Forum Klix.ba

Evo mIRCerka samo za tebe.
Kraljevski grad Bobovac
-Smješten na kosi koja se od Dragovićevog brda (k.1398) odvaja u pravcu juga i opkoljen sa svih strana šumovitim brdima , stari grad Bobovac u svom izrazito planinskom ambijentu predstavlja jedinstvenu prirodnu kulturno – historijsku cijelinu, koja spada među najznamenitije spomenike srednjovijekovne Bosne. Gradu se najlakše prilazi od Kraljeve Sutjeske ili kolima preko Vareša. Bobovac se prvi puta spominje 1350. g. u vrijeme ratnog pohoda cara Dušana na Bosnu, ali je on daleko stariji. Tu se na nekoj ilirskoj gradini i oko nekog kasnoantičkog utvrđenja s vremenom razvio srednjovjekovni utvrđeni dvorac bosanskih vladara. Kroz više od jednog stoljeća grad se širio kako su zahtijevale potrebe odbrane i udobnost njegovih gospodara Kotromanjića, banova i kraljeva bosanskih. Kada je car Dušan 1350 . g. prodro u Bosnu Bobovac je sa uspijehom izdržao opsadu. Kralj Tvrtko koji je krunisan 1377 a proglašen kraljem Raške , Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja 1390 je često boravio u Bobovcu naročito zadnjih godina života. Grad najveći procvat doživljava u vrijeme kraljeva Tvrtka II (1421- 1443) i Stijepana Tomaša ( 1443 – 1461) koji su i dalje rado boravili u stonom mjestu Bobovcu.Turci su prvi puta Bobovac ugrozili 1459 da bi ga kroz četiri godine zauzeli 1463. Pad Bobovca ujedno znači i slom srednjovijekovne bosanske države. Završnim borbama je prisustvovao i sultan Mehmed II El Fatih koji je pod Bobovac došao 20. V. 1463. Legenda pripisuje pad Bobovca izdaji vojvode Radaka. Međutim arheološki nalazi pokazuju da je grad pao poslije teških borbi. Legenda nastaje kao izraz težnje da se razjasni brza propast prijestolnice i države. Ujedno je njome narod objašnjavao ime stijene Radakovice 1.5 km sjevero-zapadno od Borovice s koje je sultan, navodno, dao survati «izdajicu» Radaka za nagradu. Turci su Bobovac koristili još punih 150 godina kada gubi svaki vojno – strateški značaj. Jedno vrijeme je na Bobovcu bilo i sjedište kadiluka.





Samostan - Kraljeva Sutjeska - Prvotni je samostan podignut najvjerojatnije u prvoj polovici 14. stoljeća. Prvi spomen o njemu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine. Nakon turskog osvojenja Bosne, samostan se spominje u jednom turskom popisu 1469. godine. U vrijeme progona 1524. god. samostan je nasilno porušen. Trebalo je proći dulje vremena dok franjevci nisu isposlovali dopuštenje za gradnju novoga samostana. Budući su Turci zabranjivali uporabu trajnijeg materijala (kamen, opeka), novoizgrađeni bi samostan s vremenom brže propadao, a bio je podložan i lakoj zapaljivosti. Dopuštenje za popravke teško se dobivalo, a ako bi popravku i obavili bez odobrenja, franjevci bi bili globljeni i zatvarani. Zato su nove zgrade u takvim slučajevima premazivali čađu, da budu što manje upadne.

Famozno!

Zna li se koliko je "građana" živjelo u Bobovcu?

BOBOVAC

STOLNO MJESTO BOSANSKIH VLADARA U XIV. I XV. STOLJEĆU

S primarno obrambeno-strategijskim značajem, Bobovac je pružao efikasnu zaštitu bosanskim vladarima od bana Stjepana II. (1322-1353) i kralja Tvrtka I. Kotromanića (1353-1391) do Stjepana Tomaševića (1461-1463). Građen, kao i toliki gradovi diljem Europe, u nekoliko faza, duže od jednog stoljeća (početak XIV. – prvi decenij XV. stoljeća), Bobovac s 1100 m svojih bedema debljine 100-150 cm, s bansko-kraljevskim dvorom i četirima palačama, od kojih su tri bile u sastavu dvora, gradskim kapijama, crkvenim objektima, kapitelima, nalazima fresko-slikarstva i raznovrsnog zanatstva, crkvenim zvonima, kraljevskim mauzolejom koji ističe sakralno-kulturni karakter cijeloga ansambla, sa svojih impozantnih jedanaest kula, svjedoči o svojoj eminentno europskoj situiranosti i kvaliteti života.

Po svojoj osnovnoj namjeni, po načinu arhitektonske izvedbe i posebno po svom istaknutom političkom značaju, koji je prelazio okvire bosanske srednjovjekovne države, Bobovac dostiže onu ulogu i funkciju što su ih za tadašnju Ugarsku imali Stolni Biograd (Szekesfehervár) i Višegrad. Njihov zajednički prauzor predstavljao je Aachen Karla Velikog sa stolnom crkvom i dvorom kao modelom prijestolnice koji se raširio diljem srednjovjekovne Europe. Politička funkcija Bobovca ogleda se u činjenici da se unutar njegovih zidina čuvala bosanska kruna zbog koje je početkom XV. stoljeća, u nastojanju da je se domogne, ovu utvrdu pohodio tada najmoćniji europski vladar Sigismund Luksemburški.

Bobovac su u svibnju 1463. zaposjeli Osmanlije, označivši time kraj njegove političke slave kao prijestolnice bosanskog kraljevstva.

KRALJEVSKI MAUZOLEJ

Kraljevski mauzolej na Bobovcu prvotno je kao klasična crkva, građena za potrebe dvora, da bi prvih decenija XV. st. – pod kraljem Stjepanom Ostojom – bio pretvoren u grobnu kapelu posvećenu sv. Mihovilu, zaštitniku viteštva. Tada je crkva dobila bogatu kamenu dekoraciju – između ostalog, ukrase na vratima i prozorima, antropomorfne konzole, skulpturu nekog sveca i skulpturu lava. Cijeli mauzolej bio je ukrašen fresko slikarijama, među ostalima markantnom kompozicijom strašnog suda. Kasnogotičko-ranorenesansne odlike fragmenata dopuštaju njihovo datiranje u period između 1420. i 1463. Na temelju stilske srodnosti bobovačkih fragmenata i fresko-slikarstva iz kapele sv. Duje u Splitu, pretpostavlja se da bi autor bobovačkih fresaka mogao biti čuveni zadarski i splitski slikar Dujan Vušković.

Nalazi iz grobne kapele – mauzoleja, gdje su pokopani kraljevi Stjepan Ostoja (1398-1404; 1409-1418), Tvrtko II. Tvrtković (1404-1408; 1420-1443) i Stjepan Tomaš (1443-1461) te žena Tvrtka II. Doroteja Gorjanska, osobito tri nadgrobne ploče, zaslužuju posebnu pažnju. Izgrađene u crvenom mramoru donesenom iz Panonije (Siklos, Ostrogon ili Erdelj), one su jedinstvena pojava u Bosni i Hercegovini. Ploče su ležale na posebno građenim, kompozitnim sarkofazima, visokim oko 90 cm. Na svim trima bili su u visokom reljefu izrađeni likovi pokojnika s insignijama kraljevske vlasti i položaja, a rubovima ploča tekao je natpis. Na njima se prepoznaje fizionomija jednog lica, ekstremiteti, pokojnikovo odijelo (oklop) djelomično kombiniran s pancirom, tu je i oružje – ukrašene korice jednog mača, dijelovi krsnice dvaju drugih mačeva te pojas za nošenje mača, jedno koplje; dva štita s grbovima, žezlo, specifični simbol kraljevske vlasti, heraldički simboli (kraljevske krune sa inicijalima T i ST – Tvrtko II. i Stjepan Tomaš). Zmajevi, raširenih usta s plamenim jezikom, šapa, dio glave s uhom i dio kosmatog trupa raspoznaju se na nosačima štitova. Tu su, među nosačima simbola, i anđeli – na jednom fragmentu gotovo čitava figura – za koje se naslućuje da pridržavaju krunu i kraljevski plašt. Od natpisa su ostali samo fragmenti: NE MEMORIE MAGNI OLIM DNI ET… USSORE ET SALIS… DNI. Položaj kompozitnih sarkofaga uz oltarski prostor svjedoči o potpunom usvajanju zapadnoeuropskog pogrebnog koncepta.

Neke indicije ukazuju da je, bar na jednoj ploči, pod pokojnikovim nogama bio predstavljen ležeći zmaj ili lav. Stilizacija zmajevih čeljusti s jedne grobne ploče toliko podsjeća na zmaja iz grba komornika ugarskog kralja Sigismunda Luksemburškog Janoša Stibora, da po svoj prilici predstavlja isti simbol. Zmaj u Stiborovu grbu personificira visoki Orden zmajeva reda koji je 1408. ustanovio kralj Sigismund. Nadgrobna ploča na Bobovcu svjedoči da je i bosanski kralj Stjepan Ostoja mogao biti nositelj tog ordena. Po svojim osnovnim karakteristikama – pismu, jeziku, ikonografijskoj kompoziciji, realističnom oblikovanju detalja, senzualnošću i manirizmom u prikazivanju lica (usta) – ove ploče okvirno se svrstavaju u kasnogotičku dvorsku umjetnost istočno-centralne Europe.

http://www.turistickivodic-rcbih.com/bobovac.php

E bas ti hvala kralju, a ja taman pokrenula dole temu PLANINARENJE.

Samo što se do tamo ide makadamom.... a možda to i sreća je... jer u suprotnom tamo bile bi tone smeća....

uvjek dobar gost wrote:Samo što se do tamo ide makadamom.... a možda to i sreća je... jer u suprotnom tamo bile bi tone smeća....

A imal tamo kakvih zivotinja? Ne bih da me iznenadi neki medo i da mi preprijeci put na makadamu

ljeposava wrote:

uvjek dobar gost wrote:Samo što se do tamo ide makadamom.... a možda to i sreća je... jer u suprotnom tamo bile bi tone smeća....

A imal tamo kakvih zivotinja? Ne bih da me iznenadi neki medo i da mi preprijeci put na makadamu

Sasvim malo, par stotina metara do kilometar ili tu negdje, prije Bobovca se nalazi i selo. Tu smo kupili kajmaka i sira kad smo isli. Ogladnilo se bilo.
Sumnjam da ima takvih zivotinja. Mjesto je prelijepo i na prelijepom mjestu.

konyan wrote:

ljeposava wrote:

uvjek dobar gost wrote:Samo što se do tamo ide makadamom.... a možda to i sreća je... jer u suprotnom tamo bile bi tone smeća....

A imal tamo kakvih zivotinja? Ne bih da me iznenadi neki medo i da mi preprijeci put na makadamu

Sasvim malo, par stotina metara do kilometar ili tu negdje, prije Bobovca se nalazi i selo. Tu smo kupili kajmaka i sira kad smo isli. Ogladnilo se bilo.
Sumnjam da ima takvih zivotinja. Mjesto je prelijepo i na prelijepom mjestu.

Ok, vidim da si ti bio...hajde reci mi jel' skupo konačište?

Legenda pripisuje pad Bobovca izdaji vojvode Radaka. Međutim arheološki nalazi pokazuju da je grad pao poslije teških borbi.

Koji arheoloski nalazi? Ko je izvor prvog teksta?

Nismo spavali, nije to daleko od Sarajeva, tako da ne znam ni gdje bi mogla spavati. Znam da ima turisticko udruzenje, odnosno neki covjek koji organizuje posjete samostanu. Mozda negdje i iskopam broj, znam da smo slikali tablu sa kontakt brojevima.. moram potraziti.

Ali s obzirom da nemas auto.. mozda da se dogovoris s nekim za Bobovac ko ima. Mi smo isli ovim makadamskim putem, jer nismo znali koliko treba pjeske, inace bismo sigurno pjeske. Namjeravam ici opet u svakom slucaju kad otopli i to pjeske od K. Sutjeske.

Koliko god metara to pokazuje odnos zvaničnih ORGANA prema našoj istoriji, a od izlaza iz Vareša i sam gradić je slika naše stvarnosti... nojmo se lagati, što se zvijeri tiče, vukovi, lisice i veprovi su normala...

uvjek dobar gost wrote:Koliko god metara to pokazuje odnos zvaničnih ORGANA prema našoj istoriji, a od izlaza iz Vareša i sam gradić je slika naše stvarnosti... nojmo se lagati, što se zvijeri tiče, vukovi, lisice i veprovi su normala...

Eh sad, za utjehu baš ti fala, a sta cu sad? Neko predlaze pjesacenje kao opustenu setnju, a sta ako istrci vepar, vuk ili ala nedaj boze...sta tad da radim?Ili medo...Rekli su mi da medvjedi ne jedu ljude, a ja bas i nemam neke koristi ako me medo ubije a ne pojede....

Tvrtko_I wrote:Legenda pripisuje pad Bobovca izdaji vojvode Radaka. Međutim arheološki nalazi pokazuju da je grad pao poslije teških borbi.

Koji arheoloski nalazi? Ko je izvor prvog teksta?

Ne znam. Tekst je prenesen sa stranice čiji je link na početku teksta.

ljeposava wrote:

uvjek dobar gost wrote:Koliko god metara to pokazuje odnos zvaničnih ORGANA prema našoj istoriji, a od izlaza iz Vareša i sam gradić je slika naše stvarnosti... nojmo se lagati, što se zvijeri tiče, vukovi, lisice i veprovi su normala...

Eh sad, za utjehu baš ti fala, a sta cu sad? Neko predlaze pjesacenje kao opustenu setnju, a sta ako istrci vepar, vuk ili ala nedaj boze...sta tad da radim?Ili medo...Rekli su mi da medvjedi ne jedu ljude, a ja bas i nemam neke koristi ako me medo ubije a ne pojede....

To samo navečer ,mještani kažu da ih čuju... jer istina je da se malo ljudi vratilo gore, mada ih ima istina je, ali ima dosta napuštenih sela ... odnosno kuća... a fakat je lijepo, mene je cijela okolina Vareša oduševila... takvih starih kuća, odnosno čaršija malo il premalo je na našu žalost preživilo rat....

uvjek dobar gost wrote:

ljeposava wrote:

uvjek dobar gost wrote:Koliko god metara to pokazuje odnos zvaničnih ORGANA prema našoj istoriji, a od izlaza iz Vareša i sam gradić je slika naše stvarnosti... nojmo se lagati, što se zvijeri tiče, vukovi, lisice i veprovi su normala...

Eh sad, za utjehu baš ti fala, a sta cu sad? Neko predlaze pjesacenje kao opustenu setnju, a sta ako istrci vepar, vuk ili ala nedaj boze...sta tad da radim?Ili medo...Rekli su mi da medvjedi ne jedu ljude, a ja bas i nemam neke koristi ako me medo ubije a ne pojede....

To samo navečer ,mještani kažu da ih čuju... jer istina je da se malo ljudi vratilo gore, mada ih ima istina je, ali ima dosta napuštenih sela ... odnosno kuća... a fakat je lijepo, mene je cijela okolina Vareša oduševila... takvih starih kuća, odnosno čaršija malo il premalo je na našu žalost preživilo rat....

Jedva cekam da ovo vidim, a jesi ti cuo za etno-selo u općini Bijeljina? Kazu da je fantasticno...samo zaboravila sam ime sela, cini mi se Stanici...

jesam čovjek porijeklom iz Sarajeva je preselio par tradicionalnih kuća tamo, napravio kopiju kozije ćuprije i sve u svemu fino to izgleda... mada ja preferiram izvorna sela i okolina Vareša je super što se toga tiče.... jer fakat nisu sela popaljena i još ima starih kuća.... a između Goražda i Ustikoline , prema Dedinom potoku je isto, starih vodenica, stećaka, kuća, netaknute prirode koliko hoćeš....ne znam Jajice je sjajno da ga nisu preuredili lokalne kvazi patriote... imamo mi nekih finih sela i gradića.... samo ne znamo cijeniti to što imamo....

Upravu si, evo ja prva ne znam cijeniti jer uvijek smugnem (kad mogu) negdje vani da se divim nekoj tuđoj prirodi, a i ne znam kako treba BiH-a. Meni se sviđa i ono selo gdje je sniman film "Nebo iznad krajolika", ako neko zna ime sela da mi kaze....

ljeposava wrote:Upravu si, evo ja prva ne znam cijeniti jer uvijek smugnem (kad mogu) negdje vani da se divim nekoj tuđoj prirodi, a i ne znam kako treba BiH-a. Meni se sviđa i ono selo gdje je sniman film "Nebo iznad krajolika", ako neko zna ime sela da mi kaze....

i obavezno obidji sela Lukomir, Čuhoviće, Umoljane i taj predio...to su zadnja tipicno bosanska sela..(malo je off topic al nema veze)

black wrote:

ljeposava wrote:Upravu si, evo ja prva ne znam cijeniti jer uvijek smugnem (kad mogu) negdje vani da se divim nekoj tuđoj prirodi, a i ne znam kako treba BiH-a. Meni se sviđa i ono selo gdje je sniman film "Nebo iznad krajolika", ako neko zna ime sela da mi kaze....

i obavezno obidji sela Lukomir, Čuhoviće, Umoljane i taj predio...to su zadnja tipicno bosanska sela..(malo je off topic al nema veze)

E bas ti hvala, srce si

hajmo na izlet jednu subotu dok prodje ova zima
moze se bez problema kolima
ima nesto makadama
ali jesenas je bio u dobrom stanju
a nije bilo nekog kijameta nakon toga da ga izruje
od mjesta gdje se parkira ima desetak minuta setnje

i NEUSPOREDIVO je ljepsi i veci uzivo
na slikama se nista ne vidi

shuriken wrote:hajmo na izlet jednu subotu dok prodje ova zima
moze se bez problema kolima
ima nesto makadama
ali jesenas je bio u dobrom stanju
a nije bilo nekog kijameta nakon toga da ga izruje
od mjesta gdje se parkira ima desetak minuta setnje

koga zoves, jel mene?

Pazite djeco da vas ne zvocnu poskok ili sarka

ljeposava wrote:

shuriken wrote:hajmo na izlet jednu subotu dok prodje ova zima
moze se bez problema kolima
ima nesto makadama
ali jesenas je bio u dobrom stanju
a nije bilo nekog kijameta nakon toga da ga izruje
od mjesta gdje se parkira ima desetak minuta setnje

koga zoves, jel mene?

opcenito raju koja ne koluta ocima

Priroda oko Bobovca kao i cijeli kompleks je fenomenalan. Od Varesa dobar dio puta je makadam tako da je jos uvijek tesko pristupacno. U Varesu ima dobar taksista koji zna napament sva sela u okolini, istoriju kraja itd. Ljubazan je i spreman pomogne, cak i kao turisticki vodic. Toplo preporucam! Zove se Mario tel. 063/336-891