ljljubavv wrote:
Voće NIJE desert i ne jede se s drugom hranom, tj. poslije ručka ili večere, jer koristi od voća neće biti, a želudac u tom slučaju proizvodi mokraćnu kiselinu, što je otrov za tijelo. Samo ako jedemo voće na prazan želudac, izvući ćemo iz njega najviše koristi.
Vegetarijanstvo nije moda ili trend. Ono postoji najmanje 6000 godina. Četiri milijarde ljudi na zemlji živi pretežno vegetarijanski.
Poznata je činjenica da se prije 50 godina koristilo 10 puta manje bjelančevina i 30 puta manje šećera (rafiniranih ugljikohidrata), nego što se koristi danas u našoj prosječnoj prehrani.
Za uzgoj 1 kg mesa ili za uzgoj 7 kg pšenice su potrebna ista ekonomska sredstva. Budući da je još uvijek znatni dio čovječanstva pothranjen ili gladuje, odmah postaje očigledno da je prednost i u količini i u kvaliteti, te u novčanoj potrošnji na strani biljne hrane.
Male foke (tuljani), mladunčad, kad su uhvaćene, ogule ih žive (bez da ih prije ubiju) i to radi posebne tehnologije u obradi krzna. Fotografije o tome objavio je prije više godina zagrebački "Večernji list", s opširnim "obrazloženjem", a glavni začetnici ovoga posla bili su Talijani. Italija je, također, prva u svijetu po izvozu ptica pjevica, koje prethodno oslijepe, jer navodno takve ptice najljepše pjevaju. (Također članak iz "Večernjeg lista")
Knjiga amerikanca Petera Singera "Konc-logori za životinje" govori o stradanjima i nezamislivim mukama u svim oblicima: od pripreme za klaonice, za laboratorijske pokuse, za potrebe kozmetičke industrije, industrije krzna itd, a zalaže se za svako moguće oslobođenje životinja.
Dokazano je da čovijek koji ne jede, ne samo meso, već niti ostale životinjske produkte, kao maslac, mlijeko, jaja, sir, vrhnje - ipak ne oskudijeva bjelančevinama u svome tijelu. To je objasnio ruski fiziolog prof. dr. Mihail Volski, na taj način što je dokazao hipotezu koja je poljuljala osnove današnje fiziologije. Naime, čovjek i životinja sposobni su izvršiti sintezu bjelančevina iz atmosferskog dušika, dakle, putem disanja. Volski je čak izračunao koliko bjelančevina dobivamo u litri udahnutog zraka.
Još prije nekoliko godina medicinska je znanost neosporno tvrdila, da se vitamin B-12 (kobalamin) nalazi isključivo u mesu, točnije u jetri, i u proizvodima životinjskog podrijetla (jaja, sir mlijeko, maslac), a da ga nema u biljnoj hrani i žitaricama. Danas je znano da se B-12 ipak nalazi i u sjemenju biljaka koje klijaju, u morskim travama, u jabučnom octu, u mlijeku od soje, ekstraktu kvasca...
Nemoguće je nabrojati sve prednosti sirovog voća, ali tri su bitna čimbenika zajednička svim vrstama voća: voćne kiseline općenito izgaraju u tijelu i zbog toga su hranjive, zatim pretvaraju se u karbonate i teže da krv učine alkalinskom, sprečavaju nagomilavanje kiselina (otpadni produkt bjelančevina), a time omogućavaju da tijelo pobijedi sve bolesti. Drugi čimbenik prednosti voća je u tome da voćni sokovi rastvaraju čireve, tumore i mineralni talog u krvnim žilama i zglobovima, kamenje u žučnoj vrećici ili bubrezima. Treći je čimbenik što bacili ne žive i ne množe se u voćnom soku.
Čovjek je po prirodi biljojed i plodojed i to je anatomski dokazano: PH čimbenik u slini, građa zubiju, probavni trakt (dužina crijeva) itd. Najbliži čovjekovi rođaci - primati, tj "viši majmuni", su plodojedi.
Njemački znanstvenik Rudolf Virchow, patolog, otkrio je još prije stotinu godina fenomen pod nazivom "probavna leukositoza". Kad se čovijek hrani kuhanom hranom, bez obzira kakvom, odmah se javlja fizička reakcija organizma protiv takve hrane, jer se broj bijelih krvnih zrnaca od normalnih 6-7 tisuća ne prostorni milimetar krvi popne za pola sata čak do 30 tisuća (to se javlja i kod svake upale, budući da su leukociti branitelji organizma od svega što je tuđe ustrojstvu čovjeka). Međutim, ako čovjek prije jela uzima predjelo od sirove hrane (voće ili povrće), ali sirovo, a ne kuhano, probavne leukocitoze NEMA! To je dokaz da je čovjek "programiran" na voće i plodove, povrće, sjemenke, korijenje, a sve, dakako, sirovo. Kasnije su istraživanja pokazala, koliko god to zvučalo paradoksalno, da - što se hrana duže kuha, teže je probavljiva!
Mokraćna kiselina koja nastaje razgradnom životinjskih bjelančevina, uzročnik je mnogih živčanih, bubrežnih, gihtičnih, reumatskih i drugih bolesti.
Gotovo sva je hrana koja dolazi iz prirode savršena i nemoguće je dobiti tvornički prerađenu hranu koja ne bi bila pogrešna.
Kako bi se poboljšala kakvoća kruha, dodaje se šest umjetnih sastojaka (nasuprot onih 23 prirodnih sastojaka koji se odstranjuju tehnologijom - pretvaranjem crnog pšeničnog zrna u izbijeljeno zrno) i samljeveno u bijelo brašno. Takvo brašno neće jesti niti insekti. To jede samo - čovjek!
Klasična medicina jasno i određeno ukazuje na ispravnost prehrane punovrijednim namirnicama, tj. žitaricama mljevenim s ljuskom (mekinje), oljuštenom a neglaziranom smeđom rižom, mljevenim košticama, klicama i sjemenkama, neoguljenim voćem i povrćem, biljnim uljima itd.
Najnezdravija je Mađarska kuhinja, i pod njenim utjecajem Slavonska. Vjeruje se da svaki treći Slavonac boluje ili će oboliti od karcinoma.
Hrana koja se zabranjuje u slučaju raka: meso, umaci od mesa, mesni ekstrakti, perad, riba, školjke, mesne i riblje paštete, jaja, sir itd. (sve namirnice životinjskog porijekla). Rak postoji samo u naprednim industrijskim zemljama, gdje je velika potrošnja mesa, dok je u vegetarijanskim zemljama Dalekog istoka ta bolest praktički - nepoznata.
Liga za borbu protiv raka, u Zagrebu, izradila je program za borbu protiv raka u kojem su sudjelovali: prim. dr. Josip Krušić, prof. dr. Živko Kulčar, dr. Branko Malenica, dr. sc. Slobodan Lang, prim.dr. Vladimir Rogina. Navodimo osnovne postavke tog programa: 1) Provodite tjelesnu aktivnost, 2) Prestanite s pušenjem, 3) Napustite alkoholna pića, osobito ona žestoka, 4) Bitno smanjite uporabu mesa i masti u ishrani i jedite više voća i povrća, 5) Održavajte seksualnu higijenu.
Meso je lešina čim je ubijeno (zaklano) i bez obzira na kemijska onečišćenja bilja koje životinja pojede (pesticidi, herbicidi, aditivi). Trulenje počinje istog trena, to je progresivno samorazaranje i raspadanje tkiva. Životinje mesožderi jedu sirovo meso tek ubijene žrtve, dok to meso sadrži još minimalnu količinu toksina. Crijeva su im dvaput kraća nego u čovjeka, što znači da se na mjestu gdje bi hrana mogla snažno toksično djelovati, već izbacuje kao izmet.
Istraživač A. V. Lysebeth ističe: "Nemoguće je živjeti samo od mesa. eskimi i Kirgizi koriste mnogo mesa, jer je na sjeveru oskudna vegetacija. Oni jedu sve organe ubijene životinje, a također piju i njezinu krv. Njihova je životna dob 20-26 godina! Biljnu hranu koriste za vrijeme polarnog ljeta, što im ne omogućuje doživjeti višu dobnu granicu, no bez toga - sasvim sigurno ne bi doživjeli niti tu životnu dob.
Dr. Brouchle - kao šef klinike za prirodno liječenje u Dresdenu izliječio je 25.000 bolesnika sirovom hranom. Rezultati ispitivanja objavljeni su u njegovoj knjizi: "Handbuch der Naturheil - kunde". Citiramo: "Uslijed nepotpunog izgaranja životinjskih bjelančevina stvara se mokraćna kiselina, koja se prolazeći putem krvi kroz tijelo - taloži ponajviše u zglobovima ... radi se o gihtu ... kroničnom reumatizmu... Naš ideal nije da izgradimo što više bolnica, utočišta za umobolne i kaznenih zavoda, već stvarati takve uvjete za življenje, da ima što manje bolesti i kriminala... U službenoj medicini postoje zablude koje se temeljito moraju ispraviti. Liječnici se, naime, znatno više bave liječenjem, nego sprječavanjem bolesti."
Moralni razlozi za bezmesnu prehranu
Neka razmišljanja o vegetarijanstvu slavnih povijesnih ličnosti
Na zapisu s egipatskog papirusa 3000 godina prije Krista možemo pročitati: "Živimo od četvrtine onoga što progutamo, od preostale tri četvrtine žive liječnici.
Stara indijska poslovica kaže: "Bog u mineralu spava, u biljci sanja, u životinji se budi, u čovjeku je probuđen"
U eseju "O jedenju mesa", rimski pisac Plutarh piše: "Možete li se zapitati koji je razlog naveo Pythagoru da odbaci meso? Što se mene tiče, ja bih radije volio znati pod kojim je neočekivanim okolnostima i u kojem stanju uma prvi čovjek stavio svoje usne na meso i krv mrtvog stvorenja, iznio na stol mrtva, ustajala tijela i usudio se nazvati hranom dijelove tijela koji su do maloprije puštali glasove i krikove, kretali se i živjeli?...Ako tvrdite da ste po prirodi stvari određeni za mesnu vrstu ishrane, onda prvo osobno ubijte ono što želite jesti. Međutim učinite to vlastitim rukama, bez pomoći mesarske sjekire, noža ili bilo kakvog oružja."
Otac moderne medicine, Hipokrat je govorio: "Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana."
Seneka je u "Poslanici Lucijusu",62. godina prije Krista zapisao: "Kad bi samo ljudi poslušali glas razuma, shvatili bi da su kuhari, baš kao i vojnici, suvišni."
Lav Tolstoj - je smatrao da postoji prirodna progresija nasilja koja neizbježno dovodi do rata u ljudskom društvu.
Na opasku o svom mladolikom izgledu, George Bernard Shaw je odgovorio: "Ne izgledam mladolik. Onakav sam kakav trebam da budem u ovim godinama. Stvar je u tome što drugi izgledaju stariji nego što jesu. Što možemo očekivati od ljudi koji jedu leševe?...Ja 47 godina nisam jeo meso. Kada bi sve životinje koje ja nisam pojeo jednom bile upregnute pred moja mrtvačka kola, to bi bio ljepši sprovod nego što ga je ikad imao bilo koji kralj."
Singer je napisao: "Svi smo mi Božja stvorenja i nije u skladu što se molimo Bogu za milost i pravdu dok nastavljamo jesti meso životinja koje su zbog nas ubijene...Različiti filozofi i religijski vođe su pokušavali ubijediti svoje učenike i sljedbenike da životinje nisu ništa više od strojeva bez duše i osjećaja. Međutim svatko tko je ikada živio sa životinjom - bio to pas, ptica ili čak miš - zna da je ta teorija besramna laž, izmišljena da opravda okrutnost!"
I Charles Darwin je primijetio: " Čudila me uvijek činjenica da najbolji radnici, koje sam ikada vidio, čileanski rudari, žive samo od biljne hrane, tj. samo od mahunarki (grah, grašak, soja...)"
Ludwig Feuerbach kaže: "Čovjek je ono što jede!"
Erich Fromm: "Suočiš li se s istinom bez panike, shvatit ćeš da život nema smisla osim onoga koji mu ti daješ razvijajući svoje snage, živjeći produktivno."
Poznata je izreka A. Huxleya: "Samo je jedan kutak svemira koji možemo sigurno popraviti - to smo mi sami!"
Pametnom dovoljno.
