Lajcak i njegova prosrpska bulumenta mora da odu tamo od kuda su dosli. Ravno u Beograd!
Dani (citat):
Reforma policije: Lajčakov prijedlog sporazuma o reformi policije
Objektivno - po mjeri Dodikovih ultimatuma
Da li činjenica da je na ključne pozicije u Uredu visokog predstavnike imenovao diplomate iz Češke, Rusije i Mađarske s dugim stažom u Beogradu i Moskvi ima veze sa šokantnim prijedlogom Miroslava Lajčaka o reformi policije?
Izvjesno je da je visoki predstavnik svojom krivicom doživio debakl pred prvim ozbiljnim zadatkom koji je sebi postavio
Nekoliko dana prije nego što će Miroslav Lajčak izići s iznenađujućim prijedlogom reforme policije proveo sam nekoliko sati u krajnje zanimljivom, otvorenom, ali, nažalost, of the record razgovoru sa ambasadorom jedne moćne zapadne zemlje u Bosni i Hercegovini. Razgovarali smo o čitavom spektru ovdašnjih aktuelnih političkih (ne)prilika. Kako je verbalno divljanje Milorada Dodika bila nezaobilazna tema, tako sam kao tipično naivni sarajevski "analitičar" s odobravanjem komentirao javno izrečenu prijetnju, "žuti karton" koji je Lajčak javnim saopćenjem uručio Vođi iz Laktaša. Bio sam iznenađen što sagovornik ne dijeli moju ocjenu.
Objasnio mi je da je zabrinut mogućnošću da Lajčak, kao i administracija Evropske unije, složene probleme funkcioniranja, reformi i uređenja Bosne i Hercegovine vidi tek kao trećerazredni problem u odnosu na ono čime je preokupiran Bruxeless: statusom Kosova, odobrovoljavanjem Srba i traženju kompromisa s razgoropađenom Rusijom. Ambasador mi je objašnjavao da strahuje da bi cijenu neprincipijelnog kompromisa s Rusijom i Srbijom oko Kosova mogla platiti Bosna i Hercegovina, i to kroz daljnje toleriranje Dodikovog rušilačkog ekstremizma i udovoljavanjem njegovim nerazumnim zahtjevima. Ponovno naivno, kako će to Lajčak svojim "fer i izbalansiranima" prijedlogom reforme policije nekoliko dana kasnije pokazati, rekao sam da ja nemam takav utisak o novom visokom predstavniku. Moju naivnost nije komentirao, ali je odgovorio sljedećim riječima: "Pogledajte sva imenovanja na ključne pozicije koje je izvršio u Uredu visokog predstavnika otkako je preuzeo funkciju. Primijeti ćete da se među njima nalaze isključivo predstavnici Rusije i zemalja Višegradske grupe (Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske, opaska S.P.). Zar nije znakovito da nema nijednog Engleza, Francuza, Nijemca, Talijana, Španca... ?" Odgovorio sam mu da mi njegove riječi liče na teorije zavjere, kojima su balkanski narodi tako skloni. "To je tačno, ali ovdje se ne radi o teoriji zavjere. Zatražite iz OHR-a biografije imenovanih funkcionera i kod svih ćete otkriti vrlo zanimljivu zajedničku nit: svi su oni, kao i Lajčak, proveli nekoliko godina na službi ili u Beogradu ili u Moskvi."
Crv koji mi je usadio sagovornik nije mi dao mira i krenuo sam u provjeru njegove tvrdnje, koja je dala vrlo znakovite rezultate.
Prvo, Lajčak je 14. 8. 2007. na dužnost zamjenika visokog predstavnika i šefa OHR-a u Banjoj Luci imenovao Ivana Bušniaka. Radi se o diplomati koji je od 1995. godine bio ambasador Češke u Beogradu.
(Opažanje koje mi se čini zanimljivim: nekoliko mjeseci nakon što je Milorad Dodik bez ikakve procedure sklopio kontroverzni posao o predaji Termoelektaren Gacko u većinsko vlasništvo najvećoj češkoj državnoj kompaniji ČEZ, češki diplomata postaje zamjenik visokog predstavnika i šef OHR-a u Republici Srpskoj.)
Drugo, 1. 9. 2007. godine Lajčak je imenovao ruskog diplomatu Anatolija Viktorova, šefa Regionalnog ureda OHR-a u Mostaru, za novog zamjenika visokog predstavnika. (Na "izbalansiranosti" Rusije u odnosima prema srpskim, s jedne, i svim drugim liderima u BiH, s druge strane, valjda ne treba podsjećati.)
Treće, za ključnog savjetnika visokog predstavnika za politička pitanja Lajčak je imenovao mađarskog diplomatu Jozsefa Pandura, nekadašnjeg ambasadora Mađarske u Beogradu. ( U Uredu za informiranje visokog predstavnika Danima su prvo obećali dostaviti imena i profesionalne biografije svih pet savjetnika koje je imenovao Lajčak, da bi obećanje prekršili uz "objašnjenje" da ti podaci "nisu od interesa za javnost". Dani su ostali uskraćeni za odgovor i nakon upozorenja da o pitanjima koja su od interesa javnosti imaju pravo odlučivati novinari, a ne visoki predstavnik.)
OHR razočaran, ali ne Dodikovim odbijanjem Nakon što je Miroslav Lajčak liderima političkih stranaka iznio prijedlog sporazuma o reformi policije postalo mi je jasno otkud sumnje mog citiranog sagovornika u namjere visokog predstavnika.
Naime, nisu samo Haris Silajdžić i Sulejman Tihić šokirani i razočarani Lajčakovim prijedlogom. Među zapadnim ambasadorima u Sarajevu, prema pouzdanim izvorima Dana, također vlada iznenađenost sadržajem prijedloga koji je iznio visoki predstavnik. Nekoliko dana prije nego će svoj prijedlog uputiti liderima bh. stranaka, Lajčak je informirao uži krug zapadnih ambasadora u Sarajevu o njegovom sadržaju. Već tada je bilo jasno da on u cijelosti odstupa od svih stavova o reformi policije koje su godinama iznosili i čelnici OHR-a i zapadni ambasadori u Sarajevu (vidjeti okvir). No, uvjerenje ambasadora, s obzirom da se radi o prijedlogu koji praktično prihvata sve ultimatume Milorada Dodika, bilo je da je Lajčak za svoj prijedlog nekako uspio dobiti podršku bošnjačkih lidera. Na "čudno" Lajčakovo ponašanje naknadno je ukazao još jedan detalj, njegova reakcija nakon što su Haris Silajdžić i Sulejman Tihić javno odbili njegov prijedlog. Naime, u zvaničnom saopćenju OHR-a navodi se da je Lajčak "duboko razočaran" odbijanjem njegovog prijedloga od strane bošnjačkih lidera, dok je činjenica da je prijedlog odbio i Milorad Dodik jednostavno - ignorirana?! Ovakva Lajčakova reakcija daje za pravo onima koji tvrde da je Dodikovo odbijanje fingirano i prethodno dogovoreno s Lajčakom te je u funkciji Dodikovog naknadnog pristanka na suštinski vlastite zahtjeve, nakon kojeg bi kao kočničari policijske reforme bili označeni bošnjački lideri. Čini se da je igru ipak prozrela Američka ambasada u BiH, koja je u svom saopćenju, za razliku od Lajčaka, izrazila razočarenje iznijetim stavovima lidera, ali ne samo iz Federacije već i iz Republike Srpske.
Kako god tumačili reakcije na Lajčakov prijedlog, izvjesno je da će, ako do skorog sporazuma o reformi policije ne dođe, na najvećoj šteti biti država Bosna i Hercegovina. Moguće je da su Silajdžić i Tihić napravili nekoliko grešaka: što nisu čekali da se prvo Dodik očituje o sporazumu, čak i što su sporazum uopće odbili, što su povjerovali Lajčakovim uvjeravanjima da će njegov prijedlog predstavljati odista fer i izbalansirani kompromis koji neće ići na štetu države BiH i tri davno postavljena principa Evropske unije... No, nesumnjivo je Miroslav Lajčak svojim prijedlogom u potpunosti podlegao ultimatumima Milorada Dodika. Visoki predstavnik u privatnim razgovorima često ističe da mu je cilj promijeniti lošu političku atmosferu u BiH. U ocjeni atmosfere je u potpunosti u pravu, ali je odabrao najpogrešniji mogući metod njene promjene. Umjesto da prijedlozima stvarnih kompromisa pokušava promijeniti stanje, on povlađivanjem Dodikovoj politici otvorenih uvreda, prijetnji i ucjena situaciju čini još gorom. U danima kada su internetski forumi na bh. web portalima s temama o mogućnosti izbijanja novog rata u BiH najposjećeniji, on misli da je nekome uvjerljiv s upozorenjima o mogućem zastoju bh. integracija u Evropu. Jednako zvuče i njegova upozorenja o sankcijama za političare koji bi mogli biti označeni odgovornim za moguću propast reforme policije: dosadašnje toleriranje Dodikovog političkog divljaštva obesmislilo je svaku prijetnju sankcijama od strane OHR-a.
Lajčakove tvrdnje da se radi o "fer i izbalansiranom prijedlogu" zaslužuju "dodikovski odgovor": je li on stvarno misli da je polovina građana BiH retardirana? Svako sučeljavanje argumentima (odbio je razgovor za Dane, baš kao i Milorad Dodik) Lajčak izbjegava diskretno upućujući osporavatelje njegovog prijedloga na regionalni kontekst. "Regionalni kontekst", naravno, znači rješenje za međunarodnu zajednicu puno važnijeg problema statusa Kosova, do kojeg bi se, u nekim varijantama, moglo doći na račun Bosne i Hercegovine. Puno direktniji od svog šefa u pritiscima i otvorenim prijetnjama bošnjačkoj strani je Lajčakov ključni politički savjetnik i nekadašnji ambasador u Beogradu Pandur. On se ne libi i otvorenog upozorenja da ga bošnjačko odbijanje Lajčakovih principa reforme policije podsjeća na stvaranje klime poput one u Čehoslovačkoj uoči njenog raspada.
Ambasador u Sarajevu jedne od zemalja Višegradske grupe, koji je želio ostati anoniman, rekao mi je da drži da su sarajevske optužbe na Lajčakov račun u potpunosti neutemeljene, smještajući ih u domen kolektivne patologije i opterećenosti balkanskih naroda teorijama zavjere. Na sumnje u namjere visokog predstavnika te njegova kadrovska rješenja u OHR-u, odgovara tvrdnjom da se radi o imperijalnom kompleksu zapadnih zemalja koje nisu u stanju psihološki podnijeti mogućnost da jedan uspješni diplomata iz male zemlje obavi posao koji godinama prije njega nisu obavili predstavnici moćnijih zapadnih država. "Schillingov fijasko nije bruka samo njemačke diplomacije nego i ostalih velikih zemalja. Imali ste ovdje i Engleze i Špance i Francuze i ostale, i šta su napravili? Uvjeravam Vas da pitanje opstanka države BiH uopće nije ni na čijem dnevnom redu, niti će biti. Ali, jeste pitanje hoće li BiH u integriranju u Evropu slijediti svoje susjede ili će ostati beznadežno ostrvo? Sve što Lajčak čini jeste borba protiv ove druge, nažalost, izgledne mogućnosti" - uvjeravao me je ambasador male države, članice Evropske unije.
Čak i ako treba vjerovati naprijed navedenim riječima, a ne očima koje gledaju u papir sa sadržajem Lajčakovog prijedloga, izvjesno je da je visoki predstavnik svojom krivicom doživio debakl pred prvim ozbiljnim zadatkom koji je sebi postavio. Naime, u onoj mjeri u kojoj Dodik ne krije da zastupa isključivo srpske stavove (potpuno), i Lajčakov prijedlog je u funkciji ispunjenja Dodikovih ultimatuma (potpuno). Kada bi bilo izvjesno da Lajčak može i želi bespovratno usmjeriti Bosnu i Hercegovinu ka Evropskoj uniji prije nego što je Dodik bespovratno pokuša rasturiti, možda na njegovu, Lajčakovu, povodom reforme policije demonstriranu "objektivnost" ne bi trebalo gledati kao na onu koju su ovdje svojevremeno pokazali Lord Oven ili Jasushi Akashi. Svojim narednim potezima Lajčak će otkloniti dilemu.
Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika:
Ne može biti kantonalnih i entitetskih policija
"Upitan da li tri principa EU podrazumijevaju ukidanje policije RS-a, Gregorijan je rekao da prvi princip EU-a kaže da budžetska i zakonodavna ovlaštenja idu na državni nivo, a to znači da ne može biti kantonalnih i entitetskih policija."
(Nezavisne novine, 22. 4. 2007.)
Peddy Ashdown, visoki predstavnik:
RS je prihvatajući reformu policije izbjegla teške sankcije
NN: Kako ocjenjujete Sporazum o reformi policije, koji je u srijedu usvojila Narodna skupština RS-a?
EŠDAUN: Mislim da je to istorijski sporazum. Bilo je vrlo teško. Mudre glave u Republici Srpskoj shvatile su da opasnost za ovaj entitet ne dolazi od policijske reforme, nego od izolacije. Put kojim je išla RS nanio bi joj strašnu štetu. Mogu potvrditi da bi Vijeće za implementaciju mira u petak (danas), u slučaju da reforma policije nije prihvaćena, moralo razmotriti koje mjere poduzeti, a siguran sam da bi one bile teške za RS. (...) Prihvatili su tri principa u kojima stoji da ćemo na kraju petogodišnjeg perioda implementacije imati jedinstvenu policiju, te policijska područja koja će biti organizovana na tehničkim kriterijima i prelaziće entitetsku liniju tamo gdje je to potrebno. (...) Američki ambasador tvrdi da je ovaj sporazum najznačajniji pojedinačni korak od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Slažem se s konstatacijom."
(Nezavisne novine, 7. 10. 2005.)
Vincenzo Coppola, Šef Misije policije Evropske unije u BiH:
Entitetske policije nisu predviđene principima EU-a
- Postoji li ikakva opcija da se zadrži entitetska policija u nekom obliku?
- Ne, u Direkciji nećete nigdje pročitati da se spominju entiteti. Entitet je politička struktura, kao što su i kantoni. Ali za policiju, mi bi željeli imati potpuno drugačiji pristup. I zato ne spominjemo entitete. Možete spomenuti kanton, ovaj, onaj, imati policiju u RS-u, ali policiju u Republici Srpskoj, a ne policiju Republike Srpske, čija struktura komandiranja ide nazad u Sarajevo. To je taj prijedlog.
(Start, 15. 5. 2007.)
Cristian Schwarz-Schilling, visoki predstavnik:
Milorad Dodik se složio da neće biti policije RS-a
- Šta se, zapravo, dešavalo na posljednjem pokušaju dogovora o reformi policije, dan uoči dolaska evropskog komesara Olija Rena?
- Dodik je napravio značajan korak. Ovaj put je to tako! Prihvatio je princip prema kojem bi se na nivou BiH trebao definirati budžet i donositi odluke koje se tiču policije. To bi značilo da postoji državni zakon kojim se regulira lanac komandiranja s nivoa BiH ka policiji FBiH, policiji RS-a i policiji Distrikta Brčko, koje bi bile regulirane državnim, a ne entitetskim zakonom, kao dio administracije na čelu s Ministarstvom sigurnosti BiH.
- I kakav je to on veliki iskorak napravio u odnosu na druge?
- Dodik mi je u jednom trenutku kazao: "Ne! Ako ovo usvojim, više neće biti policije RS-a". Odgovorio sam: "Da, tako je." Upitao me je: "Kako da to odobrim", na šta je dobio odgovor: "To je prvi princip EU-a o kojem smo govorili". Nakon pet minuta rekao je: "Jako je teško za mene, ali ću se složiti s tim".
(Dnevni avaz, 26. 3. 2007.)
Arne fon Kitlic, ambasador Savezne Republike Njemačke u BiH:
Dragan Čavić i Milorad Dodik su na Vlašiću pokazali hrabrost
- Zašto EU uporno insistira na reformi policije?
Kitlic: Evropa želi BiH u svojoj sredini, i to zemlju koja može igrati svoj konstruktivni udio u zajednici država i EU-a. Za to je potrebna policija koja funkcionira. Policija mora biti u stanju da se protiv organiziranog kriminala djelotvorno bori. Ukoliko to ne može, onda dolazi do takvog razvoja stvari koji nas treba zabrinjavati. U RS-u postoje u Vladi i opoziciji političke vođe koje su zadnjih dana pokazale da zaslužuje to ime. Dragan Čavić i Milorad Dodik su kod pregovora na Vlašiću pokazali da imaju pamet i hrabrost. Prvi korak je napravljen na Vlašiću. Sada se mora napraviti drugi korak, odnosno funkcionalne granice policijskih distrikta. Funkcionalne znači da entitetske granice ne smiju biti osnova. Zašto bi one za policiju igrale još neku ulogu?"
(Nezavisne novine, 8. 5. 2005.)
Kevin Carty, Šef Policijske misije
Reforma policije nemoguća bez prelaska entitetske linije
"Banja Luka - Šef Policijske misije Evropske unije (EUPM) Kevin Karti poručio je poslanicima Narodne skupštine RS-a da je nemoguće ostvariti punu reformu policije ako policijske regije ne prelaze liniju razgraničenja entiteta. Uoči današnje sjednice parlamenta, posvećene reformi policije - što uključuje organizaciju policijskih snaga u deset regija - Karti je isključiv u tome da predloženi model o policijskim regijama, koje bi prelazile liniju između entiteta, vrši isključivo iz profesionalnih policijskih razloga."
(Nezavisne novine, 30. 5. 2005.)
