Forum Klix.ba

• Željezo i cement dvostruko skuplji
  
  
  Cijene željeza i cementa od siječnja su više od 20 do 30 posto, a proizvođači i prodavači građeviskog materijala predviđaju da će do kraja godine one biti više za još 20-tak posto.
  
  
  
  Veliko poskupljenje, prema ocjeni vodećih domaćih proizvođača i prodavača građevinskom materijala rezultat je globalne ekspanzije stanogradenje, te samim time i velikom potražnjom za građevinskim materijalom.
  
  Usporedbe radi, kupac je za tonu željeza u siječnju plaćao oko 1010 KM dok oni koji žele graditi dom ili se “baciti” u građevinsko poduzetništvo sada tonu željeza plaćaju oko 1230 KM. Cijena cementa bilježi još veći rast i to oko čak 30 posto.
  
  - Velike svjetske željezare kupuju mala poduzeća koja, zbog svjetskog trenda gradnje diktiraju cijene, pa je tako i u BiH, ali i susjednim zemljama. U Hrvatskoj već vlada nestašica materijala, a možda je najgore u Crnoj Gori gdje se jako puno gradi, pogotovo otkad su brojne objekte i lokacije pokupovali Rusi, komentira Miroslav Čuljak, suvlasnik Keša, poduzeća za izradu armaturnih mreža i prodavača građevinskog materijala, alata, vodo materijala i elektro materijala.
  
  Pojačana je stanogradnja naročito u zemljama, novim članicama EU-a, Bugarskoj i Rumunjskoj, ali i Hrvatskoj koja se priprema postati članicom. Više se gradi i u Njemačkoj, a u Italiji se već bilježi nestašica željeza.
  
  Poskupljenjem materijala poskupit će i kvadratni metar stambenog prostora. Željezo nema alternativu u građevinarstvu i onaj tko gradi mora ga koristiti, kažu i proizvođači i potrošači. Najveći proizvođač željeza na svijetu je Mittal Steel, vlasnika Indijca Lakšmi Nivasa, a koji je prije nekoliko godina kupio zeničku Željezaru.
  
  Opterećenje kupcima
  
  Proizvodnja željeza u Zenici raste iz mjeseca u mjesec a tako i cijena željeza, diktirana potražnjom. Dakako da je veliki željezarski koncert imao itekako koristi od kupnje malih i srednjih poduzeća u 16 zemalja, na četiri kontinenta - u 2006. zabilježio je prihode veće od 30 milijardi dolara i isporuku oko 53 miliona tona čelika. No, novo poskupljenje građevinskog materijala još više će opteretiti one koji još nemaju krov nad glavom.
  
  14.5.2007.
  Večernji list/Pincom.biz

• E&I Gruop pripremila 150 milijuna KM za brčansku rafineriju etanola
  
  
  Direktor FIPA-e Haris Bašić izrazio je potporu projektu i obećao svu pomoć koju FIPA može pružiti u realizaciji
  
  
  Predstavnici E&I Group, predsjednik Sohrab E. Shahmir i voditelj projekta Edward Banks, zainteresirani za izgradnju tvornice etanola u Distriktu Brčko, posjetili su sjedište Agencije za promidžbu stranih ulaganja u BiH (FIPA) i predstavili ovu 150 milijuna dolara vrijednu investiciju te zatraživši potporu u ovom značajnom investicijskom projektu.
  
  Direktor FIPA-e Haris Bašić izrazio je potporu projektu i obećao svu pomoć koju FIPA može pružiti u realizaciji.
  
  Predstavnici E&I Group, u kojoj se nalazi kapital iz Amerike, Kanade, Velike Britanije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, izjavili su kako je odluka o ulaganju u BiH već donesena.
  
  Postoje određena problematična pitanja koja je potrebno u najskorije vrijeme riješiti kako bi se investicija uopće realizirala. Tu je prije svega pitanje koncesije na potrebnu zemlju od 4.000 hektara za koju je potrebno provesti tender, te nedostatak kvalificiranih radnika.
  
  Po realizaciji projekta posao bi dobilo 400 ljudi i još 4.000 neizravno; 95% uposlenih bit će iz BiH. Tvornica etanola u Brčkom proizvodit će 1/5 ukupne proizvodnje etanola u Europi.
  
  10.5.2007.
  Pincom.biz

• Počela gradnja hercegovačke termoelektrane
  
  
  Kamen temeljac za izgradnju drugog bloka termoelektrane Gacko snage 660 MW postavljen je jučer u Gacku, čime je počela realizacija najveće investicije u Republici Srpskoj.
  
  
  Prethodno su sporazum o provedbi investicije od 1,4 milijarde maraka potpisali predsjednik Vlade RS Milorad Dodik i predsjednik Odbora direktora "Elektroprivrede Češke Republike" (ČEZ) Martin Roman. Svoje potpise na sporazum su stavili i direktor "Merger akvizicije", dijela ČEZ-a, Vladimir Šmalc, direktor "Elektroprivrede RS" Pantelija Dakić i direktor Termoelektrane Gacko Vlastimir Savičić.
  
  U termoelektrani će se proizvoditi oko 4.500 GWh električne energije.
  
  Novi blok termoelektrane će biti sagrađen do 2013. godine, a studija izvodljivosti će biti završena do kraja lipnja. Slijede projekti vezani za dobijanje neopohodnih zakonskih preduvjeta za gradnju novog objekta, te početak radova na kojima će, kako je rečeno, biti angažirano oko 5.000 radnika, dok će novi blok zapošljavati oko 1.000.
  
  17.5.2007.
  Pincom.biz

• Mittal Steel sve uspješniji
  
  Generalni direktor Mittal Steel Zenica, M.K. Srinivasan izjavio je Feni kako se nada kako će u ovoj kompaniji do kraja 2007. godine biti proizvedeno oko 620.000 tona čelika, a prodaja dosegnuti razinu od 650.000 tona gotovih proizvoda.
  
  
  
  - Provedbom Fenix projekta, koji će biti završen do travnja 2008. godine i koji podrazumijeva pokretanje integralne proizvodnje željeza i čelika u Mittal Steel, raspolagat ćemo kapacitetima koji će moći ostvariti proizvodnju i preradu oko dva milijuna tona čelika godišnje, rekao je Srinivasan.
  
  Fenix projekt predviđa rekonstrukciju postrojenja Anglomeracije, Visoke peći, Koksare, Konvertorske čeličane, Energetike i interne prometne infrastrukture, te nabavku nove dizelske lokomotive, u što će biti investirano oko 130 milijuna američkih dolara.
  
  17.5.2007.
  Pincom.biz

• .....
  
  Kad će početi prodaja “BH Telecoma”
  
  Piše: Darko OMERAGIĆ
  17/05/07
  
  Procjena isplativosti prodaje znaće se za tridesetak dana
  
  Glavnu preporuku o prodaji ili ostanku BH Telecoma u rukama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine će dati istraživanje stručnjaka konsultantske kuće Deloitte u Zagrebu, koje u Sarajevo stiže za 30 do 40 dana, saznaje Oslobođenje u srijedu od ministra prometa i komunikacija Federacije BiH Naila Šećkanovića.
  
  Drugim riječima, Vlada FBiH je dilemu o tome treba li prodati BH Telecom prepustila zagrebačkim stručnjacima i za to platila 90.000 eura, koliko će ovo istraživanje koštati.
  
  Bez nagađanja
  
  “Da mi ne bismo nagađali i da ne bi neko davao paušalne izjave o BH Telecomu, kojeg smatram javnim dobrom svih građana FBiH, od konsultantske kuće Deloitte iz Zagreba smo poručili izradu strategije, ili, drugačije rečeno, analizu, kojom će nam struka odgovoriti na nekoliko najbitnijih pitanja u vezi eventualne privatizacije BH Telecoma. Posebno naglašavam “eventualnu” prodaju, jer će se prvi odgovor koji nas zanima odnositi na to treba li prodavati BH Telecom. Ako odgovor bude da ga treba privatizovati, onda će se razmišljati o načinu i vrsti privatizacije”, ističe ministar Šećkanović.
  
  Ako Deloitte procijeni da Vlada FBiH treba prodati BH Telecom uslijedit će procjena koliki udio u BH Telecomu je potrebno prodati. Takođe, razmatrat će se da li treba ići u otvoreni postupak, pozivne ponude i slično.
  
  “U slučaju da krenemo u prodaju BH Telecoma, Deloitte bi nam napravio primjer tendera koji bi bio pogodan za ovu privatizaciju. Dakle, dok se to ne završi, Vlada FBiH je odlučila da u javnost ne ide sa informacijama. Sustežemo se od davanja izjava o BH Telecomu, jer bi željeli da o tome pričamo transparentno, ali na osnovu argumenata. Kada Deloitte završi strategiju, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH će je prezentirati Vladi FBiH, a stručnjake iz Deloittea ćemo dovesti u BiH da im članovi Vlade FBiH postave pitanja koja god žele. Poslije toga ćemo ih dovesti i na sjednicu Parlamenta FBiH, gdje će im i poslanici, koji daju posljednju riječ, takođe moći postaviti pitanja o prodaji ovako važnog javnog dobra. Nakon toga nam niko ništa neće moći prigovoriti”, tvrdi prvi čovjek Ministarstva prometa i komunikacija FBiH.
  
  Vlada FBiH je istraživanje od Deloittea naručila prije 20-ak dana, a rok za završetak projekta je 45 dana.
  
  “Procjenu Deloittea očekujem u narednih 30-ak dana”, kaže naš sagovornik.
  
  Prvo struka
  
  Iako je Vlada FBiH “vruć krompir” dala u ruke Deloitteu, ministra smo pitali da li izvršna vlast FBiH ima ikakav stav o tome treba li prodati BH Telecom, od čije dobiti je finansirano niz bitnih projekata, među kojima je i izgradnja dionica autoputa kroz FBiH.
  
  “Vlada će imati stav tek kad struka kaže svoje. Moguće je da oni kažu jedno, a Vlada i Parlament nešto sasvim drugo. Međutim, nakon toga nas niko neće moći prozivati zbog krajnje odluke. Argumente ćemo podastrijeti poslanicima u Parlamentu FBiH, jer se teško opredjeljivati napamet”, navodi ministar.
  
  Konsultantska kuća naslijeđena od prethodne Vlade
  
  Na naše pitanje zašto baš Deloitte, ministar odgovara:
  
  “Vlada FBiH je ranije sarađivala sa Deloitteom u vezi nekih drugih projekata sa telekomom. Riječ je projektima u vrijeme prošle Vlade FBiH. Nisam ulazio u detalje, ali smo, eto, nastavili da sarađujemo sa ovom kućom”.

• Počela bitka i za hercegovački vjetar!
  
  
  Ministar Vahid Hećo pokušao je vlastitom odlukom dodjeliti dvije koncesije za gradnju vjetrolelektrana na Podveležju, ali je Vlada Županije donijela odluku o dodjeli samo jedne koncesije.
  
  
  Vlada Županije hercegovačko-neretvanske dodijelila je tvrtki kćerki auustrijske Windkraft Simonsfeld, Vjetroenergetika, koncesiju za korištenje građevinskog zemljišta na visoravni Podveležje, istočno od Mostara, na kojem ta tvrtka želi graditi prvu vjetroelektranu u BiH.
  
  Projekt je vrijedan gotovo 100 milijuna eura. Koncesija je dodijeljena na osnovi samoincijativne ponude podnesene u proljeće prošle godine. Ponudu je poslala i tvrtka Energy 3 u kojoj je većinski vlasnik od 51 posto poduzeće E3 iz Nove Gorice, a 49-postotni vlasnik mostarsko poduzeće Impro Impex.
  
  U priču se "morao umješati" i ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi FBiH, Vahid Hećo. Na zahtjev i pritužbu slovenske tvrtke on je "odlučio" dodjeliti dvije koncesije za gradnju vjetroelektrana dodijeliti tvrtkama Vjetroenergetika i Energy 3 s tim da austrijska tvrtka ima pravo prvog izbora lokacija. Kako je Hećino uplitanje bilo neovlašteno i pravno neutemeljeno, u Mostaru su poništili Hećinu "odluku". Iz tvrtke Energy 3 najavili su tužbu.
  
  21.5.2007.
  Pincom.biz

• Propuh u mostarskom Podveležju
  
  
  Piše: Asaf BEĆIROVIĆ
  21/05/07
  
  Utakmica za sto miliona eura u vjetru
  
  Mostarci će, čini se, dugo čekati na dan u kojem će vjetroelektranama promahu koja duva Podveležjem pretvoriti u struju. Naime, firme koje bi da krote vjetar, Energy3 (bosansko-slovenačka) i Vjetroenergetika (austrijska), posvađale su se oko lokacija na kojima bi trebalo da grade vjetroelektrane. A u svoj toj priči ni kantonalni ministar privrede Samir Sunagić nije nevin.
  
  Arbitraža
  
  “Najprije, ministar je obmanuo Vladu tvrdeći da je ponuda naše firme nekompletna, da u Upravi grada postoji samo ponuda Vjetroenergetike. Kad je kopija ponude dostavljena i ostalim ministrima, vidjelo se da je ona u potpunosti validna”, objašnjava Miralem Čampara, menadžer Energy3.
  
  Potom je Vlada HNK dvije podveleške lokacije - Sveta gora i Mali grad - dodijelila Vjetroenergetici, a Merdžan glavu i Poljice namijenila je za Energy3. Obje su firme dobile šansu da iz promahe izvuku po 30 megavata struje.
  
  “Međutim, u odluci je ministar Sunagić katastarske čestice (kč) sa lokacija Merdžan glava i Poljice evidentirao u kč na Svetoj gori i Malom gradu. O njegovim namjerama upoznao sam premijera HNK. Obustavio je odluku i zatražio da se ministar drži Nalaza i mišljenja koje je sačinio Univerzitet Džemal Bijedić, angažovan od federalnog Ministarstva energije”, priča Čampara.
  Ministar, veli menadžer Energy3, to nije uradio i na sjednici Vlade HNK (4. maja 2007) dostavlja prijedlog odluke tvrdeći da nije potrebno evidentirati lokalitete, nego samo katastarske čestice.
  
  “Tako je opet obmanuo Vladu, jer je urbanistička saglasnost za obje kompanije istekla prije godinu. I Gradsko vijeće Mostara je u svom mišljenju reklo da će se urbanistička saglasnost dati kad Vlada HNK dodijeli koncesije”, objašnjava Čampara.
  
  U Nalazu i mišljenju o istražnom pravu na lokacijama Podveležje arbitražna komisija (prof. dr. Mehmed Behmen i doc. dr. Elvir Zlomušica), angažovana u sporu dvije pomenute firme, zaključuje da urbanistička saglasnost daje samo informaciju o građevinskoj parceli.
  
  “Svako ko je zainteresovan može pod istim uslovima dobiti urbanističku saglasnost. Pravo građenja utvrđuje se drugim dokumentima”, objasnila je arbitraža.
  
  Ministar Sunagić, kaže Čampara, uporno se izbjegava sastati s predstavnicima njegove firme, ali za Vjetroenergetiku, tvrdi on, nađe vremena i u Mostaru, Konjicu ili Gracu.
  
  “Za njih lobira i u Gradskom vijeću. Kao da namjerava investiciju vrijednu 100 miliona eura bez zakonite procedure dodijeliti Vjetroeneregetici”, optužuje Čampara ministra.
  
  Uzgred, Energy3 je, za sada, na istraživanje i dokumentaciju potrošio više od 700.000 eura, te obezbijedio 40.000.000 eura za pretvaranje vjetra u struju.
  
  Dakle, kad se dvije firme nisu mogle dogovoriti oko lokacija i čestica, na njima dolazi do arbitraže. Njihov sud Energy3 je prihvatio, Vjetroenergetika nije. Stoga će sva ova priča završiti, saznajemo, na sudu i tamo će se povlačiti godinu-dvije.
  
  Susreti u Gracu
  
  “Što se nas tiče, ništa nije sporno”, objašnjava Zejna Šanjević, menadžer Vjetroenergetike. “Energy3 je dobio svoje, mi naše lokacije. Kako je krenulo, 60 MW energije će ostati u vjetru i to sve zbog uskogrudih interesa pojedinaca iz Energy3. Umjesto da razmjenjujemo iskustva, mi se svađamo.”
  
  Ljudi iz Energy3 su, kaže ona, sami izabrali lokacije, radili mjerenja protoka vjetra i priznali kako nisu zadovljni mjerenjima.
  
  “Sad hoće nagovoriti Vladu HNK da promijeni svoju odluku ili je stavi van snage. Da naše lokacije koje jesu dobre, daju njima”, misli menadžerica Šanjević.
  
  Sad, i ministar Sunagić, koji “ne pravi nikakve razlike između Vjetoenergetike i Energy3”, veli kako su obje firme dobile urbanističke saglasnosti za lokacije koje su tražili. Evo i kako odgovara na optužbe Energy3 da se u Gracu sastajao, u dva navrata (22.11.2005. i 4.10.2006.), s predstavnicima Vjetroenergetike.
  
  “Te 2005. bio sam u delegaciji Vlade HNK koja je išla u zvaničnu posjetu pokrajini Štajerska. I sastao sam se predstavnicima njihovih firmi koje bi da ulažu u HNK. Među njima i s ljudima iz Windkraft Simonsfeld koji je osnovao Vjetroenergetiku u BiH”, kaže Sunagić.
  
  U ime Vlade HNK u Gracu je, ispričaće, bio i 2006, na sajmu gdje je i HNK imao svoj štand. Tada se nije sreo s ljudima iz Windkraft Simonsfelda.
  
  
  
  Matematika
  
  Računajmo malo! Vjetroenergetski kapacitet BiH je 1.000 megavata (MW) ili 500 vjetroelektrana snage od po dva MW. Urbanistička saglasnost za jednu vjetroelektranu košta oko 900 KM. Dakle, sa 450.000 KM možete “poklopiti cijelu BiH” i steći pravo raspolaganja prostorom na kome možete realizirati investicije vrijedne 1,5 milijardi eura.
  
  A ovo smo računali da bismo objasnili kako je Energy3 pokušao od Vjetroenergetike kupiti lokalitet Merdžan glave. Urbanističku saglasnost za potonju lokaciju Vjetroenergetika je platila 6.300 KM, a od Energy3 je za tu lokaciju tražila 130.000 KM.

Delta M gradi tvornicu pitke vode u Gradačcu pokraj Tuzle
Vrijednost tvornice je 17 milijuna eura, a prodavat će vodu pod imenom Aqua Gala
GRADAČAC Delta M Miroslava Miškovića krajem rujna otvorit će punionicu pitke vode Mioni u gradačačkom naselju Mionica, priopćila je ta tvrtka. Vrijednost tvornice je 17 milijuna eura. Voda iz gradačačke tvornice prodvat će se pod imenom Aqua gala. Tvornica će moći proizvoditi 12 tisuća plastičnih boca pitke vode za sat te 6 tisuća u nepovratnoj staklenoj ambalaži. Tvornica će biti sagrađena na 7 tisuća četvornih metara. Planirano je da nakon godinu dana od početka rada počne i proizvodnja bezalkoholnih pića te gaziranih i negaziranih sokova. Promotor pitke vode Aqua gala bit će srbijanski tenisač Novak Đoković. Izbor BiH za mjesto proizvodnje mogao bi biti dio poslovnog dogovora Miroslava Miškovića i vlasnika sarajevskog Avaza Fahrudina Radončića. Mišković i Radončić dogovorili su početkom godine formiranje zajedničke tvrtke u BiH najavljujući ulaganja od 400 milijuna eura u gradnju trgovačkih centara i poslove s nekretninama ponajprije u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Zenici.

Izbor BiH za mjesto proizvodnje mogao bi biti dio poslovnog dogovora Miroslava Miškovića i vlasnika sarajevskog Avaza Fahrudina Radončića. Mišković i Radončić dogovorili su početkom godine formiranje zajedničke tvrtke u BiH najavljujući ulaganja od 400 milijuna eura u gradnju trgovačkih centara i poslove s nekretninama ponajprije u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Zenici.

Marco-x wrote:1. 6. 2007. - 7. 6. 2007.

* Natron Hayat Maglaj želi što prije pokrenuti proizvodnju celuloze, u koju je uloženo više od 55 miliona eura (109 miliona maraka). Međutim, kako je u razgovoru s delegacijom Saveza sindikata BiH protekle sedmice istakao direktor ove velike kompanije Ali Aykac, puštanje celuloze moglo bi doći u pitanje, ne zato što nedostaje novca nego što nema dovoljno sirovine, celuloznog četinarskog drveta.

• Imamović: Ispunjavanje obećanja
  
  
  
  "ASA Prevent" u Goraždu
  
  
  Stvaranje uvjeta za zapošljavanje 60 radnika
  
  
  Grupaciji "Prevent" dodijeljen objekt bivšeg tranzitnog centra "Biserovina", čija bi adaptacija trebala početi u narednih nekoliko dana
  
  
  
  Općinsko vijeće Goražde je na posljednjoj sjednici grupaciji "Prevent" dodijelilo objekt bivšeg tranzitnog centra "Biserovina", čija bi adaptacija trebala početi u narednih nekoliko dana, kako bi u ovoj zgradi počela proizvodnja.
  - Tokom dosadašnjih razgovora predstavnici "Preventa" iznijeli su svoj poslovni plan po kojem bi zaposlili oko 60 radnika, s mogućnošću da se na ovom lokalitetu, pored zgrade ustupljene pod zakup, gradi novi pogon u narednom periodu, kada se steknu uvjeti- kazao nam je Mustafa Kurtović, načelnik općine Goražde.
  Grupacija "ASA Prevent" na ovaj način postepeno ispunjava obećanja data prilikom januarske posjete njene delegacije Goraždu. Tada je najavljeno otvaranje regionalnog prodajno-servisnog salona "Škoda" automobila u Goraždu, koji je u funkciji već tri mjeseca, te izmještanje dijela tekstilne proizvodnje iz Visokog u Goražde.
  - Mi nećemo mnogo obećavati, već ćemo se za godinu ponovo sastati i vidjeti šta smo napravili. Spremni smo da dio mašina iz "Preventa" prebacimo ovdje. Mislim da u početnoj fazi ne možemo razgovarati o proizvodnji presvlaka za autoindustriju, jer je to izuzetno složena proizvodnja koja zahtijeva iskustvo u radu, ali kroz druge projekte želimo osposobiti mlade ljude koji bi u budućnosti to mogli raditi - kazao nam je direktor Nihad Imamović.
  
  Al. B.

• Vindija gradi fabriku u Brčkom
  Z.D.
  
  17.09.2007 20:27
  
  VARAŽDIN - Generalni direktor varaždinske "Vindije" Dragutin Drk i gradonačelnik Brčko distrikta Mirsad Đapo svečano će danas u Brčkom potpisati kupoprodajni ugovor o kupovini zemljišta namijenjenih izgradnji prehrambene industrije u tom gradu,
  
  U saopštenju "Vindije" navodi se da je potpisivanje ugovora rezultat zajedničke saradnje Brčko distrikta i "Vindije".
  
  Iz "Vindije" naglašavaju kako će se u novom pogonu zapošljavati lokalno stanovništvo u skladu sa zahtjevima tehnologije i dinamikom stavljanja u funkciju pojedinih proizvodnih segmenata. Uključiće se i svi poljoprivredni i ostali resursi Brčko distrikta namijenjeni takvoj proizvodnji.
  
  Prema izraženom planu u prvoj će se fazi zaposliti više od 480 radnika, dok realizacija i druge faze znači zapošljavanje još 460 radnika.
  
  Najsavremenije tehnologije koje će se ugraditi u novi pogon omogućiće dobijanje i svih potrebnih standarda kvaliteta, ali prije svega i potrebnih izvoznih registracija koje će osim izvoza u zemlje regije omogućiti i izvoz u zemlje Evropske unije, dodaje se u saopštenju "Vindije".