Forum Klix.ba

Na cemu se temelji danas zdravo Njemacko drustvo,kako je tekla denacifikacija Njemacke nakon 2. svjetskog rata? Sta i kako je zabranjeno,koji simboli,organizacije,kakvim zakonima,kako se presudilo glavnim akterima nacistickog rezima?
Sve vise uvidamo gresku da medunarodna zajednica u BiH nije postupila isto kao u Njemackoj nakon sloma Hitlerovog rezima.Ako navedemo primjere uspjesne denacifikacije u Njemackoj,shvaticemo i greske u danasnjoj BiH.
Ja sam npr. nasao zanimljiv podatak da je nakon 2. svj. rata u Njemackoj na svim javnim mjestima u natpisima gradova,ulica itd. zabranjena upotreba dva "s" tj "ss" jer je to moglo podsjecati na ozloglasene SS divizije,a umjesto toga je koristeno slovo koje je mijenjalo "SS" - ß .Npr. umjesto "Strasse" je svugdje pisalo "Straße".

Hajmo istoricari,ima vas ovdje pametnih,pa da vidimo koji su drugi primjeri u procesu denacifikacije Njemacke nakon 1945.

komeba wrote:Na cemu se temelji danas zdravo Njemacko drustvo,kako je tekla denacifikacija Njemacke nakon 2. svjetskog rata? Sta i kako je zabranjeno,koji simboli,organizacije,kakvim zakonima,kako se presudilo glavnim akterima nacistickog rezima?
Sve vise uvidamo gresku da medunarodna zajednica u BiH nije postupila isto kao u Njemackoj nakon sloma Hitlerovog rezima.Ako navedemo primjere uspjesne denacifikacije u Njemackoj,shvaticemo i greske u danasnjoj BiH.
Ja sam npr. nasao zanimljiv podatak da je nakon 2. svj. rata u Njemackoj na svim javnim mjestima u natpisima gradova,ulica itd. zabranjena upotreba dva "s" tj "ss" jer je to moglo podsjecati na ozloglasene SS divizije,a umjesto toga je koristeno slovo koje je mijenjalo "SS" - ß .Npr. umjesto "Strasse" je svugdje pisalo "Straße".

Hajmo istoricari,ima vas ovdje pametnih,pa da vidimo koji su drugi primjeri u procesu denacifikacije Njemacke nakon 1945.

Ne znam za konkretne primjere, ali generalno sam primijetila kako se i dan-danas sapire ta ljaga. Mislim na njihov sistem obrazovanja (predmete Geschichte, Deutsch...itd.), svakodnevnu komunikaciju među ljudima i odnose prema državama u okruženju, brojne antifašističke pokrete i njihove običaje.
I, koliko mi je poznato, oštro s je ukinuto po Dudenu, a opet je uvedeno dva s. Ili sam u krivu?

i aj sam razmišljao o ovome, kako je Njemačaka tako brzo uznapredovala od rata
pa ja mislim, da su se oni odmah bacili an rad, u Njemačkoj su prvo obnavljali fabrike (VW), proizvodnju... dok su kod nas kao što vidite drugačije prilike, kod nas je uspjeh sada kad otvore novi supermarket

Hierarchia wrote:

komeba wrote:Na cemu se temelji danas zdravo Njemacko drustvo,kako je tekla denacifikacija Njemacke nakon 2. svjetskog rata? Sta i kako je zabranjeno,koji simboli,organizacije,kakvim zakonima,kako se presudilo glavnim akterima nacistickog rezima?
Sve vise uvidamo gresku da medunarodna zajednica u BiH nije postupila isto kao u Njemackoj nakon sloma Hitlerovog rezima.Ako navedemo primjere uspjesne denacifikacije u Njemackoj,shvaticemo i greske u danasnjoj BiH.
Ja sam npr. nasao zanimljiv podatak da je nakon 2. svj. rata u Njemackoj na svim javnim mjestima u natpisima gradova,ulica itd. zabranjena upotreba dva "s" tj "ss" jer je to moglo podsjecati na ozloglasene SS divizije,a umjesto toga je koristeno slovo koje je mijenjalo "SS" - ß .Npr. umjesto "Strasse" je svugdje pisalo "Straße".

Hajmo istoricari,ima vas ovdje pametnih,pa da vidimo koji su drugi primjeri u procesu denacifikacije Njemacke nakon 1945.

Ne znam za konkretne primjere, ali generalno sam primijetila kako se i dan-danas sapire ta ljaga. Mislim na njihov sistem obrazovanja (predmete Geschichte, Deutsch...itd.), svakodnevnu komunikaciju među ljudima i odnose prema državama u okruženju, brojne antifašističke pokrete i njihove običaje.
I, koliko mi je poznato, oštro s je ukinuto po Dudenu, a opet je uvedeno dva s. Ili sam u krivu?

Koliko znam,danas nisu toliko stroga pravila sto se tice "duplog S" tako da je i "ss" i "ß" u upotrebi.

Umjetnik a wrote:i aj sam razmišljao o ovome, kako je Njemačaka tako brzo uznapredovala od rata
pa ja mislim, da su se oni odmah bacili an rad, u Njemačkoj su prvo obnavljali fabrike (VW), proizvodnju... dok su kod nas kao što vidite drugačije prilike, kod nas je uspjeh sada kad otvore novi supermarket

Kad nema nikog da nam uvali lopate u ruke. A svi bi nesto onako na brzinu i "iz lahka"...

komeba wrote:Na cemu se temelji danas zdravo Njemacko drustvo,kako je tekla denacifikacija Njemacke nakon 2. svjetskog rata? Sta i kako je zabranjeno,koji simboli,organizacije,kakvim zakonima,kako se presudilo glavnim akterima nacistickog rezima?
Sve vise uvidamo gresku da medunarodna zajednica u BiH nije postupila isto kao u Njemackoj nakon sloma Hitlerovog rezima.Ako navedemo primjere uspjesne denacifikacije u Njemackoj,shvaticemo i greske u danasnjoj BiH.
Ja sam npr. nasao zanimljiv podatak da je nakon 2. svj. rata u Njemackoj na svim javnim mjestima u natpisima gradova,ulica itd. zabranjena upotreba dva "s" tj "ss" jer je to moglo podsjecati na ozloglasene SS divizije,a umjesto toga je koristeno slovo koje je mijenjalo "SS" - ß .Npr. umjesto "Strasse" je svugdje pisalo "Straße".

Hajmo istoricari,ima vas ovdje pametnih,pa da vidimo koji su drugi primjeri u procesu denacifikacije Njemacke nakon 1945.

Sile nema da dobijes njemacke tablice sa slovima ss ili sa...

Ekonomiju je podigao Marsalov plan, a za psiholoske momente, e o tome se da raspravljati. Ipak Njemacki narod ima u krvi to da voli raditi!

U Njemackoj je fasisam nemilosrdno slomljen vojnom silom koja poslje nije dopustila bilo kakvo uvodjenje nacisma na mala vrata ili relativizaciju zlocina od strane potajnih obozavaoca.
Procesi gdje drustva sama od sebe shvataju svoje greske i ispravljaju ih su jako rijetki i dugi i mjere se u vijekovima a ne godinama. Samokritika nije jedna od velikih vrlina homo sapiensa, potiskivanje neprijatnih misli jeste.

Vrlo zanimnjiva tema. Nesto sto je potrebno Srbiji ko hleb ! Denacifikacija.
Eh, kako bi bilo lakse ziveti da se sprovodi denacifikacija. Ljudi nemaju blagog pojma sta se desavalo. Neki znaju, ali pogresno. evo neceg zanimnjivog odavde..

Centar za kulturnu dekontaminaciju, Paviljon Veljkovic
Center for Cultural Decontamination, Pavilion Veljkovic
Bircaninova 21, Beograd, Srbija i Crna Gora
Tel/fax: (+381 11) 681-422 Tel: (+381 11) 361-0270, 361-0954
[email protected] , http://www.czkd.org.yu

Centar za kulturnu dekontaminaciju, Bircaninova 21


Ponedeljak, 14. maj, 19h

Prof. Harald Velcer

"Deka nije bio Nacista. Holokaust i nacionalni socijalizam u sećanjima nemačkih porodica", predavanje, na nemačkom jeziku, sa simultanim prevodom

Predavanje je deo projekta “Moje detinstvo se iselilo. Istorija i konstrukcija sećanja“.
Da li ono, čega se mi sećamo, ono što se zaista i dogodilo? Težište ove teme su pitanja vezana za ispitivanje sećanja i njihov značaj za aktuelne debate na polju savremene istorije.

Prof. Harald Velcer je rukovodilac istraživačke grupe "Sećanje i pamćenje" na Kulturno- naučnom institutu u Esenu, Naučnog centra pokrajine Severnorajnske Vestfalije.


Realizovano u saradnji sa Gete institutom Beograd


http://www.goethe.de/belgrad

[email protected]

Ja licno / osobno nisam stekao dojam da je ta denacifikacija Njemacke bas toliko urodila plodom. Ako pogledate danasnje stanje (mislim na zastupljenost stranaka u parlamentima gdje također ima i neonacista DVU,NPD) i ako pogledate cinjenicu da je ovaj pokret za vrijeme vladavine Schroedera, kada je nezaposlenost u Njemackoj bila oko 5 mio ili 11 %, toliko osnazio pogotovo u bivsoj Istocnoj Njemackoj a Bogami jucer su usli i u parlament Bremena, ne bih se slozi da je denacifikacija uspjela. Ja bih rekao da je ustuknula pod zaista velikim ekonomskim razvojem Njermacke ekonomije.
Također znam da imaju dosta ''patriota'', ono sve za Njemacku ali iskreno se pitam gdje je kraj patriotizmu a gdje počinje nacionalizam, mislim da je linije razgraničenja u njihovim ocima zaista mala.
''Nediraj lava dok spava''.

Denacifikacija
Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Denacifikacija je naziv za Savezničku inicijativu oslobađanja njemačkog i austrijskog drušva od nacističkog utjecaja. Počeli su nakon suđenja u Nürnbergu. Iako su tijekom 70-ih i 80-ih godina bili neonacistički ispadi, danas u Njemačkoj nema nikakve šanse da nacisti ikad više dođu na vlast.

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Denacifikacija"

U Austriji racunaju da imaju jos uvjek cirka 15% glasaca koji njeguju njezne osjecaje prema vremenu pod Hitlerom.
Razlog je vjerovatno sto su saveznici nakon rata prihvatili Austriju kao "prvu zrtvu nacisma" zbog Hitlerove anexije- to naravno nema veze s vezom. Tako proces denacifikacije nije odradjen u obimu kao u Njemackoj- pustili su prostora za relativizam.

voajer wrote:U Njemackoj je fasisam nemilosrdno slomljen vojnom silom koja poslje nije dopustila bilo kakvo uvodjenje nacisma na mala vrata ili relativizaciju zlocina od strane potajnih obozavaoca.
Procesi gdje drustva sama od sebe shvataju svoje greske i ispravljaju ih su jako rijetki i dugi i mjere se u vijekovima a ne godinama. Samokritika nije jedna od velikih vrlina homo sapiensa, potiskivanje neprijatnih misli jeste.

I ja mislim da je veliku ulogu odigra samokritika i priznavanje i osvještavanje vlastitih zabluda i grešaka, makar formalno u početku. Naravno, za promjenu svijesti potrebne su decenije, ako ne i vijekovi.
Imam dojam da su čak i velika otvorenost prema emigrantima, izbjeglicama, gastarbajterima i strancima uopce, te privilegije koje im se pruzaju, jos jedan indirektni znak toga. To jeste bio njihov ekonomsko-politicki potez, koji se tek sad poceo preispitivati, kako je nezaposlenost domicilnog stanovnista evidentnija.

Bitan element denacifikacije u Njemackoj je bila zabrana.Dakle zabrana koristenja "SS" u pisanoj formi,zabrana kukastog kriza,zabrana djelovanja Hitlerove stranke,zabrana djelovanja organizacija koje su obiljezile Hitlerov rezim poput Gestapo-a itd.
Osim toga,Saveznicke trupe su nakon sto su okupirali Njemacku organizovali radne akcije-otkopavanje masovnih grobnica i sahrana na ljudski nacin,ciscenje koncentracionih logora itd.Radne akcije su bile obavezne za sve Nijemce bez obzira da li je neko ucetvovao u zlocinu ili ne.Vecina Nijemaca je zivjela lagodnim zivotom i nije ni znala sta se radilo u njihovo ime i da nedaleko od njihovih gradova postoje koncentracioni logori,ali svejedno su svi morali ucetvovati u radnim akcijama.

Mozemo li zamisliti radnu akciju u BiH,otkopavanja masovnih grobnica oko Srebrenice ili preuredivanja logora Manjaca,Keraterm i ostalih u muzeje?

Dust wrote:Ja licno / osobno nisam stekao dojam da je ta denacifikacija Njemacke bas toliko urodila plodom. Ako pogledate danasnje stanje (mislim na zastupljenost stranaka u parlamentima gdje također ima i neonacista DVU,NPD) i ako pogledate cinjenicu da je ovaj pokret za vrijeme vladavine Schroedera, kada je nezaposlenost u Njemackoj bila oko 5 mio ili 11 %, toliko osnazio pogotovo u bivsoj Istocnoj Njemackoj a Bogami jucer su usli i u parlament Bremena, ne bih se slozi da je denacifikacija uspjela. Ja bih rekao da je ustuknula pod zaista velikim ekonomskim razvojem Njermacke ekonomije.
Također znam da imaju dosta ''patriota'', ono sve za Njemacku ali iskreno se pitam gdje je kraj patriotizmu a gdje počinje nacionalizam, mislim da je linije razgraničenja u njihovim ocima zaista mala.
''Nediraj lava dok spava''.

POTPISUJEM...

komeba wrote:Bitan element denacifikacije u Njemackoj je bila zabrana.Dakle zabrana koristenja "SS" u pisanoj formi,zabrana kukastog kriza,zabrana djelovanja Hitlerove stranke,zabrana djelovanja organizacija koje su obiljezile Hitlerov rezim poput Gestapo-a itd.
Osim toga,Saveznicke trupe su nakon sto su okupirali Njemacku organizovali radne akcije-otkopavanje masovnih grobnica i sahrana na ljudski nacin,ciscenje koncentracionih logora itd.Radne akcije su bile obavezne za sve Nijemce bez obzira da li je neko ucetvovao u zlocinu ili ne.Vecina Nijemaca je zivjela lagodnim zivotom i nije ni znala sta se radilo u njihovo ime i da nedaleko od njihovih gradova postoje koncentracioni logori,ali svejedno su svi morali ucetvovati u radnim akcijama.

Mozemo li zamisliti radnu akciju u BiH,otkopavanja masovnih grobnica oko Srebrenice ili preuredivanja logora Manjaca,Keraterm i ostalih u muzeje?

Znaci ipak...zabrana...zabrana...zabrana....ogranicena sloboda djelovanja fasista....da bi se zastitilo drustvo od njihovog (fasistickog) MOGUCEG zla. Eh...da smo mi tako bili zabranili nacionalisticke stranke......i njihove simbole.... Manje bi nam zla bilo

komeba wrote:Bitan element denacifikacije u Njemackoj je bila zabrana.Dakle zabrana koristenja "SS" u pisanoj formi,zabrana kukastog kriza,zabrana djelovanja Hitlerove stranke,zabrana djelovanja organizacija koje su obiljezile Hitlerov rezim poput Gestapo-a itd.
Osim toga,Saveznicke trupe su nakon sto su okupirali Njemacku organizovali radne akcije-otkopavanje masovnih grobnica i sahrana na ljudski nacin,ciscenje koncentracionih logora itd.Radne akcije su bile obavezne za sve Nijemce bez obzira da li je neko ucetvovao u zlocinu ili ne.Vecina Nijemaca je zivjela lagodnim zivotom i nije ni znala sta se radilo u njihovo ime i da nedaleko od njihovih gradova postoje koncentracioni logori,ali svejedno su svi morali ucetvovati u radnim akcijama.

Mozemo li zamisliti radnu akciju u BiH,otkopavanja masovnih grobnica oko Srebrenice ili preuredivanja logora Manjaca,Keraterm i ostalih u muzeje?

Pa sad... zabrana, s druge strane, uvijek ostavlja mogucnost kontraproduktivnog efekta. Kao i cenzura. Ne bih se slozila s tim u potpunosti , ali je jasno da je time sto si pomenuo/pomenula spriječena masovna primjena simbola i slicno. Profasisticke grupacije su i dalje nastavile djelovati, kao sto djeluju i danas, ali uvijek na margini, u pozadini.

(uvjetni) uspjeh denacifikacije u njemackoj se temelji prevashodno na vojnom porazu doticne...

Samo da kazem, ukratko, da se ne mogu porediti poslijeratna stanja u Njemackoj i BiH...fakticki, kod nas je stanje ostalo isto kao i pred sami rat (fasisti i njihove ideologije su ostale gdje su i bile)...cak i gore, uzevsi u obzir legalizaciju podjele teritorija Daytonskim sporazumom...

A sve to sto ste napisali u vezi denacifikacije Njemacke – stoji!

Pored toga sto je u istoriji Njemacka bila zemlja koljaca ona je bila i zemlja pjesnika i filozofa. Dakle postoji osnova za denacifikaciju.

Ali najvjerovatnije im doslo iz guzice u glavu.

komeba wrote:Na cemu se temelji danas zdravo Njemacko drustvo,kako je tekla denacifikacija Njemacke nakon 2. svjetskog rata? Sta i kako je zabranjeno,koji simboli,organizacije,kakvim zakonima,kako se presudilo glavnim akterima nacistickog rezima?
Sve vise uvidamo gresku da medunarodna zajednica u BiH nije postupila isto kao u Njemackoj nakon sloma Hitlerovog rezima.Ako navedemo primjere uspjesne denacifikacije u Njemackoj,shvaticemo i greske u danasnjoj BiH.
Ja sam npr. nasao zanimljiv podatak da je nakon 2. svj. rata u Njemackoj na svim javnim mjestima u natpisima gradova,ulica itd. zabranjena upotreba dva "s" tj "ss" jer je to moglo podsjecati na ozloglasene SS divizije,a umjesto toga je koristeno slovo koje je mijenjalo "SS" - ß .Npr. umjesto "Strasse" je svugdje pisalo "Straße".

Hajmo istoricari,ima vas ovdje pametnih,pa da vidimo koji su drugi primjeri u procesu denacifikacije Njemacke nakon 1945.

Babe i ¾abe...

Ratovi koji su voðeni nisu isti, razlozi nisu isti, rje¹enje nije isto, zavr¹etak nije isti.,mentalitet nije isti, istorijska pozadina nije ista... Interesi mz nisu isti, vremenski okvir nije isti...

Jel treba analizirati ovo do u detalje?

Ne treba, ne treba!

danas wrote:(uvjetni) uspjeh denacifikacije u njemackoj se temelji prevashodno na vojnom porazu doticne...

Pa slazem se...al'da je Armija BiH bila pobjednik...????? Na sto bi licila BiH...danas?

Vingo wrote:Ne treba, ne treba!

Mogu ja... Nije problem

Dust wrote:Ja licno / osobno nisam stekao dojam da je ta denacifikacija Njemacke bas toliko urodila plodom. Ako pogledate danasnje stanje (mislim na zastupljenost stranaka u parlamentima gdje također ima i neonacista DVU,NPD) i ako pogledate cinjenicu da je ovaj pokret za vrijeme vladavine Schroedera, kada je nezaposlenost u Njemackoj bila oko 5 mio ili 11 %, toliko osnazio pogotovo u bivsoj Istocnoj Njemackoj a Bogami jucer su usli i u parlament Bremena, ne bih se slozi da je denacifikacija uspjela. Ja bih rekao da je ustuknula pod zaista velikim ekonomskim razvojem Njermacke ekonomije.
Također znam da imaju dosta ''patriota'', ono sve za Njemacku ali iskreno se pitam gdje je kraj patriotizmu a gdje počinje nacionalizam, mislim da je linije razgraničenja u njihovim ocima zaista mala.
''Nediraj lava dok spava''.

Ja bih se slozio sa tobom. Čak se moze pretpostaviti da bih i to u nekoj buducnosti moglo kostati, odnosno vratiti im se i negativno. Koliko je kod njih trajala denacifikacija, i kod nas je na neki način u istom periodu trajala denacionalizacija gdje je kao najveca vrijednost isticano jugoslavenstvo i bratstvo i jedinstvo, pa evo vidi sta nas zadesi nakon 40 godina, ne samo da se to nije izapralo nego je čak dobilo na intenzivitetu do maksimuma. Ispade i bratsvo i jedinstvo samo paravan. Četnistvo, ustastvo i drugi ekstremni oblici nacionalizma nisu bili umrli, nego samo otisli u hibernate.
Nacizam isto tako nije umro, samo je ometen, dosta jako ugusen, takodjer, naročito u novije doba, dobro i prikriven, jer svjesne svabe znaju koliko ih je kostao (u svim pogledima) nacizam...
Uglavnom sve je to pred nama, i iako je proslo 50-tak godina, ja jos uvijek ne mislim da smo na historijskoj distanci koja je dovoljna da o tome se dadne konačna riječ.



P.S. Čak ne mislim da je odnos stranaka na njemačkoj sceni dobar pokazatelj realne situacije. Njemačka je i dan danas pod jako velikim pritiskom i budnim okom..