#1 Nobelovac zaboravljen u Sarajevu
Posted: 01/04/2007 12:29
Nobelovac zaboravljen u Sarajevu
Elma Duvnjak 31.03.2007 18:38
Koliko nedovoljno brinemo o svojim velikanima i njihovoj ostavštini, poput nobelovca Vladimira Preloga, govori činjenica da ni stanari zgrade u Sarajevu u kojoj je Prelog rođen ne znaju gotovo ništa o ovom čovjeku.
Gradske vlasti nisu se udostojile da do sada barem obnove fasadu na objektu u kojem je rođen Prelog, a koji je sam po sebi od kulturno-historijskog značaja jer je sagrađen prije 108 godina.
Vladimir Prelog je 1975. godine dobio Nobelovu nagradu za hemiju, za rad na stereohemiji organskih molekula i njihovih reakcija.
"Tek prošle godine, kada su postavili ploču u spomen na Preloga, na ulazu u dvorište naše zgrade, ovdje u Ulici Josipa Štadlera 13, otac mi je ispričao da je taj izuzetni čovjek zapravo rođen u stanu u kojem mi sada živimo. To me zainteresovalo da malo više saznam o njemu", kaže mladi Sarajlija Bojan Sertić.
Oronula zgrada
Vladimir Prelog je rođen u julu 1906. godine u Sarajevu i cijeli život je posvetio hemiji. Veoma mali broj ljudi zna da je on Sarajlija po rođenju. U zgradi u kojoj je rođen Prelog sada žive tri porodice.
"Drago nam je što je takav velikan jedno vrijeme sa porodicom stanovao baš u našem stanu. Žalosno je da Sarajevo i čitava BiH zaboravlja takve ljude. Tek prošle godine je postavljena ploča u znak sjećanja na Preloga. Ono što ja mogu učiniti jeste da se potrudim da dvorište uvijek bude čisto, ljeti puno cvijeća. Da barem malo uljepšam ovu zgradu sa koje otpadaju komadi fasade", kaže Mirjana Sertić.
Prelog je bio stipendista Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", čiji današnji članovi su veoma ponosni na taj podatak.
"Ponosni smo što je ovo društvo oduvijek prepoznavalo talente i uzore. Naš Fond za stipendiranje nadarenih učenika i studenata nosi naziv 'Ivo Andrić - Vladimir Prelog'. Obojica su bili naši stipendisti, a tu je i niz drugih. Žalosni smo što je jedino na našu inicijativu prošle godine postavljena ploča u čast Preloga", ističe Tomislav Batinić, iz HKD "Napredak".
Kaže da je zgrada u kojoj je rođen oronula. Ulica koja je dobila naziv po njemu, umjesto u centru Sarajeva, nalazi se na periferiji, nedaleko od gradske deponije. "I dalje ćemo se zalagati da dobije ulicu na drugoj, prikladnijoj lokaciji", naglašava Batinić.
Iako je kao dječak Prelog napustio rodni grad i otišao u Hrvatsku, studirao u Pragu, dugo živio u Cirihu, gdje je umro 1998. godine, dolazio je u Sarajevo. Jedno vrijeme je predavao na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.
"Nažalost, njega su zaboravili mnogi. U Cirihu još živi njegova supruga Kamila, kojom se oženio 1933. godine u Pragu, a koja sada ima preko 90 godina. Mislim da niko od familije Preloga odavno ne živi u Sarajevu", ispričao je Batinić.
Vrhunski stručnjak u hemiji
Svojim je životom i radom Prelog unapređivao hemiju kao moćnu prirodnu nauku koja može uticati na poboljšanje kvaliteta okoliša, života i to pokazao svojim naučnim radom.
Osnovnu školu je počeo u Sarajevu, ali se 1915. godine sele u Zagreb, gdje završava osnovnu školu i upisuje gimnaziju, zatim odlaze u Osijek i ponovo vraćaju u Zagreb, gdje maturira.
U proljeće 1922. šesnaestogodišnji Prelog šalje uglednom njemačkom naučnom časopisu "Chemiker Zeitung" rad u kojem je opisao novo rješenje za jedan analitički instrument u hemijskom laboratoriju. Rukopis je objavljen i to je bio prvi od njegovih 400 radova. Kasnije kod kuće izvodi pokuse, destilira, kristalizira, izvodi vodik i kisik. Nakon mature u Zagrebu školovanje nastavlja u Pragu, gdje je diplomirao 1928. godine. Počinje se baviti kininom (lijekom protiv malarije) i drugim alkaloidima. U Zagreb se vraća krajem tridesetih godina prošlog stoljeća sa suprugom Kamilom, gdje borave do 1941. godine, a zatim bježe u Švicarsku u Cirih, gdje 1949. godine dobijaju sina Jana. U toj zemlji je počeo raditi u laboratoriji za organsku hemiju na Saveznoj tehničkoj visokoj školi u Cirihu. Sa saradnicima u Zagrebu utemeljuje istraživački rad u tvornici "Kaštel". U sklopu te saradnje razvija sinteze sulfonamibiotika, hemoterapeutika, koji su do pojave antibiotika bili čudotvorni lijekovi protiv niza infektivnih bolesti.
Ta istraživanja bila su na najvišem svjetskom nivou. Nakon 1957. godine je postao švicarski državljanin, 1976. godine odlazi u penziju, a umro je januara 1998. godine u Cirihu.
Priznat u svijetu
Vladimir Prelog je, između ostalog, izabran za člana Kraljevskog društva u Londonu, Nacionalne akademije za nauku SAD 1961. godine, Američke akademije nauke i umjetnosti, Američkog filozofskog društva, Irske kraljevske akademije, Sovjetske akademije nauka. Postao je počasni doktor univerziteta u Parizu, Liverpulu, Briselu, Kembridžu i Mančesteru.
Nezavisne novine 31.3.2007.
Elma Duvnjak 31.03.2007 18:38
Koliko nedovoljno brinemo o svojim velikanima i njihovoj ostavštini, poput nobelovca Vladimira Preloga, govori činjenica da ni stanari zgrade u Sarajevu u kojoj je Prelog rođen ne znaju gotovo ništa o ovom čovjeku.
Gradske vlasti nisu se udostojile da do sada barem obnove fasadu na objektu u kojem je rođen Prelog, a koji je sam po sebi od kulturno-historijskog značaja jer je sagrađen prije 108 godina.
Vladimir Prelog je 1975. godine dobio Nobelovu nagradu za hemiju, za rad na stereohemiji organskih molekula i njihovih reakcija.
"Tek prošle godine, kada su postavili ploču u spomen na Preloga, na ulazu u dvorište naše zgrade, ovdje u Ulici Josipa Štadlera 13, otac mi je ispričao da je taj izuzetni čovjek zapravo rođen u stanu u kojem mi sada živimo. To me zainteresovalo da malo više saznam o njemu", kaže mladi Sarajlija Bojan Sertić.
Oronula zgrada
Vladimir Prelog je rođen u julu 1906. godine u Sarajevu i cijeli život je posvetio hemiji. Veoma mali broj ljudi zna da je on Sarajlija po rođenju. U zgradi u kojoj je rođen Prelog sada žive tri porodice.
"Drago nam je što je takav velikan jedno vrijeme sa porodicom stanovao baš u našem stanu. Žalosno je da Sarajevo i čitava BiH zaboravlja takve ljude. Tek prošle godine je postavljena ploča u znak sjećanja na Preloga. Ono što ja mogu učiniti jeste da se potrudim da dvorište uvijek bude čisto, ljeti puno cvijeća. Da barem malo uljepšam ovu zgradu sa koje otpadaju komadi fasade", kaže Mirjana Sertić.
Prelog je bio stipendista Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", čiji današnji članovi su veoma ponosni na taj podatak.
"Ponosni smo što je ovo društvo oduvijek prepoznavalo talente i uzore. Naš Fond za stipendiranje nadarenih učenika i studenata nosi naziv 'Ivo Andrić - Vladimir Prelog'. Obojica su bili naši stipendisti, a tu je i niz drugih. Žalosni smo što je jedino na našu inicijativu prošle godine postavljena ploča u čast Preloga", ističe Tomislav Batinić, iz HKD "Napredak".
Kaže da je zgrada u kojoj je rođen oronula. Ulica koja je dobila naziv po njemu, umjesto u centru Sarajeva, nalazi se na periferiji, nedaleko od gradske deponije. "I dalje ćemo se zalagati da dobije ulicu na drugoj, prikladnijoj lokaciji", naglašava Batinić.
Iako je kao dječak Prelog napustio rodni grad i otišao u Hrvatsku, studirao u Pragu, dugo živio u Cirihu, gdje je umro 1998. godine, dolazio je u Sarajevo. Jedno vrijeme je predavao na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.
"Nažalost, njega su zaboravili mnogi. U Cirihu još živi njegova supruga Kamila, kojom se oženio 1933. godine u Pragu, a koja sada ima preko 90 godina. Mislim da niko od familije Preloga odavno ne živi u Sarajevu", ispričao je Batinić.
Vrhunski stručnjak u hemiji
Svojim je životom i radom Prelog unapređivao hemiju kao moćnu prirodnu nauku koja može uticati na poboljšanje kvaliteta okoliša, života i to pokazao svojim naučnim radom.
Osnovnu školu je počeo u Sarajevu, ali se 1915. godine sele u Zagreb, gdje završava osnovnu školu i upisuje gimnaziju, zatim odlaze u Osijek i ponovo vraćaju u Zagreb, gdje maturira.
U proljeće 1922. šesnaestogodišnji Prelog šalje uglednom njemačkom naučnom časopisu "Chemiker Zeitung" rad u kojem je opisao novo rješenje za jedan analitički instrument u hemijskom laboratoriju. Rukopis je objavljen i to je bio prvi od njegovih 400 radova. Kasnije kod kuće izvodi pokuse, destilira, kristalizira, izvodi vodik i kisik. Nakon mature u Zagrebu školovanje nastavlja u Pragu, gdje je diplomirao 1928. godine. Počinje se baviti kininom (lijekom protiv malarije) i drugim alkaloidima. U Zagreb se vraća krajem tridesetih godina prošlog stoljeća sa suprugom Kamilom, gdje borave do 1941. godine, a zatim bježe u Švicarsku u Cirih, gdje 1949. godine dobijaju sina Jana. U toj zemlji je počeo raditi u laboratoriji za organsku hemiju na Saveznoj tehničkoj visokoj školi u Cirihu. Sa saradnicima u Zagrebu utemeljuje istraživački rad u tvornici "Kaštel". U sklopu te saradnje razvija sinteze sulfonamibiotika, hemoterapeutika, koji su do pojave antibiotika bili čudotvorni lijekovi protiv niza infektivnih bolesti.
Ta istraživanja bila su na najvišem svjetskom nivou. Nakon 1957. godine je postao švicarski državljanin, 1976. godine odlazi u penziju, a umro je januara 1998. godine u Cirihu.
Priznat u svijetu
Vladimir Prelog je, između ostalog, izabran za člana Kraljevskog društva u Londonu, Nacionalne akademije za nauku SAD 1961. godine, Američke akademije nauke i umjetnosti, Američkog filozofskog društva, Irske kraljevske akademije, Sovjetske akademije nauka. Postao je počasni doktor univerziteta u Parizu, Liverpulu, Briselu, Kembridžu i Mančesteru.
Nezavisne novine 31.3.2007.
uzas... osjecam se.... lose.