Nisu li bosanski Hrvati zrtvena jagnjad interesa Zapadne Hercegovine?
Zubak: Budućnost Hrvata kroje strojari i veterinari
Sama činjenica da razgovore vode ljudi s jednoga područja, i uz to strojar, liječnik, stomatolog, veterinar itd., pokazuje ponižavajući odnos prema tako važnom pitanju pa i prema narodu kojem određuju sudbinu i budućnost, kaže Zubak.
Razgovarao: Antun Mrkonjić
SARAJEVO - Bivši predsjednik Predsjedničkog vijeća Herceg Bosne, član Predsjedništva BiH i ministar u Vijeću ministara BiH te osnivač NHI-ja za Dnevni list najavljuje postupno povlačenje iz aktivnog političkog života. Zbog odvjetničkih obveza nema vremena, a niti snage dalje se baviti stranačkim poslovima. Kaže da nije razočaran idejom i radom NHI-ja, ali je razočaran grabežljivosti ljudi koji u politiku uglavnom ulaze da ostvare svoje privatne ambicije i ciljeve. Zubak smatra vrlo štetnim po državu nepostojanje istinske i snažne oporbe. Vjeruje kako će međunarodna zajednica u BiH uskoro početi s radikalnijim mjerama i potezima u kojima bi mogli “stradati” neki nedodirljivi političari.
Jesu li u pravu oni koji tvrde da ste utopili NHI u HSS i da praktično Vaša stranka nestaje s političke pozornice. Napuštate li stranku i politiku uopće?
- Nova hrvatska inicijativa ostaje, i to nema veze sa spajanjem s HSS-om. Predsjedništvo je procijenilo da je ovo najbolja opcija za daljnji rad. Do kraja rujna će se održati ujediniteljski sabor, a naziv stranke HSS - Nova inicijativa ostaje do prvoga sabora nove stranke, koji će se održati najkasnije 90 dana prije lokalnih izbora. Dogovorili smo paritet u užem vodstvu stranke pa i u Saboru, i to su privremena rješenja do potpune integracije na nižim razinama. Istina je da ne želim više biti u vodstvu stranke pa i aktivno se baviti politikom u onoj mjeri u kojoj je to dosad bio slučaj. Nemam vremena, niti snage za puni angažmanJe li osnivanje NHI-ja bio ispravni politički put i jeste li razočarani što nije stvorena jaka stranka koja bi bila čimbenik ne samo unutar nacionalnog korpusa, nego i na političkoj sceni?. Danonoćno objašnjavati ljudima da im je potrebna ravnopravnost prije svega unutar nacionalnog korpusa i da je najbolje imati svoju stranku jer će teško netko drugi se boriti za interese Hrvata, u Bosni je očigledno sizifovski posao. I onda im je netko drugi kriv. Nisu Hercegovci krivi što su se organizirali i što su na čelu svih političkih stranaka. Krivi su bosanski Hrvati koji su totalno dezorijentirani i dezorganizirani spremni uzeti mrvice i prodaju se za sitne osobne interese, a o krucijalnim pitanjima ih nitko ništa ne pita.
- Ideja je bila dobra, ispravna i prihvaćena barem retorički. O toj ideji se i danas govori. Jednako to čine i Dragan Čović i Božo Ljubić i Zvonko Jurišić. To je ono o čemu smo mi pričali još 1997. i 1998. Puno je razloga zašto ta ideja nije bila općeprihvaćena, barem u Bosni. Dapače, u jednom trenutku bili smo proglašavani za najveće izdajnike. Ljudi su prepadani i izmanipulirani prije svega od onih koji su se bojali za svoju poziciju i koji su se dobro okoristili od HVO-a i politike uopće. Znate, ljudi iz ovih ili onih razloga ulaze u politiku. Nikome ne osporavam pravo da ima osobni interes, ali sam razočaran sramnom grabežljivosti i željom da se preko noći ostvare osobni interesi, a da se pri tome malo toga uloži i da stranci i narodu. To nije samo slučaj s našom strankom, politička scena u BiH je prepuna takvih kvazipolitičara i taj sindrom je zahvatio i male i velike stranke. Nikoga ne osuđujem, ali samo razmišljam jer ja tako ne mogu raditi.
Kako opisati političku pozornicu u BiH prepunu nelogičnosti i apsurda?
- U BiH nema prave oporbe, i to nije dobro za državu i smatram da bez toga nema izlaza iz ove teške situacije. Jako sam razočaran SDP-om, to je trebala biti ta snaga koja će pritiskati vlast, biti korektiv, pa čak i okupiti sve progresivne snage. Ta uloga je SDP-u bila namijenjena, međutim, očigledno da joj nisu dorasli i oni su se iscrpljivali i bavili unutarstranačkim prepucavanjima i borbama. Ovako, i dalje vladaju nacionalne stranke koje nisu bliske po programima, ali su bliske u potrebi za vladanjem. Koliko god su one navodno reformirane to nije dovoljno i one su u biti trgovačka društva bez kvalitetnih programa i ideoloških uvjerenja. Njima je isključivi cilj vlast i podjela dužnosti.
Kazali ste da nema oporbe u BiH, ali zato su istinski vladari Milorad Dodik i Haris Silajdžić. Kako gledate na njihovo ponašanje i ulogu u kreiranju života u BiH?
- Stranka za BiH je stalno u vlasti. Ta stranka nije nikakva alternativa SDA kako je bilo zamišljeno. Slažem se sa Silajdžićem samo u odbijanju travanjskog paketa ustavnih promjena, no, ne slažem se oko vizije uređenja BiH. U biti Silajdžićeva i Dodikova stranka jedna drugu politički hrane pa i oni na osobnoj razini. NHI je svojedobno dao potporu Dodiku da formira vlast jer smo mislili da je opredijeljen za promjene. Ispostavilo se da je i njega zahvatio sindrom Jelavić. Ima totalnu vlast u RS-u, i to ga je ponijelo. Voli vlast, postao je bahat, nekorektan i prepotentan i ponaša se kao jedini zaštitnik srpskoga naroda i RS-a. Mislim da je on dao svoj politički maksimum i neće uspješno završiti svoju političku karijeru. Dodik će morati uskoro otići milom ili silom i moja su predviđanja da će međunarodna zajednica u BiH uskoro poduzeti radikalnije mjere jer ovako više ne ide.
Znači li to kako nije moguć dogovor domaćih političkih snaga o Ustavu i čega bi se sve tri strane trebale odreći da se postigne kompromis?
- Dogovor definitivno nije moguć. Reforme će moći proći samo uz snažni pritisak međunarodne zajednice i zato sam i kazao da će Dodik morati ili prihvatiti reforme ili otići. A da bi se eventualno strane približile, potrebno je da Srbi prihvate BiH kao svoju domovinu i u krivu su ako i dalje misle da je RS njihov jedini zaštitni mehanizam. Bošnjaci moraju napustiti ideju unitarne i građanske države jer mi, nažalost, nemamo građana pa kako ćemo onda imati građansku državu. Hrvati sazrijevaju i prihvaćaju BiH kao svoju državu i traže svoju poziciju kroz ustavna rješenja.
Kako komentirate razgovore hrvatskih političkih lidera i najavljeno potpisivanje deklaracije u Kreševu?
- Razgovori su neki napredak, ali kada pročitate tekst deklaracije, vidi se da tu nema ništa značajno.To nisu politički mudri ljudi. Nikoga ne želim podcijeniti, omalovažavati ili uvrijediti, ali je to tako. Ustav je najsloženija pravna materija. O njemu trebaju razgovarati pravni stručnjaci, pa nije to nogometna reprezentacija da se bira sastav po nečijoj volji.Politički se to radi posve pogrešno i sama činjenica da razgovore vode ljudi s jednoga područja, i uz to strojar, liječnik, stomatolog, veterinar itd., pokazuje ponižavajući odnos prema tako važnom pitanju pa i prema narodu kojem određuju sudbinu i budućnost.