Forum Klix.ba

nezavisne.com wrote:Situacija u BiH ozbiljna i zabrinjavajuća

M. Rener23.09.2007 20:26
SARAJEVO - Situacija u BiH je ozbiljna i zabrinjavajuća, kazao je juče visoki predstavnik Miroslav Lajčak, govoreći kao gost na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99".

On je rekao da je zabrinut što neki političari, koji žele BiH kao državu građana, odbijaju da saslušaju odgovore pripadnika druge nacionalne grupe.
"Stvaranje imidža žrtve kod jednog naroda u suprotnosti je s tezom o zalaganju za multietničku državu", ocijenio je juče Lajčak, govoreći na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99".
Objasnio je da to ne znači njegovo nepoštovanje prema žrtvama rata, posebno genocida, nego da je protiv korištenja žrtve kao političke karte svaki put kada nestanu argumenti.
"Ne možete zastupati sve u isto vrijeme. Ne možete kao zadnji argument koristiti - ja sam žrtva i zato sam ja u pravu. Tada se po definiciji gubi princip ravnopravnosti jer je to onda diskriminacija u korist žrtve. Da nazovemo stvari takve kakve jesu", rekao je Lajčak.
On je govoreći o evropskim integracijama kazao da se "ne mogu svi problemi BiH riješiti preko policije", ali da je to prvi korak ka Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU.
Za Lajčaka je šokantno što je značajan dio političara zanemario evropski značaj ovog "tehničkog pitanja", već su krenuli sa međusobnim optužbama, a optuživali su i njega da je ruski špijun.
"S maksimalističkim zahtjevima nećemo postići rezultat. To je direktno odbacivanje principa multietničke države", kazao je on.
Svoj prijedlog o reformi policije Lajčak je ocijenio kao najbolji i izrazio očekivanje da će biti usvojen u entitetskim i bh. parlamentu. Ocijenio je da bi odbijanje tog prijedloga značilo direktan izazov međunarodnoj zajednici.
"Takav scenarij doveo bi do konkretnih posljedica, uključujući finansijski rejting zemlje, dok bi odgovorni za to snosili posljedice", upozorio je Lajčak.
Kazao je da je međunarodna zajednica jedinstvena po pitanju reforme policije, a stanje u BiH je pogoršano i biće predmet razmatranja i na generalnoj sjednici Skupštine UN-a.
Lajčak je takođe odbio svaku vezu između rješavanja statusa Kosova i reforme policije u BiH.
"Ja se ne krijem iza Kosova kao neki političari ovdje", naglasio je.
Istakao je da je u slučaju reforme policije međunarodna zajednica potpuno jedinstvena "iako to nije bio uvijek slučaj kada je BiH u pitanju".
"Nema rupa u međunarodnoj zajednici, uzalud ih traže", kazao je Lajčak.
Safet Halilović ne radi svoj posao
Zastoj u reformi policije za Lajčaka nije jedini primjer nerada bh. političara. Iznio je primjer ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Safeta Halilovića, koji za godinu dana nije sazvao nijednu konferenciju o povratku "iako za to prima platu i pripada stranci koja se zalaže za povratak".
Evropske principe tumači Oli Ren
Miroslav Lajčak je rekao da je njegov prijedlog reforme policije u skladu sa tri principa EU.
"Dodik i Silajdžić imaju svoja tumačenja tri principa. Principe treba da tumači onaj ko ih definiše, a to je Evropska komisija ili konkretnije komesar za proširenje Oli Ren. Tu treba zaustaviti diskusiju jer je autoritet rekao svoje i nema više priče o tri principa", kazao je Lajčak.
Ponovio je da prijedlog predviđa uspostavljanje funkcionalne policije, prenos nadležnosti na nivo BiH i zajednički budžet. Kazao je da njegov prijedlog nije nikakva preambula budućeg ustava BiH.

Objavljeno prije 10 sati 27 minuta
Lajčak: Zbog ozbiljne situacije u zemlji BiH ponovo tema visokih međunarodnih foruma
Situacija u BiH je ozbiljna i zabrinjavajuća. Međunarodna zajednica je jako zabrinuta zbog toga i BiH je ponovo tema visokih međunarodnih foruma, upozorio je danas u Sarajevu visoki predstavnik Miroslav Lajčak, govoreći kao gost na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.
U nizu problema s kojima se suočava BiH, Lajčak posebno ističe to što u BiH nema strateškog cilja vezanog za ovu zemlju, zatim nedostatak povjerenja ili "ogromno nepovjerenje između vodećih političkih ličnosti", te nedostatak samoodrživog razvoja zemlje, što se pokazalo u dvije godine kada je međunarodni pritisak popustio i počelo se razgrađivati i ono što je do tada bilo izgrađeno.

Jedina ideja koja može postati vodeća u BiH jesu evropske integracije, koje uživaju više od 70 posto podrške unutar svakog naroda u BiH.

- BiH u svakom smislu jeste evropska zemlja, a pitanje je koliko će se vremena izgubiti dok se ne počne raditi na konkretnim koracima - kazao je Lajčak.

U tom smislu je veoma važna reforma policije, jer su još prije dvije godine politički lideri prihvatili tri evropska principa i činjenicu da reforma policije bude ulaznica u proces evropskih integracija, odnosno direktan uvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA).

Lajčak je kao "apsurdne" odbacio zahtjeve da se ova tema nekako zaobiđe, jer su pravila integracija jasna i zaobilaznog puta nema, a reforma policije je samo prvi u nizu koraka ka tom cilju.

Ocijenivši reformu policije kao tehničko, a ne strateško pitanje, Lajčak je kazao da budućnost BiH ne zavisi od boje policijskih uniformi, ali da itekako zavisi od evropskih integracija.

Izrazio je uvjerenje da je njegov posljednji prijedlog o reformi policije najbolji mogući, te da je u skladu s tri evropska principa i da polazi od činjenice da mora biti usvojen u državnom i dva entitetska parlamenta.

Ovim planom, kazao je Lajčak, uspostavlja se jedinstvena policijska struktura, funkcionalna policija, nadležnosti se prenose na državni nivo i formira se jedinstveni budžet.

On je upozorio da se "ne mogu svi problemi zemlje riješiti preko policije", jer bi to bio put u katastrofu, a ne ka rješenju. Izrazio je zabrinutost što neki političari koji žele BiH kao državu građana odbijaju da saslušaju odgovore pripadnika druge nacionalne grupe, te je ocijenio da je stvaranje imidža žrtve kod jednog naroda u suprotnosti s tezom o zalaganju za multietničku državu.

Pojasnio je da to ne znači njegovo nepoštovanje prema žrtvama rata, posebno genocida, nego da je protiv korištenja žrtve kao političke karte svaki put kada nestanu argumenti.

Također je osudio izjave nelojalnosti nekih političara prema sopstvenoj zemlji, tim prije što ti političari imaju veliki utjej na svoje pristalice.

Za Lajčaka je šokantno to da je značajan dio političara zanemario evropski značaj ovog "tehničkog pitanja", već su krenuli sa međusobnim optužbama, a optuživali su i njega, naprimjer da je ruski špijun.

- S maksimalističkim zahtjevima nećemo postići rezultat. To je direktno odbacivanje principa multietničke države - kazao je on.

Visoki predstavnik predviđa da će u slučaju postizanja dogovora o reformi policije doći do otvaranja puta ka potpisivanju SAA, zaustavit će se trend negativnih događaja i otvoriti put ka ustavnoj reformi.

Odbijanje njegovog prijedloga značilo bi ne samo odbijanje evropske budućnosti nego i direktan izazov međunarodnoj zajednici. Takav scenarij doveo bi do konkretnih posljedica, uključujući finansijski rejting zemlje, dok bi odgovorni za to snosili posljedice, upozorio je Lajčak.

Zemlju bi čekala stagnacija koja vodi ka izolaciji, destabilizaciji, s daljnjim pogoršanjem političke atmosfere...

- Ako nismo u mogućnosti da se dogovorimo oko ovog tehničkog pitanja kako ćemo se baviti strateškim - kazao je on.

On je optužio domaće političare da od posljednjih razgovora u martu nijedan nije izašao s konkretnim prijedlogom za reformu policije, nego su se samo bavili tumačenjem evropskih principa.

- Svako se ima pravo baviti njihovim tumačenjem, ali konačni autoritet za to je Olli Rehn - poručio je Lajčak.

Ovo nije jedini primjer nerada bh. političara koji je naveo Lajčak. Iznio je primjer državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice Safeta Halilovića koji za godinu dana nije sazvao nijednu konferenciju o povratku "iako za to prima plaću i pripada stranci koja se zalaže za povratak".

Lajčak je također odbio svaku vezu između rješavanja statusa Kosova i reforme policije u BiH.

- Ja se ne krijem iza Kosova kao neki političari ovdje - naglasio je.

Također je istaknuo da je u slučaju reforme policije međunarodna zajednica potpuno jedinstvena "iako to nije bio uvijek slučaj kada je BiH u pitanju".

- Nema rupa u međunarodnoj zajednici, uzalud ih traže - kazao je visoki predstavnik Miroslav Lajčak.

nezavisne.com wrote: "Stvaranje imidža žrtve kod jednog naroda u suprotnosti je s tezom o zalaganju za multietničku državu", ocijenio je juče Lajčak, govoreći na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99".

gospodar kuglastih munja wrote:Koliko je vjerovati Olli Rehn, kao
AUTORITETU, kad UN nisu mogli sacuvati Srebrnicu od genocida.?

gospodar kuglastih munja wrote:Ipak je kljucno pitanje sve ove problematike GRADJANSKA DRZAVA ! Da imamo gradjansku drzavu, pitanje policije se nebi uopste postavljalo niti bi bio problem , jer bi se ona ustrojila sama od sebe. Bila bi jedinsvena na citavoj teritoriji bez obzira na unutarni nacin organizovanja.
I jedna i druga strana , kroz organizaciju policije, zele sacuvati poziciju da joj mogu komandovati, da radi po njihovim zeljama, a znamo da policija treba biti nezavisna od politike.

[b][size=117]Zašto BiH (nažalost) ne može biti građanska demokratija[/size][/b] Tarik Haverić wrote: DOŠAO ŠEJTAN PO SVOJE...

U javnom političkom prostoru Bosne i Hercegovine u svakom trenutku ima jedna središnja tema oko koje se kristaliziraju suprotstavljeni politički programi i povodom koje domaći akteri odmjeravaju snage, učvršćuju i profiliraju stajališta, prikupljaju podršku za neke predstojeće izbore ili se naprosto prikazuju "stranom faktoru" kao prihvatljivi sagovornici. U posljednjih nekoliko mjeseci, taj klin u čorbi zove se "ustavne promjene". Po običaju, rasprava se vodi sa mnogo strasti, nekompetentno i sa pozicija godinama poznatih i nepromijenjenih, pa je iz aspekta demokratske ustavotvorne prakse sasvim nezanimljiva. Ipak, ako najnovije inicijative nekih bosanskih političkih formacija, stranačkih prvaka i javnih ličnosti smjestimo u povijesnu perspektivu, ne pristajući da ih izdvojimo iz jednog kontinuiranog pokreta koji traje već 15 godina, današnja zalaganja za "građansku Bosnu i Hercegovinu" ukazuju se kao prilozi za historiju bosanskog političkog beščašća.

Vrhunac tog licemjerja predstavlja plaćeni (pr)oglas "Povodom ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini", što ga u Oslobođenju od 13. januara 2006. objavljuje Stranka za BiH. U njemu čitamo, naprimjer, da "u sadašnjoj inicijativi (ne kaže se čijoj, T. H.) građani nisu konstituirani kao suvereni, niti je sama država konstituirana kao suverena. Suverene su jedino etničke grupe i suverena prava mogu se utvrđivati jedino kroz tri unaprijed određena etnička tabora".

Izneseni stav sam po sebi nije sporan: ne samo da je koncept političke organizacije društva što počiva na pojedincu poželjniji od drugih, već je u Bosni i Hercegovini on jedini moguć. Skandalozno je samo to što taj stav dolazi od Stranke za BiH, i skandalozan je kontekst u kojem se iznosi...

Kada je prvi puta bilo moguće realno zagovarati "građanski princip"? Bez ikakve sumnje, krajem 80-ih godina, nakon planetarnog urušavanja komunizma, kada su tzv. socijalističke zemlje pristupile (ili bile natjerane da pristupe) temeljnim promjenama u političkoj organizaciji društva. Pitanje pred kojim se, u tom procesu, našla Bosna i Hercegovina bilo je u osnovi veoma jednostavno: hoće li se vlast jednog kolektiviteta (radničke klase) zamijeniti vlašću građana, ili vlašću drugih kolektiviteta (zvali ih mi narodima, konstitutivnim narodima ili nacijama)?

Ne može se, ni u najkraćim crtama, prikazati kratkovida argumentacija u korist "države narodâ" koja je tih godina bila u opticaju. Zauzvrat, "država građana" imala je u javnom prostoru toliko malobrojnu podršku da nije teško prisjetiti se ključnih momenata u kojima je bila dosljedno ismijavana ili odbacivana.

Prije prvih izbora

Prva prilika ukazala se u jesen 1989, kada su petorica građana (T. Haverić, Z. Grebo, I. Lovrenović, M. Živanović, D. Međović) tražila od Skupštine SR BiH da vrati pravnu snagu Deklaraciji ZAVNOBiH-a o pravima građana BiH iz 1944, prvom bosanskom ustavu i dokumentu koji je, po mjeri modernog konstitucionalizma i zaslugom svoga glavnog tvorca Hamdije Ćemerlića, uspostavljao građanina kao osnovni politički subjekt. Ne sjećamo se da je ta inicijativa dobila masovniju podršku, a naročito da je iza nje stao ijedan od današnjih glasnih zagovornika "građanskog principa" iz rukovodstva Stranke za BiH.

Druga prilika ukazala se kada je legaliziran stranački pluralizam. U tom trenutku, i samo u tom trenutku, donosile su se inicijalne odluke koje će oblikovati socijalno-politički život na ovom tlu u narednih pedeset godina. Budući da su odluke o etnopolitičkom organiziranju bosanskih Srba odn. Hrvata bile donesene u Beogradu odn. Zagrebu, jedina odluka koja je mogla biti donesena u Bosni i Hercegovini bila je o tome hoće li se i Muslimani tako organizirati, ili će svoje glasove dati "građanskim strankama".

Ni ovdje ne pamtimo da se ijedan od današnjih zagovornika građanske demokratije protivio osnivanju muslimanske nacionalne stranke. Ali se odlično sjećamo jednoga od njih, doktora lenjinizma, koji je i samu ideju građanina proglašavao "teorijskim konstruktom" koji je izmislio kralj Aleksandar kako bi posrbio Muslimane. Idući uvijek dalje, taj karcinom svakog kritičkog mišljenja u Bosni i Hercegovini uložio je, po običaju, neviđen napor u zamjenu teze, i borio se za legalizaciju "stranačkog organiziranja na nacionalnoj osnovi", dok se zapravo radilo o sasvim drugom pitanju, naime: kada to jednom bude dopušteno, je li Muslimanima pametno da se nacionalno organiziraju?

Muslimanska politička klasa smatrala je da jest, i SDA je osnovana. Sastavni dio njezine predizborne kampanje bilo je sistematsko blaćenje i ocrnjivanje građanskih stranaka, koje su navodno odvlačile glasove Muslimana od jedine političke formacije koja autentično zastupa njihove interese... Možemo li pogoditi ko je od današnjih zagovornika "građanskog principa" u tome prednjačio?

Nakon izbora, a prije agresije

Ishod prvih izbora je poznat: BiH nije postala građanska demokratija već faktička etnokratija. Uopšte ne treba sumnjati da su svi s kojima se Haris Silajdžić, jedan od prvaka Stranke za BiH, nedavno susreo u Briselu, bez izuzetka potvrdili da žele građansku demokratiju za BiH, a nikako etnički podijeljenu državu (intervju za Dnevni Avaz, 13. januar 2006, s. 2). No Silajdžić se našao u prilici da se u Briselu sastaje s ljudima od kojih nešto zavisi samo zato što ga oni otprije znaju kao političara; a političar je postao kada je, u etničkoj podjeli vlasti nakon prvih izbora, njegovu Stranku demokratske akcije zapalo ministarstvo inostranih poslova. (Može li se zalaganje za građansku demokratiju, kada dolazi od jednoga od protagonista etničke podjele vlasti, shvatiti drukčije nego kao krvav cinizam?)

Sljedeća prilika u kojoj je odbačena ideja građanske demokratije, u uskoj vezi s prethodnom, bilo je kratkovido insistiranje na "narodnoj suverenosti", gdje se narod shvatao kao etnija a ne ukupnost građana. Tako će se u 6. tački Rezolucije muslimanskih intelektualaca BiH, objavljenoj u januaru 1991, izričito tvrditi da su "Muslimani... suveren narod". Treba li da nas iznenadi što se među potpisnicima nalazi i Safet Halilović, još jedan od prvaka Stranke za BiH koja danas, eto, osuđuje suverenost etničkih grupa? Treba li da nas iznenadi što se, u istom trenutku, strategija srpsko-armijskog vrha sastoji upravo u potvrđivanju toga shvatanja, što Veljko Kadijević nedvosmisleno posvjedočuje u jednom razgovoru s Borisavom Jovićem: "U razgovorima sa republikama treba da polazimo od sledećeg principa: svakom narodu treba priznati mogućnost da bira soluciju, ali ne i republici." (B. Jović, Poslednji dani SFRJ, pod 4. januarom 1991)?

U istom duhu negiranja političkog subjektiviteta države, borci za muslimanske interese zalagali su se da u Predsjedništvu SFRJ ne budu predstavljene republike nego narodi: "nedopustivo je da Muslimani, po brojnosti treći narod u Jugoslaviji, nemaju u Predsjedništvu svoga predstavnika...".

Ne treba zaboraviti ni "Liberalni ustav", tj. nacrt ustavnog teksta koji je Liberalna stranka, uz potpise 30 opozicionih poslanika, ponudila na razmatranje Skupštini RBiH. Bio je osovljen na građaninu kao osnovnom subjektu, s jakom vladom i predsjednikom (a ne predsjedništvom) koji bi imao protokolarnu ulogu, ostavljao je mogućnost opštinama da se udružuju u regije, uvažavao etničku heterogenost države i predviđao institucije koje je štite... ukratko, sve ono što bi pobornici građanske demokratije danas htjeli da imaju, no do čega im onda nije bilo pretjerano stalo.

Dalje, bilo bi nepravedno prešutjeti usvajanje "Brionske deklaracije" u Skupštini RBiH, početkom jula 1991. Prva tačka ovog dokumenta, koji je ponudila Evropska zajednica, određivala je da "narodi Jugoslavije jedini mogu odlučiti o svojoj budućnosti", i tako utvrđivala narode a ne republike kao glavne subjekte pregovora o sudbini zemlje. Kada je poslanik Liberalne stranke Rasim Kadić pokušao upozoriti zakonodavno tijelo kako usvajanjem "Brionske deklaracije" Bosna i Hercegovina potpisuje vlastitu smrtnu presudu, potpredsjednik Vlade Rusmir Mahmutćehajić sa skupštinske govornice pružio je uvjeravanja poslanicima "da u evropskom smislu riječ narod podrazumijeva sve građane na određenoj teritoriji, a ne narod kao naciju", te je "nakon pojašnjenja Mahmutćehajića -Brionska deklaracija- izglasana." (Oslobođenje od 12. jula 1991, s. 1).

Nije jako važno je li to "pojašnjenje" bilo rezultat zle namjere ili samo neizlječivog nerazumijevanja političko-pravnog kompleksa, no Mahmutćehajića je na mjesto potpredsjednika Vlade bila postavila stranka osnovana ne zato da bude predstavnik građana na određenom teritoriju, već upravo Muslimana kao etničkog naroda, kako je to ponosno isticao njezin predsjednik: "Predstoji novi dogovor naroda BiH i naroda Jugoslavije o tome kakvu BiH i kakvu Jugoslaviju hoćemo. Te dogovore mogu voditi samo istinski predstavnici naroda, a istinske predstavnike mogu odrediti samo narodi na slobodnim izborima." (A. Izetbegović, Sjećanja, s. 78 ). I kako je to ponosno isticao sam Mahmutćehajić, jedan od autora gorespomenute Rezolucije muslimanskih intelektualaca u kojoj se potvrđuje da su "Muslimani... suveren narod".

Kako god bilo, od te sitnošićarđijske prevrtljivosti (etnički narod kada dijelimo ministarstva i direktorska mjesta, građani kada Evropa treba da nas zaštiti ili ako treba da izađemo na referendum!) nije bilo velike koristi. Nekoliko mjeseci kasnije na Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji u Hagu, sada već zabrinut posljedicama procesa koji je pokrenuo, Izetbegović će naglašavati da je u definiciji "inače nespornog principa prava na samoopredjeljenje naroda, nejasan... "pojam naroda". "Ako je riječ o narodu u etničkom smislu", nastavlja osnivač prve etničke stranke u Bosni i Hercegovini, "pojavljuju se nepremostive teškoće kod njegove primjene". (Poslednja šansa Jugoslavije. Haška konferencija 1991, Beograd, 2002, s. 48 ).

U ratu...

Nakon početka agresije, presudan korak u ukidanju svake mogućnosti građanske Bosne i Hercegovine predstavljala je Platforma za djelovanje Predsjedništva BiH u ratnim uslovima, iz juna 1992. Ovaj dokument po prvi puta legalizira fantomski koncept "konstitutivnih naroda", gurajući napadnutu državu još dublje u politički avanturizam. Osam godina kasnije, jedan od arhitekata tog ustavnopravnog samoubistva naći će dovoljno poštenja da prizna, post eventum, kako "pojam konstitutivnosti naroda nije razvijen u političkoj i ustavnoj teoriji niti je poznat u komparativnom ustavnom pravu" (Kasim Trnka, Ustavno pravo, s. 216), ali tada, kada se nešto još moglo učiniti, osude "konstitutivnosti naroda" svodile su se na jedan glas: "Od čuvene rečenice da rat u Hrvatskoj... nije naš rat... pa do potoka krvi u Bosni i Hercegovini nije prošlo mnogo vremena. Od trenutka donošenja ove Platforme pa dok šejtan ne dođe po svoje proći će još manje" (T. Haverić, "Što se više mijenja, to je više isto", Oslobođenje od 1. jula 1992, s. 3 ).

Ta eliminacija građanskog principa bila je popraćena etnizacijom otpora agresiji, i Sporazum iz Međugorja između SDA i HDZ potvrdit će da političke elite shvataju odbrambeni rat kao borbu dva naroda protiv trećeg. Kada je jedan od rukovodilaca Liberalne stranke na jednoj od ratnih konferencija za štampu u Predsjedništvu BiH objelodanio postojanje tog dokumenta i ukazao na kobne perspektive koje on otvara, pojavila se u BH Danima "šaljiva bilješka": "Pronađena je saradnička legitimacija KOS-a na ime Hasib Salkić...". Autor bilješke time je nedvosmisleno davao do znanja da svi oni koji osuđuju sporazum dviju etničkih stranaka nužno rade po nalogu treće!

Treba li napominjati da se i denuncijant-šaljivčina Senad Pećanin, zagovornik otpora na etničkoj osnovi i svojevremeno urednik lista Sandžak, danas grlato zalaže za građansku demokratiju?

... i u miru

Prilikom sklapanja mira, šejtan je došao po svoje: "konstitutivni narodi" ušli su najprije u Vašingtonski a zatim i u Dejtonski ustav, te je tako "zakucana" suverenost etničkih grupa, koja danas smeta Stranci za BiH. U tom trenutku, razmjere katastrofe već su mogli sagledati i politički diletanti koji su u američkoj vojnoj bazi zastupali "interese muslimanskog naroda", pa je pokrenuta akcija ubrzanog zametanja tragova. Tadašnji ministar vanjskih poslova M. Šaćirbegović spremno će okriviti Zapad (Svijet od 15. februara 1996, s. 16): "Ja sam bio tamo i, Boga mi, za ovo... nismo odgovorni ni Alija, ni Silajdžić, ni (ja,) Šaćirbegović (..). Mi smo se borili za druge stvari. Zapadu je odgovaralo da stvori tri strane, i da te tri strane prikazuje kroz njihove vodeće partije, kroz SDA, HDZ i SDS. Oni su znači ustanovili taj koncept, a sada se, kao, bune povodom toga."

Harisu Silajdžiću, koji je nešto pametniji od Šaćirbegovića, danas je jasno da je ta teza neuvjerljiva (Zapad nije stvorio ni SDA ni ostale dvije "strane"!); osim toga, u narednim mjesecima on računa na podršku Zapada za ličnu političku promociju. Stoga je našao novog, prihvatljivijeg krivca: "drugu priliku za temeljite ustavne promjene kojima se ruši Miloševićev projekt u BiH nećemo imati..." (Dnevni Avaz, 13. januara 2006.).

Slobodan Milošević kriv je za agresiju i genocid, i zbog toga mu se danas sudi. Ali koncept etničke podjele vlasti nije njegov projekt (on je htio sve, a ne da dijeli!): Bosna i Hercegovina kao dogovor triju naroda ideja je muslimanske političke klase, koju su nosioci srpskog i hrvatskog velikodržavnog projekta oduševljeno prihvatili kao dar s neba. Proglas Stranke za BiH pokušava da to prikrije na način koji svjedoči da u bosanskom javnom diskursu zaista sve prolazi! Ono što je sadašnje stanje, u osnovi nepromijenjeno od 1990, predstavlja se u proglasu kao opasnost koja tek prijeti ako se usvoji neki nespecificirani predlog: "Model etničke podjele predložen je i za instituciju Predsjedništva. Umjesto jednog Predsjednika, koji bi zastupao suverenost svih građana, predloženo je da bi tročlano Predsjedništvo trebalo da zastupa suverenitet tri etnička tabora."

Predložen? No ni sedmočlano Predsjedništvo, izabrano 1990, i čiji nijedan član nije dobio natpolovičnu većinu glasova, nije zastupalo suverenost građana! Ne pamti se da je Safet Halilović tada prosvjedovao. Ne pamti se da je Haris Silajdžić odbio, u takvom negrađanskom sistemu, ministarsku funkciju bez koje danas u Briselu ne bi mogao da se sastane ni sa dežurnim vatrogascem u zgradi Evropske komisije. A naročito se ne pamti da je iko od njih u podjeli vlasti tada predviđao neko mjesto za "građane Bosne i Hercegovine koji svoj identitet i političko opredjeljenje ne žele izražavati putem etničkog razvrstavanja", i za koje je Stranka za BiH danas, kada su socijalno mrtvi, izuzetno zabrinuta...

Uime svih 27 preostalih građana iz te kategorije ja im izražavam zahvalnost na brizi, ali to neće ići, a konstitutivno-narodna mudrost uči nas i zašto. "Nije hala daleko, kad na vakat kreneš" da bi se moglo razmišljati o ostvarivanju građanske demokratije u Bosni 2006, trebalo je zalagati se za nju od 1989. Novi građanski konvertiti krenuli su tim putem s velikim zakašnjenjem, i tek nakon što su iz koncepta "vlasti suverenih naroda" izvukli što se moglo izvući, i zato za njima ostaje smradan trag...

....Da nazovemo stvari takve kakve jesu", rekao je Lajkač.

signature wrote:...izlaganje na sesiji kruga 99 mu je cisti idiotluk

Shoba wrote: On dolazi iz GRADJANSKE zemlje koju nama nastoji uskratiti. To je vise nego bezobrazno...

Amor_dk wrote:

Shoba wrote: On dolazi iz GRADJANSKE zemlje koju nama nastoji uskratiti. To je vise nego bezobrazno...

Ne mozes to ba porediti....Slovacka je katolicka zemlja, BIH je multietnicka...

Multietnicke drzave tesko da mugu biti gradjanske...

Bosna, Liban....

Bosanci trebaju da pocnu razlikovati zelje og mogucnosti...

Shoba wrote:Bosna nije multietnicka drzava. U Bosni zivi jedan narod sa nekoliko religija.....

Shoba wrote:

Amor_dk wrote:

Shoba wrote: On dolazi iz GRADJANSKE zemlje koju nama nastoji uskratiti. To je vise nego bezobrazno...

Ne mozes to ba porediti....Slovacka je katolicka zemlja, BIH je multietnicka...

Multietnicke drzave tesko da mugu biti gradjanske...

Bosna, Liban....

Bosanci trebaju da pocnu razlikovati zelje og mogucnosti...

sofist wrote:

Shoba wrote:

Amor_dk wrote: Ne mozes to ba porediti....Slovacka je katolicka zemlja, BIH je multietnicka...

Multietnicke drzave tesko da mugu biti gradjanske...

Bosna, Liban....

Bosanci trebaju da pocnu razlikovati zelje og mogucnosti...

Bosna je BILA gradjanska republika, dok je strvinari nisu napali...sa sve tri strane....

Bosna nije multietnicka drzava. U Bosni zivi jedan narod sa nekoliko religija.....[/quote]

Cime se ti sredjujes? Daj malo i raji.

kozmopolitanac wrote:bosna i hercegovina je podjeljeno drustvo. da je podjeljeno drustvo vidili smo na prvim parlamentarnim izborima 1990. kada su svi glasali za "svoje". dakle prije rata. ne mozemo reci kako je problem tek nastao nakon agresije i etnickog ciscenja, radije, osamostaljenje bosne i hercegovine je bilo preuranjeno i desilo se bez dogovora dvaju naroda sto je izazvalo rat u kojem su jedni popusili vise od drugih, za razliku od 2 svjetskog rata kada je slucaj bio obrnut. hrvati su kao i obicno njihali kako vjetar puse, danas za nezavisnost da bi se odvojili od yugoslavije sutra za etnicko ciscenje bosnjaka radi uspostavljanja herceg bosne, prekosutra u alijansi sa srbima oko podjele bosne.

kada je to bosna i hercegovina bila gradjanska drzava, nezavinsa i demokratska? nikad. ili je bila u sastavu vece zemlje ili je to bilo davno u srednjem vijeku, dakle nevezano za sadasnju situaciju.

da ljudi nisu glasali kako su glasali 1990. onda bi gradjanska drzava bila moguca ali smo pokazali da nam svijest nije na tom nivou a da uzrok toga nije rat, vec naprotiv, da je rat samo posljedica razdora koji ionako postoji, koji se jasno pokazao 1990. i nakon kojeg je sasvim jasno da je u bih gradjanska drzava nemoguca.

rjesenje koje se sada trazi trebalo je traziti istorijske 1990. godine nakon sramnog nacionalistickog glasanja koji je trebao da otvori oci svima, a pogotovo onima koji su imali i dan danas imaju iluzije o "gradjanskoj" bih.

gospodar kuglastih munja wrote:

kozmopolitanac wrote:bosna i hercegovina je podjeljeno drustvo. da je podjeljeno drustvo vidili smo na prvim parlamentarnim izborima 1990. kada su svi glasali za "svoje". dakle prije rata. ne mozemo reci kako je problem tek nastao nakon agresije i etnickog ciscenja, radije, osamostaljenje bosne i hercegovine je bilo preuranjeno i desilo se bez dogovora dvaju naroda sto je izazvalo rat u kojem su jedni popusili vise od drugih, za razliku od 2 svjetskog rata kada je slucaj bio obrnut. hrvati su kao i obicno njihali kako vjetar puse, danas za nezavisnost da bi se odvojili od yugoslavije sutra za etnicko ciscenje bosnjaka radi uspostavljanja herceg bosne, prekosutra u alijansi sa srbima oko podjele bosne.

kada je to bosna i hercegovina bila gradjanska drzava, nezavinsa i demokratska? nikad. ili je bila u sastavu vece zemlje ili je to bilo davno u srednjem vijeku, dakle nevezano za sadasnju situaciju.

da ljudi nisu glasali kako su glasali 1990. onda bi gradjanska drzava bila moguca ali smo pokazali da nam svijest nije na tom nivou a da uzrok toga nije rat, vec naprotiv, da je rat samo posljedica razdora koji ionako postoji, koji se jasno pokazao 1990. i nakon kojeg je sasvim jasno da je u bih gradjanska drzava nemoguca.

rjesenje koje se sada trazi trebalo je traziti istorijske 1990. godine nakon sramnog nacionalistickog glasanja koji je trebao da otvori oci svima, a pogotovo onima koji su imali i dan danas imaju iluzije o "gradjanskoj" bih.

BiH je bila gradjanska Republika u sastavu YU, bla je i demokratska, jer je odlucivala vecina, a bila je i konstituisana od ova ista tri naroda kao i danas. Znaci i prije rata je postojao dogovor o njenom postojanju.
Problem je nastao kad se trebala osamostaliti i steci nezavisnost, jer je jedan od konstutivnih naroda, Srbi, mada bespravno, uzurpirao pravo na Referendum i uz pomoc "brace po vjeri " otpoceo agresiju i unutarnju i vanjsku
Sam rat ima vise lica. To je mjesavina vjerskog, osvajackog, jasno izrazena agresija, separatisticki, i ono sto nas najvise u ovoj temi interesuje, na R BiH je izvrsen PUC od strane svih zaracenih strana. Onaj clanak koji je postirao Fair Life, slikovito pokazuje sta je uradila BOSNJACKA strana. Ona se samoproglasila bosnjackom, umjesto da ostane BOSANSKA; nacionalna, prihvatola je zabacenu udicu od radikalnih Srba i Hrvata. U tome se i sastoji izdaja interesa R BiH od strane onih koji danas predstavljaju Bosnjake. Najveci neprijatelj klero-nacionalnih stranaka svih kalibara, a tako i bosnjackih su bili takozvani komunisti ili reformisani SPD sa Durakovicem, koji je i bio najveci izborni neprijatelj svima, zato sto je zastupao interese DRZAVE, NACIJE, upravo onoga cega danas nemamo.
Danasnju BiH je najjednostavnije definisati kao "zemlja", kao u 15 stoljecu, jer i pored sminke nema elementarnu drzavnost, jer se sve zavrsava na nivou etnickih naroda. Ova sadasnja situacija, slabe drzave i jakoh etnickih oligarhija ce potrajati sve dok narodu ne iscrpe i zadnju kap slobode, kad ih stave pod totalnu kontrolu, jer njima drzava ne znaci nista.

referendum je raspisan onda kada su se dva naroda ujedinila protiv treceg,

kozmopolitanac wrote:

gospodar kuglastih munja wrote:

kozmopolitanac wrote:bosna i hercegovina je podjeljeno drustvo. da je podjeljeno drustvo vidili smo na prvim parlamentarnim izborima 1990. kada su svi glasali za "svoje". dakle prije rata. ne mozemo reci kako je problem tek nastao nakon agresije i etnickog ciscenja, radije, osamostaljenje bosne i hercegovine je bilo preuranjeno i desilo se bez dogovora dvaju naroda sto je izazvalo rat u kojem su jedni popusili vise od drugih, za razliku od 2 svjetskog rata kada je slucaj bio obrnut. hrvati su kao i obicno njihali kako vjetar puse, danas za nezavisnost da bi se odvojili od yugoslavije sutra za etnicko ciscenje bosnjaka radi uspostavljanja herceg bosne, prekosutra u alijansi sa srbima oko podjele bosne.

kada je to bosna i hercegovina bila gradjanska drzava, nezavinsa i demokratska? nikad. ili je bila u sastavu vece zemlje ili je to bilo davno u srednjem vijeku, dakle nevezano za sadasnju situaciju.

da ljudi nisu glasali kako su glasali 1990. onda bi gradjanska drzava bila moguca ali smo pokazali da nam svijest nije na tom nivou a da uzrok toga nije rat, vec naprotiv, da je rat samo posljedica razdora koji ionako postoji, koji se jasno pokazao 1990. i nakon kojeg je sasvim jasno da je u bih gradjanska drzava nemoguca.

rjesenje koje se sada trazi trebalo je traziti istorijske 1990. godine nakon sramnog nacionalistickog glasanja koji je trebao da otvori oci svima, a pogotovo onima koji su imali i dan danas imaju iluzije o "gradjanskoj" bih.

BiH je bila gradjanska Republika u sastavu YU, bla je i demokratska, jer je odlucivala vecina, a bila je i konstituisana od ova ista tri naroda kao i danas. Znaci i prije rata je postojao dogovor o njenom postojanju.
Problem je nastao kad se trebala osamostaliti i steci nezavisnost, jer je jedan od konstutivnih naroda, Srbi, mada bespravno, uzurpirao pravo na Referendum i uz pomoc "brace po vjeri " otpoceo agresiju i unutarnju i vanjsku
Sam rat ima vise lica. To je mjesavina vjerskog, osvajackog, jasno izrazena agresija, separatisticki, i ono sto nas najvise u ovoj temi interesuje, na R BiH je izvrsen PUC od strane svih zaracenih strana. Onaj clanak koji je postirao Fair Life, slikovito pokazuje sta je uradila BOSNJACKA strana. Ona se samoproglasila bosnjackom, umjesto da ostane BOSANSKA; nacionalna, prihvatola je zabacenu udicu od radikalnih Srba i Hrvata. U tome se i sastoji izdaja interesa R BiH od strane onih koji danas predstavljaju Bosnjake. Najveci neprijatelj klero-nacionalnih stranaka svih kalibara, a tako i bosnjackih su bili takozvani komunisti ili reformisani SPD sa Durakovicem, koji je i bio najveci izborni neprijatelj svima, zato sto je zastupao interese DRZAVE, NACIJE, upravo onoga cega danas nemamo.
Danasnju BiH je najjednostavnije definisati kao "zemlja", kao u 15 stoljecu, jer i pored sminke nema elementarnu drzavnost, jer se sve zavrsava na nivou etnickih naroda. Ova sadasnja situacija, slabe drzave i jakoh etnickih oligarhija ce potrajati sve dok narodu ne iscrpe i zadnju kap slobode, kad ih stave pod totalnu kontrolu, jer njima drzava ne znaci nista.

nije bila gradjanska vec etnicokonstitutivna, samo sa drugacijom organizacijom. drugo, nije bila nezavisna vec sastavni dio yugoslavije.

o kakvom gradjanstvu pricas u vrijeme referenduma kad su se "gradjani" jasno izjasnili za etnokratiju 1990.? referendum je raspisan onda kada su se dva naroda ujedinila protiv treceg, u jeku najveceg etnocentrizma, a ne onda kada su gradjani sve tri nacionalnosti putem gradjanskih stranaka i politicara odlucili svojom voljom da se osamostale. u takvoj situaciji u vodu pada i "gradjanstvo" i konstitutivnost jer jedno znaci da se glasaci ne konsoliduju na nacionalnoj osnovi dok konstitutivnost upravo znaci pravo jednog od konstitutivnih naroda da ne bude preglasan na referendumu. ne moze i jedno i drugo.

kako su srbi mogli da uzurpiraju pravo na referendum kada na taj referendum nisu ni izasli? svako ima pravo ne izadje na referendum ako isti znaci legitimizaciju vlastite diskriminacije sto preglasavanje jednog konstitutivnog naroda i jeste. da smo imali gradjansku drzavu, referendum bi bio legitiman, ali u etnokratiji ne samo da nije bio legitiman vec je bio licemjeran i nadasve glup.

taj referendum je bio isto kao raspisati referendum u americi o uspostavi robovlasnistva nad crncima. naravno da su bjelci vecina i da demokratski mogu izglasati obnovu robovlasnickog sistema i reci kako su legalno imali pravo na to u demokratskoj i gradjanskoj drzavi, ali crnci su moralno u pravu da ne izadju na takav referendum iako im se licmjerno nudi demokratski izbor da glasaju i legitimiziraju vlastitu ugrozenost.

zavrzlama wrote:

referendum je raspisan onda kada su se dva naroda ujedinila protiv treceg,

Ne...referendum je raspisan poslije klanja i potpunog unistenja Vukovara i cetnickoh orgijanja po Hrvatskoj....da nije bilo tog referenduma(kojeg je odobrila MZ i BIH imala po ustavu SFRJ) razvaljivanje i ubijanje BIH bi bilo jos masovnije ..jer u tom slucaja branioci BIH nebi imali legitimitet....cetnicke horde su poklale i hiljade ljudi prije tog raspisivanja referenduma...referedum je bio odgovor na cetnicka orgijanja i ideju velike srbije....to sto su BIH srbi izabrali da stanu na stranu Srbije i cetnistva je zbog propagande...vojne nadmoci..i kalkulacije da ce BIH i njeni branioci nestati za 15 dana...

gospodar kuglastih munja wrote:

kozmopolitanac wrote:

gospodar kuglastih munja wrote: BiH je bila gradjanska Republika u sastavu YU, bla je i demokratska, jer je odlucivala vecina, a bila je i konstituisana od ova ista tri naroda kao i danas. Znaci i prije rata je postojao dogovor o njenom postojanju.
Problem je nastao kad se trebala osamostaliti i steci nezavisnost, jer je jedan od konstutivnih naroda, Srbi, mada bespravno, uzurpirao pravo na Referendum i uz pomoc "brace po vjeri " otpoceo agresiju i unutarnju i vanjsku
Sam rat ima vise lica. To je mjesavina vjerskog, osvajackog, jasno izrazena agresija, separatisticki, i ono sto nas najvise u ovoj temi interesuje, na R BiH je izvrsen PUC od strane svih zaracenih strana. Onaj clanak koji je postirao Fair Life, slikovito pokazuje sta je uradila BOSNJACKA strana. Ona se samoproglasila bosnjackom, umjesto da ostane BOSANSKA; nacionalna, prihvatola je zabacenu udicu od radikalnih Srba i Hrvata. U tome se i sastoji izdaja interesa R BiH od strane onih koji danas predstavljaju Bosnjake. Najveci neprijatelj klero-nacionalnih stranaka svih kalibara, a tako i bosnjackih su bili takozvani komunisti ili reformisani SPD sa Durakovicem, koji je i bio najveci izborni neprijatelj svima, zato sto je zastupao interese DRZAVE, NACIJE, upravo onoga cega danas nemamo.
Danasnju BiH je najjednostavnije definisati kao "zemlja", kao u 15 stoljecu, jer i pored sminke nema elementarnu drzavnost, jer se sve zavrsava na nivou etnickih naroda. Ova sadasnja situacija, slabe drzave i jakoh etnickih oligarhija ce potrajati sve dok narodu ne iscrpe i zadnju kap slobode, kad ih stave pod totalnu kontrolu, jer njima drzava ne znaci nista.

nije bila gradjanska vec etnicokonstitutivna, samo sa drugacijom organizacijom. drugo, nije bila nezavisna vec sastavni dio yugoslavije.

o kakvom gradjanstvu pricas u vrijeme referenduma kad su se "gradjani" jasno izjasnili za etnokratiju 1990.? referendum je raspisan onda kada su se dva naroda ujedinila protiv treceg, u jeku najveceg etnocentrizma, a ne onda kada su gradjani sve tri nacionalnosti putem gradjanskih stranaka i politicara odlucili svojom voljom da se osamostale. u takvoj situaciji u vodu pada i "gradjanstvo" i konstitutivnost jer jedno znaci da se glasaci ne konsoliduju na nacionalnoj osnovi dok konstitutivnost upravo znaci pravo jednog od konstitutivnih naroda da ne bude preglasan na referendumu. ne moze i jedno i drugo.

kako su srbi mogli da uzurpiraju pravo na referendum kada na taj referendum nisu ni izasli? svako ima pravo ne izadje na referendum ako isti znaci legitimizaciju vlastite diskriminacije sto preglasavanje jednog konstitutivnog naroda i jeste. da smo imali gradjansku drzavu, referendum bi bio legitiman, ali u etnokratiji ne samo da nije bio legitiman vec je bio licemjeran i nadasve glup.

taj referendum je bio isto kao raspisati referendum u americi o uspostavi robovlasnistva nad crncima. naravno da su bjelci vecina i da demokratski mogu izglasati obnovu robovlasnickog sistema i reci kako su legalno imali pravo na to u demokratskoj i gradjanskoj drzavi, ali crnci su moralno u pravu da ne izadju na takav referendum iako im se licmjerno nudi demokratski izbor da glasaju i legitimiziraju vlastitu ugrozenost.

Da skratimo ovo je bi uzurpirali temu. OK ?

Mada imam suhu da pokusavas nemoguce. Dokazati da su Srbi imali pravo da ne priznaju Referendum i zakone iz kojih je proizisao i za koji su i sami glasali. Zato izbjegavas da priznas da je BiH bila i Republika i gradjanska i da je imala legalno pravo a samostalnost i nezavisnost.
To o cemu ti pises su dogadjanja na terenu, a ja opisujem pravno i zakonsko stanje koje je jedinoi mjerodavno. To sto ti opisujes kao "srpski predstavnik " Bogica Bogicevica nije tacno. On je zvanicno bio bosanac , a ne srbin u predsjednisvu. Njegov glas nije bio srpski vec bosanski.

Nego, Lajcak je dvolican jer mu je polazna tacka trenutno stanje na terenu, a kako je doslo do toga i to da je to isto stanje osudjeno i proglaseno genocidom zaboravlja.
Ako je cinjenica da RS i zvanicno slavi krvnike i pocinioce zlocina, znaci ne priznaje ni odluku suda, zasto bi BiH priznala nekog tamo Lajcaka , EU i UN?