Page 1 of 1

#1 VENECIJA I ISLAM 828-1797

Posted: 05/08/2007 20:28
by kustah
Image


VENEZIA E L’ISLAM 828-1797

Venecija se podsjeca historijskih veza sa Islamom

Prvo je bila Vizantija, sa svojom raskosnim zlatom,sjanin glazurama i draguljima, divota dvorova osvijetljava venecijanske umjetnicke oblike i forme iz ranog srednjeg vijeka. Kasnije, izmedju 12-14 vijeka, dosli su Arapi, koji su obezbijedili nove izvore inspiraciije i nove forme za umjetnost.

To je bila orijentalna umjetnost, bez obzira na sve. Palate, u gradu u laguni, koje su ukrasavane sa visebojnim cilimima, glatkom svilom, sjajnim brokatom, mekim barshunom stoje kao veliki simbol venecijanske narastajuce moci. Dok su trgovacki odnosi sa "drugom stranom" Mediterana cvijetali, ucvrscujuci specijalne odnose sa velikim muslimanskim dinastijama: Ayyubids,Mameluk, Otoman orijentalne vjestine i znanje uskoro ce da se pokazu na trgu Svetog Marka. Od 16. vijeka, Venecijanska Repulika, se okrenula izvozu luksuznih stvari koje su nosile Islamsku dekoraciju, ka velikim gradovima na Istoku.

Izlozba prati tragove historije trgovinskih odnosa izmedju Venecije i Arapsko-muslimanskog svijeta, u namjeri da osvjetli kulturnu razmjenu koje su isti donijeli, malo znanu i cesto podcijenjenu.

Od raskosne svile, keramike, cilima i dragulja podavanih od orijentalnihtrgovaca do Maurske arhitekture koja se odrazava na elegantnim palatama i cuvenoj Bazliici Svetog Marka. Grad je usvojio Islamske utjecaje kao malo koji drugi grad u Italiji.

Sada, Venecija slavi vijek dug odnos, sa Islamskim svijetom u golemoj izlozbi koja se otvara 28. Jula.

"Mi smo zeljeli da ispricamo pricu o bliskim odnosima Venecije sa Islamom" kaze Stefano Carboni, jedan od kuratora.

"Imali smo dovoljno umjetnickih radova da pokazemo, da je ovo bilo vise od komercijalnih i diplomatskih odnosa, to je takodjer bio i kulturni odnos. To je prica koju mozemo ispricati vizuelno"

Izlozba je vec bila pokazana u New York-u i Paris-u, nasla je svoju idealnu lokaciju u Duzdevoj palati, centru moci u Venecijanskoj republici.

Otprilike, dvije stotine dijela - od Venecijanske kolekcije i razlicitih muzeja svijeta - svijedoce kako je "najorijentalniji Zapadni grad" gradio svoju vjecnu ljepotu na dobro razvijenoj mrezi odnosa sa Orijentom, svake vrste: Vizantja i Arapi prvo, ali takodje sa Mamelucanima, Persijancima i Trucima.

Kao rezultat, posjetioci se mogu diviti raskosnim cilimima, lakiranom staklu, keramici i lapis-lazuli (poludragi kamen, intezivne plave boje, uglavnom iz Afganistana), kozu i astrolab (stari astronomski racunar za rjesavanje problema polozaja Sunca i zvijezda na nebu), kao i vazna umjetnicke slike koje ukljucuju proslavljeni portret Sultana Mehmeta II, napravljen 1480 od Gentile Bellini-ja, koji je putovao na Otomanski dvor u Konstantinopolj. Tamo je takodjer duga serija umjetnickih slika brkatih Sultana ukrasenih draguljima, koja prica o dijalogu i obostranom postovanju, koje ne bi bilo pogresno i u danasnjem vremenu.

Postavka je rezultat saradnje izmedju: Institut du Monde Arabe u Paris-u, The Metropolitan Museum of Art u New York i Musei Civici Veneziani. Ali, Caboni kurtor, kaze izvoriste nekih 65 djela su razlicite institucije - 70 posto njih su iz Vencije.

"Ovo je zaista iziskivalo veliki napor, bilo je vrlo komplikovano" on kaze, "to je bila ogromna diplomatska i logisticka vjezba".

Postavka je mapa, stravstvenih i cesto kompleskih odnosa izmedju Venecije i muslimanskog svijeta, od Viznatijskog perioda u 9. vijeku kroz Otomansku imperiju koja je dominirala Bliskim istokom, u sesnestom i sedamnestom vijeku.

Jedina Evropska sila koja je imala stalnog izaslanika na Bliskom istoku, Vencija, je cvjetala kao pomorska imperija uveliko zahvaljujuci svojoj sposobnosti da odrzava odnose sa drugom stranom Mediterana.

"Venecija je gurnuta od Vatikana, da se pridruzi krstaskim ratovima, ali je uvijek imala pragmatican pristup" Carboni kaze. "Duzdevi su uvijek nastojali da posreduju izmedju crkve i svojih islamskih susjeda".

Sposobni da razumiju i cijene dostignuca u svijetu nauke i filozofije, grad se takodjer pokazao sposobnim za utemeljenje odnosa sa velikim muslimanskim dinastijama Ayyubids, Mameluk i Ottoman.

Izlozba sadrzi majstorska dijela Venecijanskog slikarstva od: Bellini, Carpaccio, Veronese i Tiepolo - isto tako crteze, minijature i vrlo rijetke radove iz kartografije.

Najpoznatiji je cuveni portret Sultana Mehmeta II od Bellini-ja.

"Ovo je jedina slika koju imamo iz tog perioda" Carboni kaze. "Nije postojala tradicija portretisanja na Istoku, sa ovim je pocela moda portretisanja, koja je trajala dvije generacije".

Ilustracija kako je suocavanje dvije kulture imalo efekat na razvoj umjetnosti unutar njih samih, djela ilustriraju kontinuitet razmjene znanja i tehnologija izmedju umjetnika, zanatlija, i poduzetnika.

Carboni kaze, da je izlozba pada u pravo vrijeme zbog toga sto ima tako mnogo nerazumjevanja u danasnjem svijetu izmedju Istoka i Zapada.

"Zelimo pokazati da je Venecija imala dobre odnose sa Srednjim istokom, koji su bili pozitivni, to je dobra poruka".

"To je mali korak, ali ja se nadam da ce ostaviti neki trag" on dodaje.

Vise od 420.000 ljudi je vidjelo izlozbu, u Paris-u i New York-u, i hiljade njih se ocekuje da je vidi u Veneciji, prije zatvaranja u Novembru.

Musei Civici Veneziani

Image

#2

Posted: 05/08/2007 20:40
by Bosanac sa dna kace
:) super nesto, jel ima neki kalendar gdje ce sve bit izlozbe, u kojim gradovima?

#3

Posted: 05/08/2007 20:57
by kustah
Da li ste znali, da je prvi stampani Kur'an, stampan u Veneciji. Primjerak toga
Kur'an-a, je izlozen na ovoj izlozbi.

Venecijanski stampar, Alessandro Paganinini je bio prvi, koji je stampao Kur'an na Arapskom jeziku, 1537/38 godine. Dugo vremena se vjerovalo da je izgubljen, bilo je zumora je kompletno prvo izdanje spaljeno od Pape. Odredjeni knjizevni izvori, medjutim, su otkrili da najmanje dva ucenjaka su vlasnici kopija ovoga Kur'ana, i kojega su citirali, ili naglaseno spominjali Arapski stamparski tipografiju, napravljenu za ovaj Kur'an. Jedna od ovih kopija je pronadjena i sada je po prvi put dostupna na mirkofilmu. Paginini izdanje, je izuzetno, vjerovatno nije namjenjeno evropljanima, nego za upotrebu u Otomanskoj imperiji. Pregrst gresaka i los izgled slova, unistile su sve izglede ovoga izdanja. Pretpostavlja se, da su kopije zaplijenjene i unistene u Otomanskoj imperiji. Dok, ovaj Kur'an ostaje simbolom smijelosti Venecijanskog stampara, takodjer demonstrira da uslovi tada nisu bili adekvatni i pouzdani da napravi kvalitetan teks u tipografiji.

#4

Posted: 05/08/2007 20:59
by Bosanac sa dna kace
eh to vala nisam znao...
a o razlozima zabrane bi mogli neki drugi put :-)

#5

Posted: 11/08/2007 00:40
by Piranesi
Da li ste znali da u toj istoj Veneciji u 16 st. Zidovi nisu imali nikava prava, proganjani, maltretirani, ubijani, morali nositi crvene kape, zivili u getima koje su cuvali strazari ..itd....a kazu bio je jedan od najliberalniji gradova u Evropi u to doba...

#6

Posted: 12/08/2007 14:37
by Bosanac sa dna kace
Piranesi wrote:Da li ste znali da u toj istoj Veneciji u 16 st. Zidovi nisu imali nikava prava, proganjani, maltretirani, ubijani, morali nositi crvene kape, zivili u getima koje su cuvali strazari ..itd....a kazu bio je jedan od najliberalniji gradova u Evropi u to doba...
znam da su muslimani odo modernih vremena morali zivjeti u izolovanim dijelovima grada, mislio sam da se venecija Jerveja nakon progona iz Spanije vrlo rado primila, al eto...

#7

Posted: 12/08/2007 14:58
by sibelius
Piranesi wrote:Da li ste znali da u toj istoj Veneciji u 16 st. Zidovi nisu imali nikava prava, proganjani, maltretirani, ubijani, morali nositi crvene kape, zivili u getima koje su cuvali strazari ..itd....a kazu bio je jedan od najliberalniji gradova u Evropi u to doba...
da li ste znali da je rijec geto nastala bas u Veneciji. Naime, tvornica 'Gheto' se nalazila odmah uz kvart koji su naseljavali Jevreji...ne znam tačno čega je tvornica bila...

#8

Posted: 12/08/2007 15:25
by babanovac
Piranesi wrote:Da li ste znali da u toj istoj Veneciji u 16 st. Zidovi nisu imali nikava prava, proganjani, maltretirani, ubijani, morali nositi crvene kape, zivili u getima koje su cuvali strazari ..itd....a kazu bio je jedan od najliberalniji gradova u Evropi u to doba...
Znam da su u Dubrovniku ,venecijanskoj kopiji",Jevreji postali ravnopravni sa ostalima nakon francuskog osvajanja ovog grada,pocetkom 19. vijeka.

#9

Posted: 13/08/2007 01:37
by basta sljezove boje
solidan film Ademira Kenovica bas na temu Zidovi, Venecija & Turska

Image

#10

Posted: 14/08/2007 22:18
by Piranesi
Image

#11

Posted: 14/08/2007 22:19
by Piranesi
Image

haj kad smo vec kod filma..