Forum Klix.ba

Imovina uništena nakon Dejtona

Regionalno udruženje izbjeglih i raseljenih za opštine Bijeljina, Lopare, Ugljevik i Janja, poznato je zbog pripreme i podizanja velikog broja tužbi za uništenu imovinu u FBiH. Govori Veljko Stevanović, predsjednik ovog udruženja:

„Svima nam je poznata činjenica da obnova porušene imovine u Bosni i Hercegovini ne ide onako kako je građanima obećavano i kako se svake godine obećava. Isto tako nam je poznata činjenica da je aneksom VII Dejtonskog mirovnog sporazuma garantovano osnivanje fonda za pravičnu nadoknadu, što se nikad nije desilo. Vlasti BiH nikad nisu ni pokušavale da ga osnuju. Kada sve ove činjenice uzmemo u obzir, jedino što je preostalo, to je da građani iz reda naše izbjegličke populacije traže pravdu putem sudova u BiH, ako zatreba i putem međunarodnog suda za ljudska prava u Strasburu, s kojim smo mi i do sada kontaktirali i oni prate ove procese. Mi od ovih procesa nećemo odustati. Ići ćemo do samog kraja. Normalno da očekujemo da će sudstvo u Bosni i Hercegovini raditi svoj posao onako kako ga i treba da radi. Svima je poznato da je poslije rata, iz čitavog svijeta, po glavni stanovnika došlo više novca nego Njemačkoj poslije II svjetskog rata. Gdje je taj novac, ko ga je primio i trošio, to treba pitati njih, a obične građane obeštetiti za ono što su čitav život sticali svojim radom, a ne da od takvih domaćina pravimo socijalne slučajeve, kojih, nažalost, sve više ima, i u Republici Srpskoj, a vjerovatno i u čitavoj BiH, gledati ih kako s hrane po kontejnerima i kako žive po šupama

http://www.danas.org/article/2007/09/04/2441b30c-794d-461b-bd15-0f9f31e2c727.html

basta sljezove boje wrote:nema Radovana da ga pitamo ... Biljana Plavsic je pisala u svojoj knjizi "Svedocim" o Rashinom nacinu primanja donacija od srpskih dobrocinitelja iz inostranstva

aneksom VII Dejtonskog mirovnog sporazuma garantovano osnivanje fonda za pravičnu nadoknadu, što se nikad nije desilo. Vlasti BiH nikad nisu ni pokušavale da ga osnuju. Kada sve ove činjenice uzmemo u obzir, jedino što je preostalo, to je da građani iz reda naše izbjegličke populacije traže pravdu putem sudova u BiH, ako zatreba i putem međunarodnog suda za ljudska prava u Strasburu, s kojim smo mi i do sada kontaktirali i oni prate ove procese. Mi od ovih procesa nećemo odustati. Ići ćemo do samog kraja. Normalno da očekujemo da će sudstvo u Bosni i Hercegovini raditi svoj posao onako kako ga i treba da radi. Svima je poznato da je poslije rata, iz čitavog svijeta, po glavni stanovnika došlo više novca nego Njemačkoj poslije II svjetskog rata. Gdje je taj novac, ko ga je primio i trošio, to treba pitati njih, a obične građane obeštetiti za ono što su čitav život sticali svojim radom, a ne da od takvih domaćina pravimo socijalne slučajeve, kojih, nažalost, sve više ima,