http://www.zelena-akcija.hr wrote:Učinci GM hrane na zdravlje nisu detaljno ispitani, već se pokazuje štetnost
"Brzinski" postupak odobrenja hrane, i u Sjedinjenim državama i u EU, svodi se
na usporedbu razina određenih hranjivih tvari u namirnici i njenom GM srodniku
(npr. hibrid kukuruza i GM hibrid kukuruza). Dovoljno je da su razine slične da bi
GM namirnica dobila odobrenje za stavljanje na tržište. Iako su se uz genetsku
modifikaciju mogli pojaviti razni alergeni i toksini, njih nitko ne traži niti otkriva.
Provedeno je tek nekoliko istraživanja s hranjenjem životinja i ljudi, a većinom su
ih vodile GM tvrtke bez objave rezultata. U jednoj od alarmantnih studija štakori
koji su jeli Calgeneove FlavrSavr rajčice zadobili su oštećenja probavnog trakta.
Pokus kanadskog Sveučilišta u Guelphu pokazao je dvostruko veću smrtnost
pilića hranjenih GM kukuruzom Chardon LL od kontrolne skupine hranjene
običnim kukuruzom. Rezultati su proglašeni "statistički zanemarivim", a pokus je
prekinut. Između 2000. i 2002. u njemačkom Hesseu, 12 krava je uginulo hraneći
se kukuruzom Bt 176. Uzrok smrti će vjerojatno ostati nepoznat - Greenpeace
Germany i vlasnik krava ukazuju da odgovoran institut nije valjano istražio uzrok
smrti. Prema nutricionističkom laboratoriju u Yorku, alergija na soju povećala se
za 50% između 1998. i 1999 (nedugo nakon ulaska GM soje u britanski
hranidbeni lanac).
GM usjeve nemoguće je kontrolirati
Polen GM usjeva nošen vjetrom širi se kilometrima i može prenijeti genetski
modificirana obilježja konvencionalnim usjevima i nekim divljim srodnicima, tako
da je nemoguće zaustaviti njegovo širenje. Usjevi otporni na herbicide već su
zagadili tradicionalne usjeve u Sjevernoj Americi. Brojnim proizvođačima
organske hrane je zbog zagađenja usjeva GM polenom uskraćen certifikat, te ih
nisu mogli prodati. Uljana repica otporna na razne herbicide postala je jedan od
glavnih kanadskih korova. To pak znači da njihovo uništenje zahtijeva jače,
opasnije i zastarjele kemikalije.
GM usjevi opasni su za okoliš
Pobornici GMO-a često ističu bolji utjecaj na okoliš od konvencionalne
poljoprivrede jer navodno koriste manje pesticida i herbicida. Ova tvrdnja, kao
prvo, zanemaruje prednosti organskog uzgoja, i drugo, pokusi na britanskim
poljima pokazali su da u dvije trećine slučajeva GM usjevi štete okolišu više od
tradicionalnih. Jedino je GM kukuruz prošao na testu, ali i ovaj rezultat mnogi
osporavaju jer je kontrolni usjev kukuruza tretiran atrazinom, štetnom
kemikalijom koja se povlači iz uporabe u EU.
GM usjevi uglavnom ne ostvaruju očekivane rezultate
Tvrdnje o većim prinosima nemaju veze s pravim stanjem. Izvještaj Udruge Soil o
iskustvima sjevernoameričkih uzgajivača zaključuje da većina obećanih prednosti
nije ostvarena i da su GM usjevi "praktična i ekonomska katastrofa". Doktor
Charles Benbrook proučivši rezultate s 2800 pokusnih soijinih polja izvješćuje da
urod GM soje podbacuje u prosjeku za 6,7% u odnosu na nemodificiranu soju, a
može se spustiti i do 10% u usporedbi s biranim konvencionalnim vrstama. Na
ovo se osvrnulo i američko Ministarstvo poljoprivrede: "Najveće pitanje na koje
upućuju ovi rezultati je kako objasniti brzo prihvaćanje GM usjeva kada su njihovi
financijski rezultati upitni, pa čak i negativni."
Korporacijska kontrola hranidbenog lanca
GM usjevi ne proizvode se za opće dobro, već za profit agro-kemijskih tvrtki koje
gube zaradu zastarijevanjem patenata svojih kemikalija. Tvrtka prozvodi i sjeme
otporno na herbicid i sam herbicid, pa je zarada tako udvostručena. Uzgajivači se
ugovorom moraju obvezati da neće čuvati sjeme za sljedeću sjetvu, niti da će
kupiti herbicid od drugog proizvođača. K tome, GM tvrtke kupuju manje
sjemenarske tvrtke, tako da je u nekim regijama nemoguće kupiti nemodificirano
sjeme. Neki sjevernoamerički poljoprivrednici više niti ne mogu izbjeći GM usjeve
zbog kontaminacije sa susjednih polja. Percy Schmeiser jedan je od nekoliko
poljoprivrednika koji se suprotstavio Monsantu kada su njihovi istražitelji pronašli
neautoriziranu GM uljanu repicu na njegovom posjedu u Saskatchewanu,
Kanadi. Tvrtka je protiv njega pokrenula sudski postupak na kojem se branio
tvrdeći da ne želi te usjeve na svojoj zemlji. Odluka suda : nije važno je li GM
sjeme tamo dospjelo vjetrom ili nekim drugim slučajem, Percy je kriv za
neovlašteno korištenje Monsantovog patenta. Zato je većini poljoprivrednika
sigurnije plaćati skupo GM sjeme i tako izbjeći ogromne pravne troškove koji bi
mogli nastati zbog uzgoja kontaminiranih tradicionalnih ili organskih usjeva.
ZNANJEM PROTIV BESPOMOĆNOSTI!
Možda vam se čini da su GMO-i posvuda. Ali ne odustajte tako lako! U Hrvatskoj
je trenutno dopušteno najviše 0,9% bilo kakvog GMO-a u hrani, i 0% u sjemenu,
a niti jedna vrsta nema odobrenje za upotrebu. Većina namirnica ne sadrži GMO,
a čak i zemlje u kojima su GMO-i bili uobičajeni, poput Velike Britanije, su ih
uspjele praktički izbaciti iz hranidbenog lanca zbog jakog protivljenja javnosti. Još
nije kasno za akciju!
KOJI PREHRAMBENI PROIZVODI SADRŽE GMO-e?
U Hrvatskoj se bez označavanja smije prodavati hrana s manje od 0,9% GMO-a,
no neki proizvođači ne provode odgovarajuće provjere. Najčešće su modificirani
kukuruz, soja i uljana repica, a među najvećim uzgajivačima su Amerika,
Argentina i Kanada. Zato je veća vjerojatnost da hrana uvezena iz tih zemalja
sadrži genetski modificirane sastojke. Također valja pripaziti na prehrambene
proizvode iz Nizozemske, jer često ne navode izvornu zemlju porijekla. Stoga
pitajte proizvođače!
-Svježe voće, orašarke i povrće su najmanje sumnjivi. (GM rajčice i krumpiri
proizvedeni sredinom devedesetih više se ne prodaju zbog slabe potražnje.)
-Pšenica nije modificirana, ali pekarski proizvodi možda sadrže modificirano
sojino ili kukuruzno brašno, što bi valjalo provjeriti kod proizvođača.
-Neobrađeno meso i mliječni proizvodi nisu modificirani, ali možda su životinje
hranjene GM kukuruzom ili sojom.
-Mesne prerađevine, poput kobasica, često sadrže soju, što bi isto valjalo
provjeriti. Najteže je doznati sastav neambalažiranih proizvoda iz supermarketa.
-Obratite pažnju na sastojke derivirane iz kukuruza i soje u prerađenim
namirnicima i gaziranim sokovima, primjerice kukuruzni sirup i lecitin iz soje.
Modificirani škrob nije GM proizvod.
http://www.zelena-akcija.hr/ge/gmotoolk ... Rletak.pdf 
