#1 CIA - Bosna i Hercegovina - Mudzahedini -Irak...
Posted: 25/06/2007 22:32
Malo podataka za koje ste mozda vec culi...
Centralna informativna agencija ima vodecu ulogu u obavestajnoj zajednici SAD. Njeni agenti izvrsavaju veoma specificne zadatke – vrbovanje saradnika (spijuna), izvodjenje tajnih operacija i tome slicno.
Pre nekoliko godina broj zaposlenih u CIA je bio vise od 20.000 ljudi. Tada je budzet agencije iznosio 4 milijarde dolara ili jednu osminu budzeta svih obavestajnih sluzbi zajednice. No, to nije sve. Znacajan deo ukupnog budzeta agencije nije ni prikazivan javnosti jer je rasporedjivan po tajnim stavkama ministarstava odbrane i trosen prema nalozima direktora agencije ili po direktnom zahtevu predsednika SAD. Otuda velika samostalnost agencije u izvodjenju tajnih operacija i mogucnost i pravo predsednika SAD da bez ikakvih objasnjenja ili zahteva za odobrenje vodi cak i ratove u trajanju do 90 dana, pri cemu moze da koristi sve specijalne jedinice oruzanih snaga bez ikakve kontrole, nii polaganja racuna Kongresu.
Centralna informativna agencija ima veoma slozenu strukturu koja je prilagodjena izvodjenju svih vrsta tajnih operacija bilo gde u svetu, raspolaze svojom vazdusnom flotom (izvidjacka, borbena i transportna avijacija, kosmicka komponenta, specijalne jedinice sva tri vida oruzanih snaga i ogroman agenturni aparat). Deo aktivnosti moze se videti na video klipu "Secrets of the CIA" http://video.google.com/videoplay?docid ... 9556832271 (trajanje filma je 44 minuta).
Centralna informativna agencija, od pocetka rata u Iraku, povezuje se sa tajnim hapsenjima, transportom i tajnim drzanjem zatvorenika u ilegalnim zatvorima van SAD.
Izmedju ostalih zemalja, za takve poslove je koristila teritoriju BiH za prijevoz pritvorenika osumnjicenih za terorizam, saopstava radio "Slobodna Evropa":
"Uspjeli smo uci u trag jednom takvom letu, od baze Guantanamo na Kubi, do Tuzle u Bosni i Hercegovini. Uz to, pokusali smo rekonstruirati i misiju u BiH koju je CIA navodno povjerila jednom od putnika u tom avionu.
Mirnu novembarsku noc na najjuznijem otoku Azorskog arhipelaga, Santa Mariji, oko 3 sata iz ponoci prekino je prodoran zvuk....
Privatni avion spustio sa na omanji aerodrom koji obicno sluzi kao mjesto za odmor i dopunu goriva na dugim letovima s jedne na drugu stranu Atlantika. Najbliza europska obala od Santa Marije je udaljena oko 1.500 km, a istocna obala Sjeverne Amerike oko 4.000 km.
Nakon jednosatnog zadrzavanja i kratkog razgovora izmedju osoblja aerodroma i posade aviona, mlaznjak tipa Gulfstream 4 koji moze primiti dvadesetak putnika zarulao je uzletistem, digao se u zrak i ubrzo nestao u mraku iznad Atlantskog oceana.
Bio je 6. novembar 2003. godine.
U zapisnik o letu ostalo je upisano da avion stigao sa Kube, a kao njegovo krajnje odrediste navedena je Tuzla, u Bosni i Hercegovini.
Nekoliko mjeseci kasnije, pomenuti avion, jedan od putnika i njegova misija u Bosni i Hercegovini, postali su predmetom vise uporednih medjunarodnih istraga.
Danas se zna da je avion s pomenutim oznakama N85VM, za potrebe americke Sredisnje obavjestajne agencije (CIA), obavio vise od 100 letova izmedju baze Guantanamo na Kubi i destinacija, uglavnom u Europi.
Letjelica je registrirana na privatnu kompaniju Richmor Aviation, sa sjedistem u saveznoj drzavi New York, koja je do februara 2005. godine imala posebno odobrenje americke vojske (Civil Aircraft Landing Permit – CALP) za slijetanje u americke vojne baze sirom svijeta. To je samo jedna od 30-ak komapnija koje su posudjivale ili iznajmljivale svoje avione za potrebe tajnih letova CIA-e.
Prvi takvi preleti kroz europski zracni prostor poceli su 11. januara 2002. godine, kaze za Radio Slobodna Europa zastupnica Europskog parlamenta Ana Maria Gomes, koja je posebno istrazivala prelete preko njezine zemlje – Portugala, u cijem je sastavu i Azorsko otocje s pocetka ove price."
"U izvjestaju istraznog povjerenstva Europskog parlamenta koji je usvojen prosle sedmice navodi se ukupno 1245 tajnih letova koje je preko europskih zemalja obavila CIA ili neka od kompanija kojima se CIA sluzi za tajne operacije. Vjerujemo da je jedan broj tih letova mogao biti koristen za prijevoz pritvorenika, a u nekoliko slucajeva to smo uspjeli i dokazati."
Razlog zbog kojega je CIA za prijevoz nezakonito pritvorenih osoba osumnjicenih za terorizam koristila iznajmljene civilne avione je ocit. Konvencija o medjunarodnom civilnom zracnom prometu iz 2000. godine propisuje aviokompanijama i avionima u vlasnistvu vlade, vojske ili policije da za svaki prelet neke zemlje ili spustanje na njezin teritorij dobiju odobrenje tamosnjih vlasti ili da ih o tome barem izvijeste. Privatni, nekomercijalni avioni nemaju takvu obavezu.
Osim sto otkriva dio prakse koju je u jednoj fazi takozvanog rata protiv terorizma pribjegavala CIA, ova prica ima i zanimljiv nastavak. Njezin je glavni junak jedan od putnika u pomenutom avionu koji kratko zastao na Azorima, a potom produzio za Bosnu.
Abdurahman Khadr, sin je jednog od najblizih prijatelja Osame bin Ladena, Ahmeda Saida Khadra. Kao sedamnaestogodisnjaka, Abdurahmana su krajem 2001. godine u Kabulu uhapsili pripadnici antitalibanskog Sjevernog saveza i predali ga Amerikancima. Drzan je vise mjeseci u zatvoru u bazi Baghram i zbog bliskih veza svoje obitelji s Al-Kai’dom, podvrgavan dugotrajnom ispitivanju. Kada je pristao suradjivati, CIA ga je, kako tvrdi, otpremila u zatvor Camp X-Ray u bazi Guantanamo na Kubi. Tamo je smjesten u celije s pritvorenicima o kojima se malo znalo jer nisu htjeli odgovarati na pitanja americkih istrazitelja. Trebao je zadobiti njihovo povjerenje i izvuci informacije koje je potom dostavljao Amerikancima.
Izostanak rezultata i nepodnosljivi uvjeti u zatvoru u Guantanamu, naveli su Abdurahmana Khadra da zatrazi od djelatnika CIA-e da ga premjeste na neko drugo mjesto. Izbor je pao na Bosnu i Hercegovinu. Preostala mudzahedinska zajednica u toj zemlji i podrska sto su je neki tamosnji radikalni krugovi pruzali pokretu medjunarodnog dzihada za americke su obavjestajce bili vrlo zanimljivi.
Abdurahman Khadr je trebao biti ubacen u te krugove kao dousnik CIA-e. No, prije toga je prosao kratku obuku za rad na terenu. U intervjuu kanadskoj drzavnoj televiziji CBC i americkoj javnoj televiziji PBS, Abdurahman tvrdi da je posebni instruktor CIA-e doputovao u Guantanamo samo da bi radio s njim.
"Taj instruktor je ranije zivio u Maroku i Alziru, govorio je arapski i volio je arapsku kulturu. Poceli smo od obicnih stvari, najcesce od toga kako ostaviti poruku agentu koji je za mene zaduzen. Ili kako provjeriti restoran ili mjesto gdje se trebam sastati s agentom. Kako otici unutra, pregledati tko sjedi za stolovima, gdje su ulazi i izlazi, gdje je toalet, pregledati ulice okolo, odrediti stol za kojim cemo sjediti. Provjeriti kakvo ce vrijeme biti u doba dana kada se trebam s nekim naci. Kako upoznati obicaje u nekom mjestu - kako se ponasaju ljudi, da li se rukuju, da li su ljubazni ili su grubi, vole li se saliti. Trebalo je doznati sto je moguce vise o mjestu u koje se ide. Nakon sto se ostvari kontakt, za sljedeci susret treba izabrati novo mjesto."
Tokom obuke u Guantanamu, djelatnici CIA-e svakodnevno su s Abdurahmanom uvjezbavali pojedinosti price koje se trebao cvrsto drzati dok god je bio u Bosni.
"Izradili su mi krivotvoreni marokanski pasos i rekli da se njime sluzim kada dodjem u Bosnu. Rekli su mi da, kada se ubacim u kanal za slanje ljudi u Irak, koristim taj pasos i da kazem kako sam ga prije dolaska u Bosnu kupio u Turskoj i platio za njega 200 dolara i kako cu ga koristiti za put u Irak".
I onda, 6. novembra 2003. godine, Abdurahman Khadr, u pratnji nekoliko sluzbenika CIA-e napustio je zatvor u Guantanamu i ukrcao se u mali privatni avion.
"Kada sam pitao kakav je to avion, rekli su mi da je to Gulfstream 4. Unutra su bila cetvorica ljudi iz osiguranja, jedan visoki duznosnik CIA-e, jedan oficir i dvojica ili trojica pilota."
Avion je poletio iz Guantanama, i s kracim zaustavljanjem na Azorskom otoku Santa Maria, 7. novembra 2003. sletio je u Tuzlu.
No, to nije bilo i krajnje Abdurahmanovo odrediste.
CIA ga je dovela u Sarajevo i nalozila da mu da se ubaci medju vjernike koji posjecuju dzamiju Kralj Fahd, u ciju je izgradnju Saudijska Arabija, po nekim izvorima ulozila oko 9 miliona dolara, i za koju se vjerovalo da sluzi kao centar aktivnosti krugova koji podrzavaju pokret medjunarodnog dzihada.
Instrukcije koje je Khadr dobio cinile su se jednostavnim.
"Upoznaj se s ljudima, sjedi s njima i promatraj ih. Procijeni koliko ljudi tamo radi i sta rade. Kupuju li ili prodaju oruzje, vrbuju li ljude. Trazili su informacije, bilo kakve informacije o bilo cemu sto se tamo dogadjalo"
CIA je Abdurahmanu Khadru osigurala luksuzan stan u Sarajevu. Dvojica agenata bosanskohercegovaèke tajne sluzbe bili su mu pri ruci. Dobio je 1.000 konvertibilnih maraka i s jednim od njih otisao u grad gdje je kupio novu odjecu, walkman i mobilni telefon.
Duznosnici CIA-e trazili su od Abdurahmana da u dzamiji Kralj Fahd uspostavi vezu s osobom za koju se vjerovalo da vrbuje sljedbenike za odlazak u iracki rat. Zadatak je vrlo brzo bio obavljen.
"Zapisao sam njegovo ime i dao ga agentima CIA-e koji su me pohvalili i rekli kako sam uspostavio vrlo dobar kontakt. Bili su jako sretni zbog toga. Rekli su mi da se postupno priblizim tom covjeku i da mu, nakon sedmicu ili dvije, kazem kako sam se predomislio i kako vise ne zelim ici natrag u Kanadu, nego kako hocu poci u Irak".
Unatoc pocetnom uspjehu, Abdurahman je postajao sve svjesniji opasnosti koja mu prijeti u slucaju da krugovi u koje se ubacio u Sarajevu otkriju za koga radi.
"Ubili bi me! To mi je neprestano bilo na umu i rekao sam ljudima iz CIA-e: 'Znate, placate me za ovo i mislite da mi dajete puno novca, ali morate takodjer znati da postoji rizik da ce me ubiti. Nemojte se zato ponasati kao da mi, time sto me placate, cinite neku veliku uslugu. Ja cinim vama veliku uslugu radeci ovo. I da mi date milion dolara, kakava mi je korist od njih, ako sam mrtav'".
Strahujuci od vlastite smrti, Abdurahman je uskoro u Sarajevu doznao i za smrt svoga oca, Ahmeda Saida Khadra, koji je ubijen u napadu pakistanske vojske na jedno skroviste Al-Kai’de u toj zemlji.
Uz to, cinilo se da bi "veza u dzamiji Kralj Fahd" uskoro zbilja mogla odvesti Khadra Irak. To su mu jasno do znanja stavili i ljudi iz CIA-e.
"Zbilja su vjerovali da bih zbog njih to ucinio. Kasnije, kada su me upozoravali kako cu u Iraku biti ubacen u pravu borbu, kako cu se naci usred sukoba, ucinilo mi se da je doslo pravo vrijeme da sve ovo prekinem."
Rizik je postao prevelik. Krajem novembra, Abdurahman Khadr izvjestio je sluzbenike CIA-e u Sarajevu da vise ne zeli za njih raditi. Sluzba ga je uputila u ambasadu Kanade ciji je bio drzavljanin i vec 30. novembra bio je na putu za maticnu zemlju.
Tokom istrage tajnih letova CIA-e iznad Europe, Abdurahmanov iskaz je provjerila i clanica Europskog parlamenta Ana Maria Gomes.
"Razgovarala sam s Abdurahmanom Kadrom u Kanadi, uz prisustvo njegovog odvjetnika. O tome je sastavljen zapisnik koji smo potpisali. Ponovio mi je sve sto je ranije izjavio u intervjuima za medije.
Portugalske vlasti su potvrdile njegovu navode o avionu koji se, u navedeno vrijeme 7. novembra 2003. godine, spustio na aerodrom Santa Ana na Azorima. Na trupu aviona bio je ispisana oznaka N85VM. To je broj koji se navodi i u dokumentu koji su mi dostavile portugalske vlasti."
Kanadska televizija CBC i americka PBS za koje je govorio u ekskluzivnim intervjuima, podvrgli su Abdurahmana Khadra poligrafu, odnosno detektoru lazi i utvrdili da ni u jednom od kljucnih dijelova svog iskaza nije lagao.
CIA nikada nije potvrdila niti opovrgla da je za nju radio, a njegovu zivotnu pricu uskoro bismo mogli gledati u kinima. Khadr je, naime, 2005. godine potpisao nekoliko stotina hiljada dolara vrijedan ugovor s hollywoodskim studijem Paramount Pictures, a scenarij za film navodno pise Kier Pearson, koji se proslavio kao scenarist filma Hotel Rwanda.
CIA vise ne koristi avione kompanije Richmor Aviation, a sudeci prema sluzbenoj ponudi, pomenuti Gulfstream 4 koji je napravio vise od 100 letova izmedju Guantanama i Europe danas se moze iznajmiti za 5,365 dolara po satu.
Detaljnije o CIA i njenim aktivnostima - videti kompletan tekst na ruskom jeziku: http://www.agentura.ru/dossier/usa/cia/
Videti jos i sledece:
- Kurtlar Vadisi Irak-Torture in the Abu Ghraib prison (video klip 00:01:15) http://www.youtube.com/watch?v=vgLxt2KYlIw&NR
Centralna informativna agencija ima vodecu ulogu u obavestajnoj zajednici SAD. Njeni agenti izvrsavaju veoma specificne zadatke – vrbovanje saradnika (spijuna), izvodjenje tajnih operacija i tome slicno.
Pre nekoliko godina broj zaposlenih u CIA je bio vise od 20.000 ljudi. Tada je budzet agencije iznosio 4 milijarde dolara ili jednu osminu budzeta svih obavestajnih sluzbi zajednice. No, to nije sve. Znacajan deo ukupnog budzeta agencije nije ni prikazivan javnosti jer je rasporedjivan po tajnim stavkama ministarstava odbrane i trosen prema nalozima direktora agencije ili po direktnom zahtevu predsednika SAD. Otuda velika samostalnost agencije u izvodjenju tajnih operacija i mogucnost i pravo predsednika SAD da bez ikakvih objasnjenja ili zahteva za odobrenje vodi cak i ratove u trajanju do 90 dana, pri cemu moze da koristi sve specijalne jedinice oruzanih snaga bez ikakve kontrole, nii polaganja racuna Kongresu.
Centralna informativna agencija ima veoma slozenu strukturu koja je prilagodjena izvodjenju svih vrsta tajnih operacija bilo gde u svetu, raspolaze svojom vazdusnom flotom (izvidjacka, borbena i transportna avijacija, kosmicka komponenta, specijalne jedinice sva tri vida oruzanih snaga i ogroman agenturni aparat). Deo aktivnosti moze se videti na video klipu "Secrets of the CIA" http://video.google.com/videoplay?docid ... 9556832271 (trajanje filma je 44 minuta).
Centralna informativna agencija, od pocetka rata u Iraku, povezuje se sa tajnim hapsenjima, transportom i tajnim drzanjem zatvorenika u ilegalnim zatvorima van SAD.
Izmedju ostalih zemalja, za takve poslove je koristila teritoriju BiH za prijevoz pritvorenika osumnjicenih za terorizam, saopstava radio "Slobodna Evropa":
"Uspjeli smo uci u trag jednom takvom letu, od baze Guantanamo na Kubi, do Tuzle u Bosni i Hercegovini. Uz to, pokusali smo rekonstruirati i misiju u BiH koju je CIA navodno povjerila jednom od putnika u tom avionu.
Mirnu novembarsku noc na najjuznijem otoku Azorskog arhipelaga, Santa Mariji, oko 3 sata iz ponoci prekino je prodoran zvuk....
Privatni avion spustio sa na omanji aerodrom koji obicno sluzi kao mjesto za odmor i dopunu goriva na dugim letovima s jedne na drugu stranu Atlantika. Najbliza europska obala od Santa Marije je udaljena oko 1.500 km, a istocna obala Sjeverne Amerike oko 4.000 km.
Nakon jednosatnog zadrzavanja i kratkog razgovora izmedju osoblja aerodroma i posade aviona, mlaznjak tipa Gulfstream 4 koji moze primiti dvadesetak putnika zarulao je uzletistem, digao se u zrak i ubrzo nestao u mraku iznad Atlantskog oceana.
Bio je 6. novembar 2003. godine.
U zapisnik o letu ostalo je upisano da avion stigao sa Kube, a kao njegovo krajnje odrediste navedena je Tuzla, u Bosni i Hercegovini.
Nekoliko mjeseci kasnije, pomenuti avion, jedan od putnika i njegova misija u Bosni i Hercegovini, postali su predmetom vise uporednih medjunarodnih istraga.
Danas se zna da je avion s pomenutim oznakama N85VM, za potrebe americke Sredisnje obavjestajne agencije (CIA), obavio vise od 100 letova izmedju baze Guantanamo na Kubi i destinacija, uglavnom u Europi.
Letjelica je registrirana na privatnu kompaniju Richmor Aviation, sa sjedistem u saveznoj drzavi New York, koja je do februara 2005. godine imala posebno odobrenje americke vojske (Civil Aircraft Landing Permit – CALP) za slijetanje u americke vojne baze sirom svijeta. To je samo jedna od 30-ak komapnija koje su posudjivale ili iznajmljivale svoje avione za potrebe tajnih letova CIA-e.
Prvi takvi preleti kroz europski zracni prostor poceli su 11. januara 2002. godine, kaze za Radio Slobodna Europa zastupnica Europskog parlamenta Ana Maria Gomes, koja je posebno istrazivala prelete preko njezine zemlje – Portugala, u cijem je sastavu i Azorsko otocje s pocetka ove price."
"U izvjestaju istraznog povjerenstva Europskog parlamenta koji je usvojen prosle sedmice navodi se ukupno 1245 tajnih letova koje je preko europskih zemalja obavila CIA ili neka od kompanija kojima se CIA sluzi za tajne operacije. Vjerujemo da je jedan broj tih letova mogao biti koristen za prijevoz pritvorenika, a u nekoliko slucajeva to smo uspjeli i dokazati."
Razlog zbog kojega je CIA za prijevoz nezakonito pritvorenih osoba osumnjicenih za terorizam koristila iznajmljene civilne avione je ocit. Konvencija o medjunarodnom civilnom zracnom prometu iz 2000. godine propisuje aviokompanijama i avionima u vlasnistvu vlade, vojske ili policije da za svaki prelet neke zemlje ili spustanje na njezin teritorij dobiju odobrenje tamosnjih vlasti ili da ih o tome barem izvijeste. Privatni, nekomercijalni avioni nemaju takvu obavezu.
Osim sto otkriva dio prakse koju je u jednoj fazi takozvanog rata protiv terorizma pribjegavala CIA, ova prica ima i zanimljiv nastavak. Njezin je glavni junak jedan od putnika u pomenutom avionu koji kratko zastao na Azorima, a potom produzio za Bosnu.
Abdurahman Khadr, sin je jednog od najblizih prijatelja Osame bin Ladena, Ahmeda Saida Khadra. Kao sedamnaestogodisnjaka, Abdurahmana su krajem 2001. godine u Kabulu uhapsili pripadnici antitalibanskog Sjevernog saveza i predali ga Amerikancima. Drzan je vise mjeseci u zatvoru u bazi Baghram i zbog bliskih veza svoje obitelji s Al-Kai’dom, podvrgavan dugotrajnom ispitivanju. Kada je pristao suradjivati, CIA ga je, kako tvrdi, otpremila u zatvor Camp X-Ray u bazi Guantanamo na Kubi. Tamo je smjesten u celije s pritvorenicima o kojima se malo znalo jer nisu htjeli odgovarati na pitanja americkih istrazitelja. Trebao je zadobiti njihovo povjerenje i izvuci informacije koje je potom dostavljao Amerikancima.
Izostanak rezultata i nepodnosljivi uvjeti u zatvoru u Guantanamu, naveli su Abdurahmana Khadra da zatrazi od djelatnika CIA-e da ga premjeste na neko drugo mjesto. Izbor je pao na Bosnu i Hercegovinu. Preostala mudzahedinska zajednica u toj zemlji i podrska sto su je neki tamosnji radikalni krugovi pruzali pokretu medjunarodnog dzihada za americke su obavjestajce bili vrlo zanimljivi.
Abdurahman Khadr je trebao biti ubacen u te krugove kao dousnik CIA-e. No, prije toga je prosao kratku obuku za rad na terenu. U intervjuu kanadskoj drzavnoj televiziji CBC i americkoj javnoj televiziji PBS, Abdurahman tvrdi da je posebni instruktor CIA-e doputovao u Guantanamo samo da bi radio s njim.
"Taj instruktor je ranije zivio u Maroku i Alziru, govorio je arapski i volio je arapsku kulturu. Poceli smo od obicnih stvari, najcesce od toga kako ostaviti poruku agentu koji je za mene zaduzen. Ili kako provjeriti restoran ili mjesto gdje se trebam sastati s agentom. Kako otici unutra, pregledati tko sjedi za stolovima, gdje su ulazi i izlazi, gdje je toalet, pregledati ulice okolo, odrediti stol za kojim cemo sjediti. Provjeriti kakvo ce vrijeme biti u doba dana kada se trebam s nekim naci. Kako upoznati obicaje u nekom mjestu - kako se ponasaju ljudi, da li se rukuju, da li su ljubazni ili su grubi, vole li se saliti. Trebalo je doznati sto je moguce vise o mjestu u koje se ide. Nakon sto se ostvari kontakt, za sljedeci susret treba izabrati novo mjesto."
Tokom obuke u Guantanamu, djelatnici CIA-e svakodnevno su s Abdurahmanom uvjezbavali pojedinosti price koje se trebao cvrsto drzati dok god je bio u Bosni.
"Izradili su mi krivotvoreni marokanski pasos i rekli da se njime sluzim kada dodjem u Bosnu. Rekli su mi da, kada se ubacim u kanal za slanje ljudi u Irak, koristim taj pasos i da kazem kako sam ga prije dolaska u Bosnu kupio u Turskoj i platio za njega 200 dolara i kako cu ga koristiti za put u Irak".
I onda, 6. novembra 2003. godine, Abdurahman Khadr, u pratnji nekoliko sluzbenika CIA-e napustio je zatvor u Guantanamu i ukrcao se u mali privatni avion.
"Kada sam pitao kakav je to avion, rekli su mi da je to Gulfstream 4. Unutra su bila cetvorica ljudi iz osiguranja, jedan visoki duznosnik CIA-e, jedan oficir i dvojica ili trojica pilota."
Avion je poletio iz Guantanama, i s kracim zaustavljanjem na Azorskom otoku Santa Maria, 7. novembra 2003. sletio je u Tuzlu.
No, to nije bilo i krajnje Abdurahmanovo odrediste.
CIA ga je dovela u Sarajevo i nalozila da mu da se ubaci medju vjernike koji posjecuju dzamiju Kralj Fahd, u ciju je izgradnju Saudijska Arabija, po nekim izvorima ulozila oko 9 miliona dolara, i za koju se vjerovalo da sluzi kao centar aktivnosti krugova koji podrzavaju pokret medjunarodnog dzihada.
Instrukcije koje je Khadr dobio cinile su se jednostavnim.
"Upoznaj se s ljudima, sjedi s njima i promatraj ih. Procijeni koliko ljudi tamo radi i sta rade. Kupuju li ili prodaju oruzje, vrbuju li ljude. Trazili su informacije, bilo kakve informacije o bilo cemu sto se tamo dogadjalo"
CIA je Abdurahmanu Khadru osigurala luksuzan stan u Sarajevu. Dvojica agenata bosanskohercegovaèke tajne sluzbe bili su mu pri ruci. Dobio je 1.000 konvertibilnih maraka i s jednim od njih otisao u grad gdje je kupio novu odjecu, walkman i mobilni telefon.
Duznosnici CIA-e trazili su od Abdurahmana da u dzamiji Kralj Fahd uspostavi vezu s osobom za koju se vjerovalo da vrbuje sljedbenike za odlazak u iracki rat. Zadatak je vrlo brzo bio obavljen.
"Zapisao sam njegovo ime i dao ga agentima CIA-e koji su me pohvalili i rekli kako sam uspostavio vrlo dobar kontakt. Bili su jako sretni zbog toga. Rekli su mi da se postupno priblizim tom covjeku i da mu, nakon sedmicu ili dvije, kazem kako sam se predomislio i kako vise ne zelim ici natrag u Kanadu, nego kako hocu poci u Irak".
Unatoc pocetnom uspjehu, Abdurahman je postajao sve svjesniji opasnosti koja mu prijeti u slucaju da krugovi u koje se ubacio u Sarajevu otkriju za koga radi.
"Ubili bi me! To mi je neprestano bilo na umu i rekao sam ljudima iz CIA-e: 'Znate, placate me za ovo i mislite da mi dajete puno novca, ali morate takodjer znati da postoji rizik da ce me ubiti. Nemojte se zato ponasati kao da mi, time sto me placate, cinite neku veliku uslugu. Ja cinim vama veliku uslugu radeci ovo. I da mi date milion dolara, kakava mi je korist od njih, ako sam mrtav'".
Strahujuci od vlastite smrti, Abdurahman je uskoro u Sarajevu doznao i za smrt svoga oca, Ahmeda Saida Khadra, koji je ubijen u napadu pakistanske vojske na jedno skroviste Al-Kai’de u toj zemlji.
Uz to, cinilo se da bi "veza u dzamiji Kralj Fahd" uskoro zbilja mogla odvesti Khadra Irak. To su mu jasno do znanja stavili i ljudi iz CIA-e.
"Zbilja su vjerovali da bih zbog njih to ucinio. Kasnije, kada su me upozoravali kako cu u Iraku biti ubacen u pravu borbu, kako cu se naci usred sukoba, ucinilo mi se da je doslo pravo vrijeme da sve ovo prekinem."
Rizik je postao prevelik. Krajem novembra, Abdurahman Khadr izvjestio je sluzbenike CIA-e u Sarajevu da vise ne zeli za njih raditi. Sluzba ga je uputila u ambasadu Kanade ciji je bio drzavljanin i vec 30. novembra bio je na putu za maticnu zemlju.
Tokom istrage tajnih letova CIA-e iznad Europe, Abdurahmanov iskaz je provjerila i clanica Europskog parlamenta Ana Maria Gomes.
"Razgovarala sam s Abdurahmanom Kadrom u Kanadi, uz prisustvo njegovog odvjetnika. O tome je sastavljen zapisnik koji smo potpisali. Ponovio mi je sve sto je ranije izjavio u intervjuima za medije.
Portugalske vlasti su potvrdile njegovu navode o avionu koji se, u navedeno vrijeme 7. novembra 2003. godine, spustio na aerodrom Santa Ana na Azorima. Na trupu aviona bio je ispisana oznaka N85VM. To je broj koji se navodi i u dokumentu koji su mi dostavile portugalske vlasti."
Kanadska televizija CBC i americka PBS za koje je govorio u ekskluzivnim intervjuima, podvrgli su Abdurahmana Khadra poligrafu, odnosno detektoru lazi i utvrdili da ni u jednom od kljucnih dijelova svog iskaza nije lagao.
CIA nikada nije potvrdila niti opovrgla da je za nju radio, a njegovu zivotnu pricu uskoro bismo mogli gledati u kinima. Khadr je, naime, 2005. godine potpisao nekoliko stotina hiljada dolara vrijedan ugovor s hollywoodskim studijem Paramount Pictures, a scenarij za film navodno pise Kier Pearson, koji se proslavio kao scenarist filma Hotel Rwanda.
CIA vise ne koristi avione kompanije Richmor Aviation, a sudeci prema sluzbenoj ponudi, pomenuti Gulfstream 4 koji je napravio vise od 100 letova izmedju Guantanama i Europe danas se moze iznajmiti za 5,365 dolara po satu.
Detaljnije o CIA i njenim aktivnostima - videti kompletan tekst na ruskom jeziku: http://www.agentura.ru/dossier/usa/cia/
Videti jos i sledece:
- Kurtlar Vadisi Irak-Torture in the Abu Ghraib prison (video klip 00:01:15) http://www.youtube.com/watch?v=vgLxt2KYlIw&NR
