Forum Klix.ba

Živim u inostranstvu i zanima me koji se jezički standardi u BiH uče u školama. Upadljivo je da se bosanskohercegovački mediji ne pridržavaju nekog jedinstvenog jezičkog standarda. Pitam se da li je uopšte okončana standardizacija bosanskog jezika te ukoliko se razlikuje od srpskog ijekavskog standarda. Poznato mi je npr. odvojeno pisanje futura "pisat ću" (kao u hrvatskom). Takođe me zanima koje riječi još odgovaraju hrvatskim (kao npr. spol, grah umjesto pol, pirinač). Posebno me zbunjuju glagoli stranog porijekla koji u srpskom završavaju na -ovati ili -isati. Naime, čitao sam negdje da po novom standardu završavaju na
-irati, dakle po ugledu na hrvatske oblike, međutim, na BH Televiziji gotovo isključivo čujem kako je neko protestovao, garantovao, komentarisao i sl. (osim ako je prilog na hrvatskom). Na kraju krajeva, da li djeca u Republici Srpskoj uče ta pravila ili se nastavnici ravnaju po srpskom standardu?

Iskreno, nemam pojma sta se sada uci u skolama. Presretan sam sto sam skolu zavrsio u doba ex drzave pa nisam bio zrtva ovih sra.. , jezickih naravno. Standardizacija jezika je, kao i sve drugo u BiH, politicka stvar, kao sto je to, uostalom, bilo u ex jugi. Novosadski dogovor je takodje bio pracen brojnim nesuglasicama i problemima iako je postojala i drzava i cvrsta vlast. Kako bi li to izgledalo sada u BiH
Jezik kojim govorim zovem bosanski jer bi bilo glupo da ga zovem srpski ili hrvatski. Stvar je cisto tehnicke prirode. Inace , bio bih sretan da ga svi u ovim drzavama mozemo zvati jednim imenom.
Malo pratim desavanja u Hrvatskoj i tamosnje pokusaje da se jezik nasilno nacini drukcijim od srpske verzije sto je apsurdno. Medjutim , takva nam je situacija pa ne znam koliko bi bilo produktivno insistirati na jedinstvu jezika.
U bosnjackom puku ne postoji saglasnost strucnjaka o jezickim standardima sto se moglo izvjesno vrijeme pratiti u SB i drugim sedmicim listovima.

karloružni wrote:Živim u inostranstvu i zanima me koji se jezički standardi u BiH uče u školama. Upadljivo je da se bosanskohercegovački mediji ne pridržavaju nekog jedinstvenog jezičkog standarda. Pitam se da li je uopšte okončana standardizacija bosanskog jezika te ukoliko se razlikuje od srpskog ijekavskog standarda. Poznato mi je npr. odvojeno pisanje futura "pisat ću" (kao u hrvatskom). Takođe me zanima koje riječi još odgovaraju hrvatskim (kao npr. spol, grah umjesto pol, pirinač). Posebno me zbunjuju glagoli stranog porijekla koji u srpskom završavaju na -ovati ili -isati. Naime, čitao sam negdje da po novom standardu završavaju na
-irati, dakle po ugledu na hrvatske oblike, međutim, na BH Televiziji gotovo isključivo čujem kako je neko protestovao, garantovao, komentarisao i sl. (osim ako je prilog na hrvatskom). Na kraju krajeva, da li djeca u Republici Srpskoj uče ta pravila ili se nastavnici ravnaju po srpskom standardu?

grah i pirinac???

karloružni wrote:Živim u inostranstvu i zanima me koji se jezički standardi u BiH uče u školama. Upadljivo je da se bosanskohercegovački mediji ne pridržavaju nekog jedinstvenog jezičkog standarda. Pitam se da li je uopšte okončana standardizacija bosanskog jezika te ukoliko se razlikuje od srpskog ijekavskog standarda. Poznato mi je npr. odvojeno pisanje futura "pisat ću" (kao u hrvatskom). Takođe me zanima koje riječi još odgovaraju hrvatskim (kao npr. spol, grah umjesto pol, pirinač). Posebno me zbunjuju glagoli stranog porijekla koji u srpskom završavaju na -ovati ili -isati. Naime, čitao sam negdje da po novom standardu završavaju na
-irati, dakle po ugledu na hrvatske oblike, međutim, na BH Televiziji gotovo isključivo čujem kako je neko protestovao, garantovao, komentarisao i sl. (osim ako je prilog na hrvatskom). Na kraju krajeva, da li djeca u Republici Srpskoj uče ta pravila ili se nastavnici ravnaju po srpskom standardu?

Ja sam srednju školu prije nekoliko godina završio po hrvatskom planu i programu i učili smo ''puritanski'' hrvatski jezik. Razlika je previše (po meni), i danas se u Hrvatskoj vodi velika polemika oko dva pravopisa. Jedan je konzervativni od prof Babića koji uvodi pisanje ''neću'', odvojeno, dakle - ne ću, i poništava gubljenje suglasnika pa tako ne bi više bilo ''zadaci'', nego ''zadatci'', ili ne ''greška'', nego ''grješka''. To mi je strašno! Srećom postoji i druga opcija prof Silić i Pranjković koji nisu za vraćanje na razinu jezika iz hiljadu osamsto i neke, nego se zalažu za standarde koji su bili prihvaćeni do '90....Naravno ovi prvi imaju potpotu reseornog ministra, ovi drugi su izgubili pare iz budžeta koji je bio namjenjen njihovim znanstvenim radovima. E sad, ''hrvatske'' škole u BiH bi najradije prihvatile ovaj ''novi'' hrvatski, ja sam čak imao profesoricu u srednjoj koja je inzistirala da neću pišemo odvojeno

ne-dam-na-sebe wrote:grah i pirinac???

Mislio sam, naravno, na pasulj.

karloružni wrote:

ne-dam-na-sebe wrote:grah i pirinac???

Mislio sam, naravno, na pasulj.

Mogao si i na rižu

ko zeli da nametne nove jezicke standarde u bosni neka prvo vidi sta se desilo u njemackoj. prije desetak godina pocela je reforma pravopisa njem. jezika. reforma je u sustini bila beznacajna i nije bila obimna jer je nevelik broj rijeci promijenjen (Thron, Delphin itd.) a uvedena su i neka nova pravila. Medjutim sta se desilo: kao prvo kostalo je to mnogo para jer su sve medijske kuce, drzavne insitucije i ostali. morali da se preusmjere na novi standard. kao drugo izazvalo je buru reakcija, diskusija i otpora, sto takodje mozemo ubrojati u gubitke. i kao trece danas je stanje fakticki tako da u njemackoj imaju DVA standarda sto svakako nije bio cilj reforme.

nametanje standarda je udaranje na naviku gradjana, gledalaca, citalaca itd. zato i dolazi do burnih diskusija. a sto se tice onog -irati to je svakako uticaj i ostatak njemackog jezika iz doba kad su hrvatska i slovenija bile pod germanskom vlascu prije vise vijekova. i kod ovih nastavaka vrijedi isto : naici ces na otpor gradjana ako pokusas da nametnes neke druge.

eto kako bi reagovao kad bi neko urednik od tebe u redakciji trazio da umjesto da trgovati pises trgirati ili obratno umjesto skicirati da pises skicovati? naravno imamo inteligentnih ljudi pa i ne traze tako nesto.

jezik je sredstvo komunikacije i mora ostati tecan da bi se moglo komunicirati (vidis ti ovih nastavaka). mucanje nije komunikacija.

karloružni wrote:Živim u inostranstvu i zanima me koji se jezički standardi u BiH uče u školama. Upadljivo je da se bosanskohercegovački mediji ne pridržavaju nekog jedinstvenog jezičkog standarda. Pitam se da li je uopšte okončana standardizacija bosanskog jezika te ukoliko se razlikuje od srpskog ijekavskog standarda. Poznato mi je npr. odvojeno pisanje futura "pisat ću" (kao u hrvatskom). Takođe me zanima koje riječi još odgovaraju hrvatskim (kao npr. spol, grah umjesto pol, pirinač). Posebno me zbunjuju glagoli stranog porijekla koji u srpskom završavaju na -ovati ili -isati. Naime, čitao sam negdje da po novom standardu završavaju na
-irati, dakle po ugledu na hrvatske oblike, međutim, na BH Televiziji gotovo isključivo čujem kako je neko protestovao, garantovao, komentarisao i sl. (osim ako je prilog na hrvatskom). Na kraju krajeva, da li djeca u Republici Srpskoj uče ta pravila ili se nastavnici ravnaju po srpskom standardu?

Kao što je i za očekivati, jezički standardi se razlikuju od jednog dijela zemlje do drugog. U RS se uči srpski jezik, ijekavska varijanta, ćirilično pismo. U dijelovima sa zemlje hrvatskom većinom se uči hrvatski, dok se u "bošnjačkim" dijelovima dominantno uči bosanski. E sada, obrazovanje u FBiH je regulisano na kantonalnom nivou, pa postoje možda razlike. U Kantonu Sarajevo učenik može reći da želi da mu u knjižici i dnevniku piše da uči hrvatski ili sprpski, ali ne znam da je iko to zatražio iz jednostavnig razloga što u Sarajevu niko tako ne priča.

Bosanski jezik je u suštini blizu nekadašnjeg S-H / H-S, s tim što su unesene određene izmjene. Na primjer, izbačene su neke "višestruke mogućnosti" (vjerovatno neopravdano). Međutim, te razlike nisu baš tolike i svode se (grubo) na pomenuto -irati i slično. Mada se mora priznati da ima i nekih nebuloznih izmjena koje obični ljudi nisu prihvatili. Problem nastaje u tome što sami ljudi više nemaju pojma šta je po bosanski, a šta nije, pa često dolazi do pretjerivanja (pogotovo izraženo u medijima).

Sve u svemu, kada se uđe u dubinu, ima promjena, često neopravdanih. Jezik je promjenjiva kategorija i to treba uzeti u obzir. Vremenom se mijenja i povratak na neka stara pravila je besmislen ako je već opšte (po novom je opće) rašireno nešto drugo. Ali generalno, nije to toliko drastično.

elektropotrosac wrote:ko zeli da nametne nove jezicke standarde u bosni neka prvo vidi sta se desilo u njemackoj. prije desetak godina pocela je reforma pravopisa njem. jezika. reforma je u sustini bila beznacajna i nije bila obimna jer je nevelik broj rijeci promijenjen (Thron, Delphin itd.) a uvedena su i neka nova pravila. Medjutim sta se desilo: kao prvo kostalo je to mnogo para jer su sve medijske kuce, drzavne insitucije i ostali. morali da se preusmjere na novi standard. kao drugo izazvalo je buru reakcija, diskusija i otpora, sto takodje mozemo ubrojati u gubitke. i kao trece danas je stanje fakticki tako da u njemackoj imaju DVA standarda sto svakako nije bio cilj reforme.

nametanje standarda je udaranje na naviku gradjana, gledalaca, citalaca itd. zato i dolazi do burnih diskusija. a sto se tice onog -irati to je svakako uticaj i ostatak njemackog jezika iz doba kad su hrvatska i slovenija bile pod germanskom vlascu prije vise vijekova. i kod ovih nastavaka vrijedi isto : naici ces na otpor gradjana ako pokusas da nametnes neke druge.

eto kako bi reagovao kad bi neko urednik od tebe u redakciji trazio da umjesto da trgovati pises trgirati ili obratno umjesto skicirati da pises skicovati? naravno imamo inteligentnih ljudi pa i ne traze tako nesto.
jezik je sredstvo komunikacije i mora ostati tecan da bi se moglo komunicirati (vidis ti ovih nastavaka). mucanje nije komunikacija.

Svi glagoli na -ovati i -isati mogu zavr¹avati i na -irati. Obrnuto nije moguæe. Ako to i uspije¹ i dobiveni glagol ti se ne svidi, onda si pogrije¹io u neèemo, ¹to nas dovodi to teze da je konverzija ovati/isati -> irati izvodljiva samo kod glagola neslavenskog porijekla (kao ¹to si naveo, trgovati -> *trgirati - trg je, reklo bi se, jedna od najstarijih rijeèi u slavenskom jezièkom korpusu, kao i kupovati, stanovati...)

Marchegianni wrote: Kao što je i za očekivati, jezički standardi se razlikuju od jednog dijela zemlje do drugog. U RS se uči srpski jezik, ijekavska varijanta, ćirilično pismo. U dijelovima sa zemlje hrvatskom većinom se uči hrvatski, dok se u "bošnjačkim" dijelovima dominantno uči bosanski. E sada, obrazovanje u FBiH je regulisano na kantonalnom nivou, pa postoje možda razlike. U Kantonu Sarajevo učenik može reći da želi da mu u knjižici i dnevniku piše da uči hrvatski ili sprpski, ali ne znam da je iko to zatražio iz jednostavnig razloga što u Sarajevu niko tako ne priča.

Bosanski jezik je u suštini blizu nekadašnjeg S-H / H-S, s tim što su unesene određene izmjene. Na primjer, izbačene su neke "višestruke mogućnosti" (vjerovatno neopravdano). Međutim, te razlike nisu baš tolike i svode se (grubo) na pomenuto -irati i slično. Mada se mora priznati da ima i nekih nebuloznih izmjena koje obični ljudi nisu prihvatili. Problem nastaje u tome što sami ljudi više nemaju pojma šta je po bosanski, a šta nije, pa često dolazi do pretjerivanja (pogotovo izraženo u medijima).

Sve u svemu, kada se uđe u dubinu, ima promjena, često neopravdanih. Jezik je promjenjiva kategorija i to treba uzeti u obzir. Vremenom se mijenja i povratak na neka stara pravila je besmislen ako je već opšte (po novom je opće) rašireno nešto drugo. Ali generalno, nije to toliko drastično.

Znači, po standardu je sad i općina, saopćiti itd.? A kako stoji stvar sa "juče(r)" i takođe(r)?

Možda i neko zna koji sajt gdje su te reforme i pravila navedena?

Evo, sâm sam našao jedan članak na Wikipediji:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Pravilno-n ... ome_jeziku

InfraRedRidinghood wrote:

karloružni wrote:Evo, sâm sam našao jedan članak na Wikipediji:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Pravilno-n ... ome_jeziku

Ovo veze s glavom nema

Opa, šefice.Je li to zavrsio rat na clvoeku?

Karlo, ja sam za treci, a ti ?
Pa da pravi svako svoj standard.

Ma mogu ga oni do zore standardizirati
ili standardirati, mi cemo im psovati k´o i
do sada.

kekec wrote:...Ma mogu ga oni do zore standardizirati ili standardirati, mi cemo im psovati k´o i do sada.

Nego, nakon dubokog kontanja kako rijesiti ovaj problem bez kojeg drustvo ne mERe, ja mislim da (kao i obicno) imam genijalnu ideju. Ne vidim zasto mi ne bi pisali sve kao na 'rozeta kamenu' (rosetta stone)?

Naravno, na svakom drugom listu poredak pisama treba da je drugaciji.

Evo recimo primjera kako bi nas Ustav trebao da izgleda:

Sto se tice jezika- jos uvijek nisu normirani ni gramatika ni pravopis.
Halilovic je izdao 2 knjige (sa Jahicem itd) medjutim nisu jos prosle zvanicnu normu a na fakultetu se od literature koriste uglavnom predratna izdanja.
Bar smo ih mi morali koristiti.
Ovi sto su polagali kod Halilovica - zna se iz cega su ucili
Polemika se dize jer bi svi htjeli da imaju sto manje veze sa susjednom zemljom.
To je po meni obicna glupost i ludnica jer sve ove varijante koje su nastale raspadom SFRJ smatram idiomima " juznoslavenskog " jezika koji nikad nije ozvanicen jer se kroz citavu historiju koljemo i mirimo.
Amerikanci se ne kolju sa Englezima ili Australijancima oko "inglisha" ali Balkan...
Druga je stvar sto se kod nas sve politizira i sto nam jezicke norme namecu mediji koji za to nisu kompetentni.
Sasvim je prirodno da se jezik mijenja kroz vrijeme ali kod nas se prvenstveno treba oformiti neka vrsta lingvisticke organizacije koja bi oficijelno sprovela reformu jezika i utvrdila pravila na nivou drzave (naravno steta je sto nemamo normalnu drzavu).
Ovo sto se do sada uradilo je nestandardizovana prdimahovina, kakva nam je drzava takav nam je i jezik...

jezicki standardi itekako postoje. ne treba ih pisati. citava stvar je u tome sto ih namecu. i to izaziva otpor kod ljudi.

jezicki strucnjaci koji traze uvodjenje standarda su ustvari izgubili iz vida da je jezik sredstvo komunikacije a ne oblast zakonodavstva.

kakvo god porijekolo rijeci i gramatickih pravila bilo nas jezik je danas to sto jeste. ne mogu prozor zvati pendzer ako sam navikao da je to prozor.

Potro¹aè na¹, leksikologija i leksikografija se bave pend¾erima i prozorima, a gramatika neèim drugim.

elektropotrosac wrote:jezicki standardi itekako postoje. ne treba ih pisati. citava stvar je u tome sto ih namecu. i to izaziva otpor kod ljudi.

jezicki strucnjaci koji traze uvodjenje standarda su ustvari izgubili iz vida da je jezik sredstvo komunikacije a ne oblast zakonodavstva.

kakvo god porijekolo rijeci i gramatickih pravila bilo nas jezik je danas to sto jeste. ne mogu prozor zvati pendzer ako sam navikao da je to prozor.

Evo....i ja krojim SVOJ standard. Vec mi je preko glave...prepotentna malogradjanska inteligencija...koja smatra...da si GLUP ako se ne pridrzavas necijih standarda.

Meni nije krivo samo sto oni silom namecu te standarde...nego mi je krivo sto ih zovu "bosanski", "hrvatski", "srpski"! ...a oni to velikim dijelom NISU! Dabome da nam trebaju "semafori" za pisanje...al'kad me pocnu uvjeravati kako je osobni izbor jednog jezikoslovca upravo...."drevni" bosnanski ili 'rvatski jezik...onda mi se dizu i tlak..i kosa na glavi!

pa da, svi se prave pametni i cjepkaju na 3-4 varijante ono sto je ustvari isti jezik gledano sa strane morfologije, sintakse i fonetike...
uvode nova pravila koja veze nemaju sa logikom a ono sto me najvise nervira je novi akcent koji se na medijima forsira.

Koji akcent?

akcentiranje koje mediji namecu se nikad nije koristilo u sarajevu.
parlAment
telEvizija
polIcajac
Ekonomski itd
akcent puknu gdje sam stavila veliko slovo

šta je sa drugom stranom ove teme?

I ja se pitam isto, ovo je vrlo Neprofesionalno

sulesavic wrote:
Svi glagoli na -ovati i -isati mogu završavati i na -irati. Obrnuto nije moguće.
Ako to i uspiješ i dobiveni glagol ti se ne svidi, onda si pogriješio u nečemo, što nas dovodi to teze da je konverzija ovati/isati -> irati izvodljiva samo kod glagola neslavenskog porijekla (kao što si naveo, trgovati -> *trgirati - trg je, reklo bi se, jedna od najstarijih riječi u slavenskom jezičkom korpusu, kao i kupovati, stanovati...)

Hajd' da probamo:
Glagol neslavenskog porijekla: "eglenisati"
Poslije, kako kažeš, konverzije, dobije se: "eglenirati".

P.S. Od slavenskog "kupovati" bilo bi "kupirati" što, čini mi se, označava estetsku operaciju kod pasa ( uši, rep, šta li... ).

kekec wrote:Karlo, ja sam za treci, a ti ?
Pa da pravi svako svoj standard.

Ma mogu ga oni do zore standardizirati
ili standardirati, mi cemo im psovati k´o i
do sada.

Misliš standardovati?