Forum Klix.ba

Franjo Bosanac (Franciscus Bossniensis) najpoznatiji Srebreničanin svih vremena. Guglajući pronadjoh samo neke gluposti o ovom čovjeku, te da je Hrvat, najvjerovatnije(?) rođen u Bosni i slično.
Znate li nešto više o renesansnom kompozitoru Franji Bosancu? Prosvijetlite me.

Aleksandar Bubanović wrote:...Franjo Bosanac (kraj XV. st. - početak XVI. st.), najpoznatiji svirač lutnje, skladatelj frotola i ricercara, renesansne Venecije. Najviše me oduševio rad na feljtonu o Franji Bosancu. Na našu sreću, njegova su djela sačuvana u dva albuma, tiskana u Veneciji od 1505. do 1509. godine, ali o njegovu životu nema gotovo nikakvih podataka.

8. sekretar SKOJ-a wrote:Franjo Bosanac (Franciscus Bossniensis) najpoznatiji Srebrenièanin svih vremena. Guglajuæi pronadjoh samo neke gluposti o ovom èovjeku, te da je Hrvat, najvjerovatnije(?) roðen u Bosni i slièno.
Znate li ne¹to vi¹e o renesansnom kompozitoru Franji Bosancu? Prosvijetlite me.

Aleksandar Bubanoviæ wrote:...Franjo Bosanac (kraj XV. st. - poèetak XVI. st.), najpoznatiji sviraè lutnje, skladatelj frotola i ricercara, renesansne Venecije. Najvi¹e me odu¹evio rad na feljtonu o Franji Bosancu. Na na¹u sreæu, njegova su djela saèuvana u dva albuma, tiskana u Veneciji od 1505. do 1509. godine, ali o njegovu ¾ivotu nema gotovo nikakvih podataka.

i ovaj je jak lik:

Juraj Dragi¹iæ
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, pretraga

Juraj Dragi¹iæ (1445-1520) Poznat i pod imenom Georgius Benignus. Hrvatski filozof i teolog. Roðen je u Srebrenici, koju kao mlad franjevac napu¹ta nakon pada Bosne u turske ruke 1463. godine i preko Zadra bje¾i u Italiju. Uz podr¹ku nekoliko dobrostojeæih talijanskih obitelji, zavr¹ava studije u Rimu, Firenci, Padovi, Parizu i Oksfordu. Nakon studija predaje filozofiju i teologiju na nekoliko talijanskih univerziteta, a poznat je i kao tutor buduæeg pape Leona X. Krajem 15 stoljeæa, nakon 30 godina u Italiji prelazi u Dubrovnik "natjeran bijesom neprijatelja, i privuèen ljubavlju prema svojima....u nepoznatu domovinu....tuð braæi svojoj i stranac sinovima vlastite majke". Autor je nekoliko znaèajnih knjiga na latinskom, a neko vrijeme bio je i izaslanik pape na dvoru cara Maksimilijana u Insbruku. 1515. biva optu¾en za herezu, i u njegovu obranu ustaje Erasmo Roterdamski. 1514. je predlo¾io reformu kalendara koju je usvojio papa Grgur XIII 1582 - gregorijanski kalendar.