#1 Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP BiH
Posted: 07/08/2004 02:45
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP BiH
"Lideri vladajućih stranaka su zaštitnici kriminalaca"
Neusvajanjem zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, lideri vladajućih stranaka u BiH pokazali su da su zaštitnici kriminala, a ne običnih građana, tvrdi predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija.
Kaže da njegova stranka, koja je inicirala usvajanje ovog zakona na državnom nivou, neće odustati od njegovog donošenja.
Da je zakon i usvojen Lagumdžija sumnja da bi ga aktuelne vlasti u BiH mogle provesti.
"Sumnjam da ga može implementirati jer je evidentno da su danas čelnici vladajućih stranaka u Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH zaštitnici kriminala više nego zaštitnici građana koji su ih birali", objašnjava Lagumdžija.
n Tvrdite da su predsjednici SDA, HDZ, SDS, PDP i Stranke za BiH zaštitnici kriminala?
LAGUMDŽIJA: Da, više su zaštitnici kriminala nego poštenih građana jer da to nisu, izglasali bi ovaj zakon. Sutra kad me budu tužili, jer sam ih optužio da su zaštitnici kriminalaca, moj argument da sam u pravu je njihova odluka da ne prihvate zakon o oduzimanju opljačkane imovine. Iako oni nisu spremni, ovaj zakon će biti usvojen u BiH. Prilikom glasanja za zakon u Predstavničkom domu bh. parlamenta, znao sam da HDZ, SDS i SDA nisu spremne da podrže zakon, znao sam i da PDP nije spreman da to podrži.
n Očito da ste onda računali na podršku nekih ljudi iz Stranke za BiH, koja je takođe u vlasti?
LAGUMDŽIJA: Da, računao sam na neke ljude iz Stranke za BiH i moram priznati da sam računao i na neke ljude iz SDA, HDZ i SDS. Vjerovao sam da će neki ljudi u tim strankama, bez obzira što se idejno ne slažemo, biti spremni podržati zakon o oduzimanju opljačkane imovine. Vjerovao sam da čak neki od ljudi iz vladajućih stranaka neće imati hrabrosti biti protiv zakona, čak i ako im se ne dopada.
n Zašto niste očekivali podršku poslanika PDP-a?
LAGUMDŽIJA: Nisam očekivao jer u Predstavničkom domu bh. parlamenta imaju samo jednog poslanika. A gospođa poslanik PDP-a pravi je vojnik partije i znao sam da će ona postupiti po nalogu svog stranačkog šefa Mladena Ivanića.
n Kome odgovara to što BiH sada nema zakon o oduzimanju nelegalno stečenog bogatstva?
LAGUMDŽIJA: Postojale su dvije grupe ljudi u parlamentu, koje su protiv ovog zakona. Prva grupa su oni koji zaista podržavaju to što se neko nezakonito obogatio. To je jasno kao dan. SDA i HDZ su prije pet godina u parlamentu FBiH usvojili Zakon o amnestiji, kojim su amnestirali sve one koji su opljačkali bilo šta do tada. Njihova politika mi je jasna. Nekada se govorilo "ko je šta jamio, jamio, pa da podvučemo crtu". Očigledno je da postoji jaka kriminalna struktura iz rata, koja smatra da grupi onih, koji su se obogatili u ratu, sada treba pravni okvir i sigurnost da će im ostati ono što su ukrali.
n Ko spada u drugu grupu ljudi koji su protiv ovog zakona?
LAGUMDŽIJA: Druga grupa su tvrdi nacionalisti, koji pred opštinske izbore hoće ponovo da provociraju nacionalističke podjele u zemlji i da se ponovo okupimo oko svojih Srba, svojih Bošnjaka i svojih Hrvata. Tvrdim nacionalistima odgovara Bosna podijeljena na tri dijela, a ne odgovara Bosna podijelje tako da na jednoj strani budu kriminalci i njihovi zaštitnici, a na drugoj strani obični ljudi i borci protiv kriminala. Danas više ne možete prodati priču o ugroženosti naroda, ako se ljudi počnu okupljati oko onoga ko će im ponuditi posao.
n Niste u pravu, jer se zadnjih dvadesetak dana, iako je izborna kampanja zvanično počela u srijedu, konstantno partneri u vlasti "svađaju" štiteći svoje narode.
LAGUMDŽIJA: Slažem se, jer se ljudi, nažalost, još okupljaju oko priče o ugroženosti Srba, Bošnjaka i Hrvata. Zato i tvrdim da su tvrdi nacionalisti u vlasti grupa koja hoće da se građani okupljaju oko ove teze i zato im ne odgovara usvajanje zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Da je ovaj zakon usvojen prije 20 dana, u septembru i oktobru bi glavna tema bila koje slučajeve ispituju ljudi iz institucija za provođenje zakona o oduzimanju opljačkanog.
n Hipotetički gledano, koliko bi agencija za konfiskaciju nelegalno stečene imovine imala posla u državnom parlamentu?
LAGUMdŽIJA: S obzirom da zakon nije usvojen, sada mislim da bi agencija imala više posla u parlamentu nego što sam to mislio prije mjesec dana.
n Hoćete reći da bh. parlamentarci imaju razloga da se boje usvajanja ovog zakona?
LAGUMDŽIJA: Ili se boje sami parlamentarci ili se boje šefovi njihovih stranaka ili članovi Predsjedništva BiH i Vijeća ministara koji su ih tako natjerali. U izradi zakona koristili smo i italijansko iskustvo jer ne treba našoj javnosti objašnjavati šta je italijanska ili sicilijanska mafija, koristili smo holandsko i iskustvo susjedne Hrvatske...
n Možda nama ne treba ovakav zakon jer BiH nema mafiju?
LAGUMDŽIJA: Možda ni ne treba, jer mi nemamo italijansku mafiju, ali imamo domaću mafiju. Naša mafija je malo komplikovanija.
n Zbog čega je komplikovanija?
LAGUMDŽIJA: Zato što naša mafija odavno živi u multietničkom društvu, mafija je i u toku rata živjela u multietničkom društvu, a i poslije rata. Kriminalac iz Sarajeva može riješiti svaki problem u Palama, a njegov kolega može riješiti svaki problem u zapadnoj Hercegovini. Ako se i usvoji ovaj zakon, sumnjam da ga ova vlast može provesti.
n Koliko bi bio vrijedan fond u koji bi se tokom jedne godine "deponovala" oduzeta imovina, koja je nezakonito stečena?
LAGUMDŽIJA: Procjene CAFAO-a kažu da se godišnje u BiH, samo zbog fiktivnih firmi i onih koje su registrovane na mrtve duše, kradu 1,2 milijarde KM, dakle više od federalnog budžeta. Ne kažem da bi ovaj zakon za godinu "ulovio" milijardu KM, jer od političke klime i podrške Vijeća ministara zavisilo bi koliko bi bila uspješna agencija za oduzimanje opljačkane imovine, ali iz ove cifre vidite "potencijal" zakona.
n Zašto ovaj zakon niste usvojili kad je SDP BiH kao članica Alijanse bila na vlasti? Stiče se utisak da sad kao opozicija predlaganjem ovog zakona pokušavate građanima dokazati kako su ovi na vlasti kriminalci.
LAGUMDŽIJA: Pitanje je logično. Mnogi nas danas optužuju da ovaj zakon "preklapa" postojeće: Zakon o krivičnom postupku, Krivični zakon BiH i zakone o Tužilaštvu i Sudu BiH. Mi smo prije dvije godine, u saradnji sa Vijećem za implementaciju mira u BiH, usvojili dokument "Posao i pravda". U ovom dokumentu je tačno stajalo da prvo treba usvojiti krivični zakon BiH, potom uspostaviti sud i tužilaštvo BiH i do sredine 2003. godine uspostaviti zakonski okvir za oduzimanje opljačkane imovine i do kraja 2003. godine institucije koja će provoditi ovaj zakon. Dakle, prije ovog zakona morali smo usvojiti krivični zakon i uspostaviti tužilaštvo i sud BiH.
n Da li bi agencija za oduzimanje opljačkanog imala posla u Vašem slučaju?
LAGUMDŽIJA: Dobro je došla, ali neće imati posla. Zato je logično da se ne plašim njenog rada.
n Je li to demagogija ili se zaista ne bojite?
LAGUMDŽIJA: Ne bojim se i zato sam i pozvao da od mene počnu i ispitaju ono što imam. Da imalo sumnjam u rezultate te analize, ne bih ni zagovarao ovaj zakon. Ne kažem da se svi političari boje ovog zakona, nego samo oni koji imaju obaveza prema kriminalcima ili možda su to i sami. Primjera radi, mnogi o meni , kao i o drugim političarima, imaju loše mišljenje samo zato što se bavim politikom.
n A ne zato što ste nešto loše uradili baveći se politikom?
LAGUMDŽIJA: Nije sporno i to da ima i nešto što sam loše uradio u politici.
n Zbog kojeg se svog poteza, dok ste bili na vlasti, najviše kajete?
LAGUMDŽIJA: Prvo što sam pogriješio je to što sam vjerovao ljudima kojima nisam trebao. Govorim o ljudima iz moje stranke, ali iz Alijanse za demokratske promjene.
n Ali time njih indirektno optužujete za greške koje ste napravili.
LAGUMDŽIJA: Ne, to je moja, a ne njihova greška. Nisu oni krivi što sam ja pogrešno procijenio da su oni dobri ljudi. Ali, to nije jedina greška. Od pada Berlinskog zida, znao sam da ne postoji nijedna reformska vlada u istočnoj Evropi koja je dobila drugi mandat. Opet sam svjesno odlučio da djelujem u interesu države, pa makar izgubili izbore, a ne da djelujemo isključivo u interesu SDP-a. Ovu bih "grešku" ponovo napravio, ponovo bih se ponašao državotvorno, a ne u interesu stranke kojoj sam predsjednik, ukoliko je to loše po zemlju.
n Zar niste mogli lidersku poziciju u SDP-u prepustiti nekom drugom, a da Vi ostanete predsjedavajući Vijeća ministara, kako ni država ni stranka ne bi ispaštale?
LAGUMDŽIJA: Tu priču o odvajanju partijske od državne funkcije nama su prodali neokomunisti jer zapadnoevropska praksa podrazumijeva da šef pobjedničke stranke bude i državni lider.
n Vi niste neokomunista?
LAGUMDŽIJA: Ne, ja sam socijaldemokrata. Druga je stvar što je SDP kao stranka navikla da je napadaju za titoizam, boljševizam, komunizam... Današnje rukovodstvo SDP-a ima manje staža u centralnim komitetima i komunističkoj partiji, nego rukovodstva PDP-a, Stranke za BiH, SDS-a, HDZ-a ili SDA. Safet Halilović je vodio marksistički centar prije nego što sam ja znao šta je Savez komunista, Mladen Ivanić je bio član Predsjedništva Socijalističke Republike BiH kad sam ja bio profesor na Univerzitetu u SAD. Sulejman Tihić je bio ugledni tužilac u Bosanskom Šamcu i član lokalnog partijskog rukovodstva, ali nije mogao dalje dobaciti. Znam da je Stjepan Kljuić govorio da nikada nije bio u Partiji, a onda mi ovdje u arhivi nađemo njegove tri molbe da ga prime u Partiju. Pitajte Dragana Čovića kakve su njegove bile partijske aktivnosti zbog koje se čak ćirilicom potpisivao. Dragan Kalinić je doživio najveću tragediju kad nije izabran u Predsjedništvo CK SKJ godinu prije raspada Centralnog komiteta. Ali, Kalinić je dobra vijest za sve one koji ne vole SDS.
n Zašto je smijenjeni predsjednik SDS-a dobra vijest?
LAGUMDŽIJA: Dragan Kalinić je poznat po tome da, čim uđe u rukovodstvo neke partije, ona se odmah strovali. Samo što je ušao u CK SKJ, Centralni komitet se raspao. Samo što je ušao u rukovodstvo Markovićevih reformista, rukovodstvo se strovalilo. Tako Kalinić sada nagovještava i strovalu SDS-a.
n Ali, nije se "strovalio" SDS.
LAGUMDŽIJA: Njegova strovala je prethodnica raspada svih stranaka u kojima je on bio član rukovodstva. Čim Dragan Kalinić dođe u rukovodstvo neke stranke, ta stranka "poklekne".
n Mislite da će se to sada SDS-u desiti nakon što je Ešdaun smijenio Kalinića?
LAGUMDŽIJA: Ne znam, zaključite sami, ali neka zakonitost ni to ne isključuje. Dragan Kalinić je paradigma propasti stranaka u kojima on postane važan.
n Da li biste i danas, kao prije gotovo tri godine, pred hiljadama okupljenih ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca u Sarajevu, izjavili da Vas na ovom skupu gađaju isti oni što su Vas gađali u Banjoj Luci prilikom postavljanja kamena temeljca za Ferhadija džamiju?
LAGUMDŽIJA: Nikada nisam rekao za desetine hiljada ljudi u Sarajevu da su oni isti kao oni što su me gađali na polaganju kamena temeljca za srušenu Ferhadiju. To je bio dio uspješne SDA propagande. One što su me gađali u Banjoj Luci okarakterisao sam kao neofašiste. Nije mi palo na pamet da kažem da su me Banjolučani gađali. Ja jesam rekao da su oni, koji su u Sarajevu gađali federalnog premijera Aliju Behmena, isti kao oni što su to isto činili u Banjoj Luci. Rekao sam to za ljude koji su u Sarajevu okružili binu, uzvikujući "ovo je Alžir", pijani mahali praznim flašama i u pauzama pijani uzvikivali "Allahu ekber". Mislim da je, za razliku od hiljada časnih i pravih boraca prisutnih na Marindvoru, onaj mali broj provokatora, koji su pijani uzvikivali "ovo je Alžir" i sebe predstavljali unesrećenim borcima, rušio ovu zemlju na isti način kako i onaj što gađa muftiju koji je došao da položi kamen temeljac za džamiju u Banjoj Luci. Rušenje Ferhadije i sprečavanje njene izgradnje kao i pravljenje BiH Alžirom - jednako predstavljaju rušenje ove zemlje. Isto bih ponovio, jer su i jedni i drugi i protiv BiH, protiv islama i protiv svake druge vjere koja u ovoj zemlji treba biti jednakopravna.
n Na primjeru ove godine usvojenog boračkog zakona u FBiH, SDP je, čini se, propustila priliku da kao jaka opoziciona stranka ukaže borcima da su po Alijansinom zakonu trebali dobiti oko 50 miliona KM više? Zašto ih niste okupili sada kao što ih je prije tri godine okupila opoziciona SDA?
LAGUMDŽIJA: Mislim da je SDA marta 2002. godine na skupu na Marindvoru u Sarajevu prevarila borce, koji su s pravom tražili više. Mi ih nismo slagali i rekli dobićete više. Ako su oni manipulisali tim ljudima, mi to ne želimo. Mi smo tada ponudili jedinstveni zakon sa 350 miliona KM godišnje ovoj populaciji. Ali smo dočekani uzvicima "ovo je Alžir". Uz obećanje da će im dati 500 miliona KM, SDA je pobijedila na izborima. Ali su sad razjedinili borački fond u FBiH, isplatili su prošle godine 20 odsto manje nego mi 2002. godine i još su stvorili novi dug u federalnom budžetu.
n Zašto, kao što je i ranija opozicija, sada niste okupili borce i saopštili im ove činjenice?
LAGUMDŽIJA: Mi borce nismo okupili, ali jesmo s njima razgovarali na seriji tribina. Nismo ih htjeli dovesti na Marindvor, da im obećamo više i da oni pljuju po aktuelnoj vlasti. Da smo ih izveli na ulicu, ova vlast bi SDP optužila da ruši reforme i da manipulišemo borcima.
n Vlast u FBiH nema razloga da se žali na SDP jer im niste dovoljno glasna opozicija.
LAGUMDŽIJA: Nisam siguran da li je to vaš stav ili samo hoćete da napravite ovaj razgovor dinamičnijim. Ali, dobro, zamislite da je Predsjedništvo BiH u kojem su bili Jozo Križanović i Beriz Belkić donijelo odluku da kod imenovanja generala Vojske BiH nema mjesta za sadašnje generale iz Vojske FBiH. Da smo donijeli tu odluku, Tihić bi s pravom bio na čelu hiljada ogorčenih ljudi koji bi na Marindvoru protestovali protiv četnika, koje predvodi Zlatko Lagumdžija. A kad Tihić sa Draganom Čovićem donese nesuvislu i nemoralnu odluku da generali Dudaković i Zeko i svi ostali aktivni generali ne mogu biti generali u državnoj vojsci, nema nikakvih reakcija.
n Na osnovu čega su donijeli odluku da u Oružanim snagama BiH nema mjesta za sadašnje generale?
LAGUMDŽIJA: To govori da Čovića i Tihića ne interesuje ono u šta se zaklinju: odbrana zemlje i jedinstvene oružane snage. Očito su oni spremni uraditi sve ne bi li ljudima iz međunarodne zajednice učinili neko zadovoljstvo. Zamislite da je donesena odluka po kojoj na fakultetima ne smiju predavati današnji univerzitetski profesori, onda biste od učitelja morali praviti profesore.
n Ali iz međunarodne zajednice nije bilo zamjerki na biografije generala Dudakovića ili Zeke?
LAGUMDŽIJA: Naše vlasti se bave predskazanjima. Oni pokušavaju nekako da osjete šta bi stranci voljeli i onda im nastoje učiniti neko zadovoljstvo kako bi se pokazali reformatorima. Mislim da Tihić sam nije donio odluku ko može biti general u bh. vojsci, nego je to uradio uz blagoslov svojih političkih saboraca i pokrovitelja među koje spada i vjerski i politički vrh.
Razgovarala: Nihada HASIĆ
"Lideri vladajućih stranaka su zaštitnici kriminalaca"
Neusvajanjem zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, lideri vladajućih stranaka u BiH pokazali su da su zaštitnici kriminala, a ne običnih građana, tvrdi predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija.
Kaže da njegova stranka, koja je inicirala usvajanje ovog zakona na državnom nivou, neće odustati od njegovog donošenja.
Da je zakon i usvojen Lagumdžija sumnja da bi ga aktuelne vlasti u BiH mogle provesti.
"Sumnjam da ga može implementirati jer je evidentno da su danas čelnici vladajućih stranaka u Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH zaštitnici kriminala više nego zaštitnici građana koji su ih birali", objašnjava Lagumdžija.
n Tvrdite da su predsjednici SDA, HDZ, SDS, PDP i Stranke za BiH zaštitnici kriminala?
LAGUMDŽIJA: Da, više su zaštitnici kriminala nego poštenih građana jer da to nisu, izglasali bi ovaj zakon. Sutra kad me budu tužili, jer sam ih optužio da su zaštitnici kriminalaca, moj argument da sam u pravu je njihova odluka da ne prihvate zakon o oduzimanju opljačkane imovine. Iako oni nisu spremni, ovaj zakon će biti usvojen u BiH. Prilikom glasanja za zakon u Predstavničkom domu bh. parlamenta, znao sam da HDZ, SDS i SDA nisu spremne da podrže zakon, znao sam i da PDP nije spreman da to podrži.
n Očito da ste onda računali na podršku nekih ljudi iz Stranke za BiH, koja je takođe u vlasti?
LAGUMDŽIJA: Da, računao sam na neke ljude iz Stranke za BiH i moram priznati da sam računao i na neke ljude iz SDA, HDZ i SDS. Vjerovao sam da će neki ljudi u tim strankama, bez obzira što se idejno ne slažemo, biti spremni podržati zakon o oduzimanju opljačkane imovine. Vjerovao sam da čak neki od ljudi iz vladajućih stranaka neće imati hrabrosti biti protiv zakona, čak i ako im se ne dopada.
n Zašto niste očekivali podršku poslanika PDP-a?
LAGUMDŽIJA: Nisam očekivao jer u Predstavničkom domu bh. parlamenta imaju samo jednog poslanika. A gospođa poslanik PDP-a pravi je vojnik partije i znao sam da će ona postupiti po nalogu svog stranačkog šefa Mladena Ivanića.
n Kome odgovara to što BiH sada nema zakon o oduzimanju nelegalno stečenog bogatstva?
LAGUMDŽIJA: Postojale su dvije grupe ljudi u parlamentu, koje su protiv ovog zakona. Prva grupa su oni koji zaista podržavaju to što se neko nezakonito obogatio. To je jasno kao dan. SDA i HDZ su prije pet godina u parlamentu FBiH usvojili Zakon o amnestiji, kojim su amnestirali sve one koji su opljačkali bilo šta do tada. Njihova politika mi je jasna. Nekada se govorilo "ko je šta jamio, jamio, pa da podvučemo crtu". Očigledno je da postoji jaka kriminalna struktura iz rata, koja smatra da grupi onih, koji su se obogatili u ratu, sada treba pravni okvir i sigurnost da će im ostati ono što su ukrali.
n Ko spada u drugu grupu ljudi koji su protiv ovog zakona?
LAGUMDŽIJA: Druga grupa su tvrdi nacionalisti, koji pred opštinske izbore hoće ponovo da provociraju nacionalističke podjele u zemlji i da se ponovo okupimo oko svojih Srba, svojih Bošnjaka i svojih Hrvata. Tvrdim nacionalistima odgovara Bosna podijeljena na tri dijela, a ne odgovara Bosna podijelje tako da na jednoj strani budu kriminalci i njihovi zaštitnici, a na drugoj strani obični ljudi i borci protiv kriminala. Danas više ne možete prodati priču o ugroženosti naroda, ako se ljudi počnu okupljati oko onoga ko će im ponuditi posao.
n Niste u pravu, jer se zadnjih dvadesetak dana, iako je izborna kampanja zvanično počela u srijedu, konstantno partneri u vlasti "svađaju" štiteći svoje narode.
LAGUMDŽIJA: Slažem se, jer se ljudi, nažalost, još okupljaju oko priče o ugroženosti Srba, Bošnjaka i Hrvata. Zato i tvrdim da su tvrdi nacionalisti u vlasti grupa koja hoće da se građani okupljaju oko ove teze i zato im ne odgovara usvajanje zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Da je ovaj zakon usvojen prije 20 dana, u septembru i oktobru bi glavna tema bila koje slučajeve ispituju ljudi iz institucija za provođenje zakona o oduzimanju opljačkanog.
n Hipotetički gledano, koliko bi agencija za konfiskaciju nelegalno stečene imovine imala posla u državnom parlamentu?
LAGUMdŽIJA: S obzirom da zakon nije usvojen, sada mislim da bi agencija imala više posla u parlamentu nego što sam to mislio prije mjesec dana.
n Hoćete reći da bh. parlamentarci imaju razloga da se boje usvajanja ovog zakona?
LAGUMDŽIJA: Ili se boje sami parlamentarci ili se boje šefovi njihovih stranaka ili članovi Predsjedništva BiH i Vijeća ministara koji su ih tako natjerali. U izradi zakona koristili smo i italijansko iskustvo jer ne treba našoj javnosti objašnjavati šta je italijanska ili sicilijanska mafija, koristili smo holandsko i iskustvo susjedne Hrvatske...
n Možda nama ne treba ovakav zakon jer BiH nema mafiju?
LAGUMDŽIJA: Možda ni ne treba, jer mi nemamo italijansku mafiju, ali imamo domaću mafiju. Naša mafija je malo komplikovanija.
n Zbog čega je komplikovanija?
LAGUMDŽIJA: Zato što naša mafija odavno živi u multietničkom društvu, mafija je i u toku rata živjela u multietničkom društvu, a i poslije rata. Kriminalac iz Sarajeva može riješiti svaki problem u Palama, a njegov kolega može riješiti svaki problem u zapadnoj Hercegovini. Ako se i usvoji ovaj zakon, sumnjam da ga ova vlast može provesti.
n Koliko bi bio vrijedan fond u koji bi se tokom jedne godine "deponovala" oduzeta imovina, koja je nezakonito stečena?
LAGUMDŽIJA: Procjene CAFAO-a kažu da se godišnje u BiH, samo zbog fiktivnih firmi i onih koje su registrovane na mrtve duše, kradu 1,2 milijarde KM, dakle više od federalnog budžeta. Ne kažem da bi ovaj zakon za godinu "ulovio" milijardu KM, jer od političke klime i podrške Vijeća ministara zavisilo bi koliko bi bila uspješna agencija za oduzimanje opljačkane imovine, ali iz ove cifre vidite "potencijal" zakona.
n Zašto ovaj zakon niste usvojili kad je SDP BiH kao članica Alijanse bila na vlasti? Stiče se utisak da sad kao opozicija predlaganjem ovog zakona pokušavate građanima dokazati kako su ovi na vlasti kriminalci.
LAGUMDŽIJA: Pitanje je logično. Mnogi nas danas optužuju da ovaj zakon "preklapa" postojeće: Zakon o krivičnom postupku, Krivični zakon BiH i zakone o Tužilaštvu i Sudu BiH. Mi smo prije dvije godine, u saradnji sa Vijećem za implementaciju mira u BiH, usvojili dokument "Posao i pravda". U ovom dokumentu je tačno stajalo da prvo treba usvojiti krivični zakon BiH, potom uspostaviti sud i tužilaštvo BiH i do sredine 2003. godine uspostaviti zakonski okvir za oduzimanje opljačkane imovine i do kraja 2003. godine institucije koja će provoditi ovaj zakon. Dakle, prije ovog zakona morali smo usvojiti krivični zakon i uspostaviti tužilaštvo i sud BiH.
n Da li bi agencija za oduzimanje opljačkanog imala posla u Vašem slučaju?
LAGUMDŽIJA: Dobro je došla, ali neće imati posla. Zato je logično da se ne plašim njenog rada.
n Je li to demagogija ili se zaista ne bojite?
LAGUMDŽIJA: Ne bojim se i zato sam i pozvao da od mene počnu i ispitaju ono što imam. Da imalo sumnjam u rezultate te analize, ne bih ni zagovarao ovaj zakon. Ne kažem da se svi političari boje ovog zakona, nego samo oni koji imaju obaveza prema kriminalcima ili možda su to i sami. Primjera radi, mnogi o meni , kao i o drugim političarima, imaju loše mišljenje samo zato što se bavim politikom.
n A ne zato što ste nešto loše uradili baveći se politikom?
LAGUMDŽIJA: Nije sporno i to da ima i nešto što sam loše uradio u politici.
n Zbog kojeg se svog poteza, dok ste bili na vlasti, najviše kajete?
LAGUMDŽIJA: Prvo što sam pogriješio je to što sam vjerovao ljudima kojima nisam trebao. Govorim o ljudima iz moje stranke, ali iz Alijanse za demokratske promjene.
n Ali time njih indirektno optužujete za greške koje ste napravili.
LAGUMDŽIJA: Ne, to je moja, a ne njihova greška. Nisu oni krivi što sam ja pogrešno procijenio da su oni dobri ljudi. Ali, to nije jedina greška. Od pada Berlinskog zida, znao sam da ne postoji nijedna reformska vlada u istočnoj Evropi koja je dobila drugi mandat. Opet sam svjesno odlučio da djelujem u interesu države, pa makar izgubili izbore, a ne da djelujemo isključivo u interesu SDP-a. Ovu bih "grešku" ponovo napravio, ponovo bih se ponašao državotvorno, a ne u interesu stranke kojoj sam predsjednik, ukoliko je to loše po zemlju.
n Zar niste mogli lidersku poziciju u SDP-u prepustiti nekom drugom, a da Vi ostanete predsjedavajući Vijeća ministara, kako ni država ni stranka ne bi ispaštale?
LAGUMDŽIJA: Tu priču o odvajanju partijske od državne funkcije nama su prodali neokomunisti jer zapadnoevropska praksa podrazumijeva da šef pobjedničke stranke bude i državni lider.
n Vi niste neokomunista?
LAGUMDŽIJA: Ne, ja sam socijaldemokrata. Druga je stvar što je SDP kao stranka navikla da je napadaju za titoizam, boljševizam, komunizam... Današnje rukovodstvo SDP-a ima manje staža u centralnim komitetima i komunističkoj partiji, nego rukovodstva PDP-a, Stranke za BiH, SDS-a, HDZ-a ili SDA. Safet Halilović je vodio marksistički centar prije nego što sam ja znao šta je Savez komunista, Mladen Ivanić je bio član Predsjedništva Socijalističke Republike BiH kad sam ja bio profesor na Univerzitetu u SAD. Sulejman Tihić je bio ugledni tužilac u Bosanskom Šamcu i član lokalnog partijskog rukovodstva, ali nije mogao dalje dobaciti. Znam da je Stjepan Kljuić govorio da nikada nije bio u Partiji, a onda mi ovdje u arhivi nađemo njegove tri molbe da ga prime u Partiju. Pitajte Dragana Čovića kakve su njegove bile partijske aktivnosti zbog koje se čak ćirilicom potpisivao. Dragan Kalinić je doživio najveću tragediju kad nije izabran u Predsjedništvo CK SKJ godinu prije raspada Centralnog komiteta. Ali, Kalinić je dobra vijest za sve one koji ne vole SDS.
n Zašto je smijenjeni predsjednik SDS-a dobra vijest?
LAGUMDŽIJA: Dragan Kalinić je poznat po tome da, čim uđe u rukovodstvo neke partije, ona se odmah strovali. Samo što je ušao u CK SKJ, Centralni komitet se raspao. Samo što je ušao u rukovodstvo Markovićevih reformista, rukovodstvo se strovalilo. Tako Kalinić sada nagovještava i strovalu SDS-a.
n Ali, nije se "strovalio" SDS.
LAGUMDŽIJA: Njegova strovala je prethodnica raspada svih stranaka u kojima je on bio član rukovodstva. Čim Dragan Kalinić dođe u rukovodstvo neke stranke, ta stranka "poklekne".
n Mislite da će se to sada SDS-u desiti nakon što je Ešdaun smijenio Kalinića?
LAGUMDŽIJA: Ne znam, zaključite sami, ali neka zakonitost ni to ne isključuje. Dragan Kalinić je paradigma propasti stranaka u kojima on postane važan.
n Da li biste i danas, kao prije gotovo tri godine, pred hiljadama okupljenih ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca u Sarajevu, izjavili da Vas na ovom skupu gađaju isti oni što su Vas gađali u Banjoj Luci prilikom postavljanja kamena temeljca za Ferhadija džamiju?
LAGUMDŽIJA: Nikada nisam rekao za desetine hiljada ljudi u Sarajevu da su oni isti kao oni što su me gađali na polaganju kamena temeljca za srušenu Ferhadiju. To je bio dio uspješne SDA propagande. One što su me gađali u Banjoj Luci okarakterisao sam kao neofašiste. Nije mi palo na pamet da kažem da su me Banjolučani gađali. Ja jesam rekao da su oni, koji su u Sarajevu gađali federalnog premijera Aliju Behmena, isti kao oni što su to isto činili u Banjoj Luci. Rekao sam to za ljude koji su u Sarajevu okružili binu, uzvikujući "ovo je Alžir", pijani mahali praznim flašama i u pauzama pijani uzvikivali "Allahu ekber". Mislim da je, za razliku od hiljada časnih i pravih boraca prisutnih na Marindvoru, onaj mali broj provokatora, koji su pijani uzvikivali "ovo je Alžir" i sebe predstavljali unesrećenim borcima, rušio ovu zemlju na isti način kako i onaj što gađa muftiju koji je došao da položi kamen temeljac za džamiju u Banjoj Luci. Rušenje Ferhadije i sprečavanje njene izgradnje kao i pravljenje BiH Alžirom - jednako predstavljaju rušenje ove zemlje. Isto bih ponovio, jer su i jedni i drugi i protiv BiH, protiv islama i protiv svake druge vjere koja u ovoj zemlji treba biti jednakopravna.
n Na primjeru ove godine usvojenog boračkog zakona u FBiH, SDP je, čini se, propustila priliku da kao jaka opoziciona stranka ukaže borcima da su po Alijansinom zakonu trebali dobiti oko 50 miliona KM više? Zašto ih niste okupili sada kao što ih je prije tri godine okupila opoziciona SDA?
LAGUMDŽIJA: Mislim da je SDA marta 2002. godine na skupu na Marindvoru u Sarajevu prevarila borce, koji su s pravom tražili više. Mi ih nismo slagali i rekli dobićete više. Ako su oni manipulisali tim ljudima, mi to ne želimo. Mi smo tada ponudili jedinstveni zakon sa 350 miliona KM godišnje ovoj populaciji. Ali smo dočekani uzvicima "ovo je Alžir". Uz obećanje da će im dati 500 miliona KM, SDA je pobijedila na izborima. Ali su sad razjedinili borački fond u FBiH, isplatili su prošle godine 20 odsto manje nego mi 2002. godine i još su stvorili novi dug u federalnom budžetu.
n Zašto, kao što je i ranija opozicija, sada niste okupili borce i saopštili im ove činjenice?
LAGUMDŽIJA: Mi borce nismo okupili, ali jesmo s njima razgovarali na seriji tribina. Nismo ih htjeli dovesti na Marindvor, da im obećamo više i da oni pljuju po aktuelnoj vlasti. Da smo ih izveli na ulicu, ova vlast bi SDP optužila da ruši reforme i da manipulišemo borcima.
n Vlast u FBiH nema razloga da se žali na SDP jer im niste dovoljno glasna opozicija.
LAGUMDŽIJA: Nisam siguran da li je to vaš stav ili samo hoćete da napravite ovaj razgovor dinamičnijim. Ali, dobro, zamislite da je Predsjedništvo BiH u kojem su bili Jozo Križanović i Beriz Belkić donijelo odluku da kod imenovanja generala Vojske BiH nema mjesta za sadašnje generale iz Vojske FBiH. Da smo donijeli tu odluku, Tihić bi s pravom bio na čelu hiljada ogorčenih ljudi koji bi na Marindvoru protestovali protiv četnika, koje predvodi Zlatko Lagumdžija. A kad Tihić sa Draganom Čovićem donese nesuvislu i nemoralnu odluku da generali Dudaković i Zeko i svi ostali aktivni generali ne mogu biti generali u državnoj vojsci, nema nikakvih reakcija.
n Na osnovu čega su donijeli odluku da u Oružanim snagama BiH nema mjesta za sadašnje generale?
LAGUMDŽIJA: To govori da Čovića i Tihića ne interesuje ono u šta se zaklinju: odbrana zemlje i jedinstvene oružane snage. Očito su oni spremni uraditi sve ne bi li ljudima iz međunarodne zajednice učinili neko zadovoljstvo. Zamislite da je donesena odluka po kojoj na fakultetima ne smiju predavati današnji univerzitetski profesori, onda biste od učitelja morali praviti profesore.
n Ali iz međunarodne zajednice nije bilo zamjerki na biografije generala Dudakovića ili Zeke?
LAGUMDŽIJA: Naše vlasti se bave predskazanjima. Oni pokušavaju nekako da osjete šta bi stranci voljeli i onda im nastoje učiniti neko zadovoljstvo kako bi se pokazali reformatorima. Mislim da Tihić sam nije donio odluku ko može biti general u bh. vojsci, nego je to uradio uz blagoslov svojih političkih saboraca i pokrovitelja među koje spada i vjerski i politički vrh.
Razgovarala: Nihada HASIĆ