#1 Ekonomski nacionalizam
Posted: 20/07/2004 05:01
Mislim da ovaj tekst zasluzuje posebnu temu. Svaka cast Josipe...
Piše: Josip BLAŽEVIĆ
Ekonomski nacionalizam
Nakon prehrambenih afera kojima smo zapljusnuti zadnjih nekoliko godina, i to uglavnom u režiji slovenskih tvrtki, krajnje je vrijeme da Bosanci i Hercegovci postanu ekonomski nacionalisti, baš poput građana države koja nam kontinuirano plasira robu sumnjive kakvoće (Slovenci, naime, rijetko da će se između slovenskog i stranog proizvoda na polici trgovine odlučiti za uvozni).
Bez obzira što su u dvije godine otkrivene poprilično ozbiljne afere, poput one s mlijekom u kojem je bilo tragova nedopuštenog antibiotika kloramfenikola, ili ove skorašnje sa sokovima napravljenim od "radioaktivnih" borovnica, stanovnici Bosne i Hercegovine nikako da se dozovu pameti.
Potrošnja roba inozemnoga porijekla raste premda tih proizvoda ima i u "domaćoj radinosti", možda čak i kvalitetnije sačinjenih (i jeftinijih!) nego što su to uvozni. Uz to, kupnjom domaćih proizvoda pridonosi se razvoju domaće industrije i održavanju radnih mjesta, pa su, u konačnici, i relativno skuplji domaći proizvodi jeftiniji od uvoznih.
U ovoj prilici vrijedi spomenuti i dvostruke kriterije - istina u okvirima zdravstveno ispravnih - pojedinih stranih tvrtki u proizvodnji i prodaji roba: isti proizvod namijenjen za tržište zapadnih zemalja nije sačinjen od jednakih sastojaka kao i onaj koji se plasira na nerazvijenija tržišta, premda su im deklaracije o kvaliteti istovjetne.
Nedavno je u uvodniku jednoga bh. tjednika obznanjen zanimljiv podatak: u popularnoj čokoladi milka, koja se prodaje na tržištu Italije, nalazi se 65 odsto kakaovca, najvažnijeg i najskupljeg sastojka čokolade; ista vrsta čokolade Milka koja se prodaje na tržištu Slovenije sadrži 55 odsto kakaovca, dok isti proizvod istog proizvođača na rumunjskom tržištu sadrži tek 46 odsto kakaovca. Koliko li se tek kakaovca nalazi u bosanskohercegovačkoj milki?
Iako nikako da se dozovemo pameti, sreća kao da je na našoj strani: uvoz robe iz Slovenije značajno je pao u zadnja dva mjeseca. Međutim, tome nije razlog naše osvješćenje nego primjenjivanje sustava Europske unije u trgovinskoj razmjeni, jer su prestali važiti trgovinski ugovori između naše države i Slovenije, budući da je potonja ušla u EU.
Inače, ovaj podatak je na nedavnoj konferenciji za novinare obznanio dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Petar Milanović.
Za nadati se je da se deficit slovenske robe neće nadomjestiti uvozom iz neke druge države, već bosanskohercegovačkim proizvodima.
Piše: Josip BLAŽEVIĆ
Ekonomski nacionalizam
Nakon prehrambenih afera kojima smo zapljusnuti zadnjih nekoliko godina, i to uglavnom u režiji slovenskih tvrtki, krajnje je vrijeme da Bosanci i Hercegovci postanu ekonomski nacionalisti, baš poput građana države koja nam kontinuirano plasira robu sumnjive kakvoće (Slovenci, naime, rijetko da će se između slovenskog i stranog proizvoda na polici trgovine odlučiti za uvozni).
Bez obzira što su u dvije godine otkrivene poprilično ozbiljne afere, poput one s mlijekom u kojem je bilo tragova nedopuštenog antibiotika kloramfenikola, ili ove skorašnje sa sokovima napravljenim od "radioaktivnih" borovnica, stanovnici Bosne i Hercegovine nikako da se dozovu pameti.
Potrošnja roba inozemnoga porijekla raste premda tih proizvoda ima i u "domaćoj radinosti", možda čak i kvalitetnije sačinjenih (i jeftinijih!) nego što su to uvozni. Uz to, kupnjom domaćih proizvoda pridonosi se razvoju domaće industrije i održavanju radnih mjesta, pa su, u konačnici, i relativno skuplji domaći proizvodi jeftiniji od uvoznih.
U ovoj prilici vrijedi spomenuti i dvostruke kriterije - istina u okvirima zdravstveno ispravnih - pojedinih stranih tvrtki u proizvodnji i prodaji roba: isti proizvod namijenjen za tržište zapadnih zemalja nije sačinjen od jednakih sastojaka kao i onaj koji se plasira na nerazvijenija tržišta, premda su im deklaracije o kvaliteti istovjetne.
Nedavno je u uvodniku jednoga bh. tjednika obznanjen zanimljiv podatak: u popularnoj čokoladi milka, koja se prodaje na tržištu Italije, nalazi se 65 odsto kakaovca, najvažnijeg i najskupljeg sastojka čokolade; ista vrsta čokolade Milka koja se prodaje na tržištu Slovenije sadrži 55 odsto kakaovca, dok isti proizvod istog proizvođača na rumunjskom tržištu sadrži tek 46 odsto kakaovca. Koliko li se tek kakaovca nalazi u bosanskohercegovačkoj milki?
Iako nikako da se dozovemo pameti, sreća kao da je na našoj strani: uvoz robe iz Slovenije značajno je pao u zadnja dva mjeseca. Međutim, tome nije razlog naše osvješćenje nego primjenjivanje sustava Europske unije u trgovinskoj razmjeni, jer su prestali važiti trgovinski ugovori između naše države i Slovenije, budući da je potonja ušla u EU.
Inače, ovaj podatak je na nedavnoj konferenciji za novinare obznanio dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Petar Milanović.
Za nadati se je da se deficit slovenske robe neće nadomjestiti uvozom iz neke druge države, već bosanskohercegovačkim proizvodima.
Zato, kupujmo domace! 
