Biogas iz kokosijeg izmeta
Moderator: anex
-
harisd
- Posts: 24
- Joined: 11/10/2004 16:50
#1 Biogas iz kokosijeg izmeta
Skoro sam negdje pročito da donaćistvo od 100 kokški može instalirat uređaj za dobijanje biogasa iz izmeta istih. I da se moze skupiti dovoljno biogasa za grijanje kuće tokom zime. Jednostavno se postavi modularno izvedeno postrojenje koje zauzima 2 do 3 kvadrata i proizvodnja može početi. Znali neko nešt o tome. Dali tako nešto postoji na ovim prostorima , i kak to nabavit. Ako ko zna neke linkove o ovoj temi. Imam vrlo zainteresiranog rođaka koji ima farmu i zelio bi proizvodit biogas na ovaj način. I naravno čuvati okolinu.
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10147
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#2
pa koksiji izmet ti je ionako sam po seb jako kvalitetan, mnogo je bolji od bilo kojeg umjetnog gnojiva! taj izmet moze slobodno deponirat u valsitioj basti (uh dodosue ak ga ima previse smrdjece, al ako ima u blizini neko ko se bavi ratarstvom slbodno mu ga moze prodat ili napravit trampu sa time)
jah, iz kokisje guzice nista drugo vam negg dobro!
jah, iz kokisje guzice nista drugo vam negg dobro!
-
fudo
- Posts: 5
- Joined: 07/10/2002 12:31
#3
citao sam o slicnim projektima, samo se radilo o govedjem izmetu. Naime, proces je baziran na bakterioloskoj obradi izmeta u zatvorenom spremiku koji podstice emisiju metana iz izmeta. Sagorijevanjem metana, dobiva se potrebna energija, a izmet ostaje i dalje upotrebljiv za djubrenje. Samo, ova rjesenja su izuzetno skupa i totalno neisplativa za manje/srednje farme, a pogotovo za domacinstva. Takodjer, cisto sumnjam da bi 100 kokoski dalo dnevno dovoljno izmeta (energije) da bi se mogla grijati kuca tokom zime, jer se govori o 50-tak potrebnih goveda da bi farma mogla sama sebi dovoljno energije proizvoditi.
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10147
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#5
ne valja kad ti koke pocnu litat previse, onda prestanu nosit jaja i povazda hudemostarac wrote:Znaci da kokama pocnemo davat ricinus
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10147
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#10
najkvalittetnije djubre je kokosije, ima kvalittete ko i vjestacka gnojiva...veca_sa wrote:znaci koka se pokaka i time se djubri zelje, e veca sto si zeljanicu jeo jeo si nema vise,
-
neizostavno
- Posts: 16
- Joined: 08/03/2007 13:10
#11
Sva tehnologija za biogas je rješena već prije 120 godina i to nije ništa novo.
U digestoru se biološka materija(kokšji ili kravlji gnoj,trava,isl)razlaže pod
dejstvom bakterija(termofilne preko27C i trmofobne do 27).
Dakle digestor je obični betonski bunarčić koji odozgo zatvoren metalnim
zvonom sa cijevnim razvodom i nepropusnim ventilom.
Plin koji se dobija je metanol CH4 i od 4 kg.stajskog gnojiva dobije se 1 L
plina koji je u odnosu na ovaj koji se koristi u bocama energetski učinkovitiji
2,7 puta.
Imaš na internetu mali milion podataka i firmi koje se bave prodajom već
gotovih plastičnih digestora ili projektiranjem večih.
U zemljama trećeg svijeta rade se digestori od obične PVC folije i palstičnih
cijevi i od jedne krave ,jedno domaćinstvo ima dostatno plina za kuhanje i rasvjetu.
Dakle samo kopaj po googlu,upit:biodigestor ili sl.i nači češ svašta korisno.
Ja sam prije rata ovo objašnjavao ljudima na selu pa su me smatrali budalom.
Međutim sam im napravio demonstaciju na način da sam iskopao rupu u
zemlji ,ubacio 15 lopata kravljeg gnoja , rupu prekrio najlonom u kom jena vrhu ostavljena rupa selotejpom spojeno crijevo sa nepovratnim ventilom i
kad je nakon 15 dana otvoren ventil šibicom je upaljen lijep ali kratkotrajan plamen(jer za puni ciklus truljenja treba 28 dana).
Inače metan iz raspada kravljeg izmeta odlazi u atmosferu pa se krave
smatraju največim zagađivačem planete.Jedna krava ispusti metana na
godinu kao deset automobila.
U digestoru se biološka materija(kokšji ili kravlji gnoj,trava,isl)razlaže pod
dejstvom bakterija(termofilne preko27C i trmofobne do 27).
Dakle digestor je obični betonski bunarčić koji odozgo zatvoren metalnim
zvonom sa cijevnim razvodom i nepropusnim ventilom.
Plin koji se dobija je metanol CH4 i od 4 kg.stajskog gnojiva dobije se 1 L
plina koji je u odnosu na ovaj koji se koristi u bocama energetski učinkovitiji
2,7 puta.
Imaš na internetu mali milion podataka i firmi koje se bave prodajom već
gotovih plastičnih digestora ili projektiranjem večih.
U zemljama trećeg svijeta rade se digestori od obične PVC folije i palstičnih
cijevi i od jedne krave ,jedno domaćinstvo ima dostatno plina za kuhanje i rasvjetu.
Dakle samo kopaj po googlu,upit:biodigestor ili sl.i nači češ svašta korisno.
Ja sam prije rata ovo objašnjavao ljudima na selu pa su me smatrali budalom.
Međutim sam im napravio demonstaciju na način da sam iskopao rupu u
zemlji ,ubacio 15 lopata kravljeg gnoja , rupu prekrio najlonom u kom jena vrhu ostavljena rupa selotejpom spojeno crijevo sa nepovratnim ventilom i
kad je nakon 15 dana otvoren ventil šibicom je upaljen lijep ali kratkotrajan plamen(jer za puni ciklus truljenja treba 28 dana).
Inače metan iz raspada kravljeg izmeta odlazi u atmosferu pa se krave
smatraju največim zagađivačem planete.Jedna krava ispusti metana na
godinu kao deset automobila.
-
Ljubitelj Zabara
- Posts: 721
- Joined: 24/10/2006 01:54
- Location: selendra
#12
Moze li sta uraditi kad pr`ne kokos?
Bar do Ilidze da se stigne.
Bar do Ilidze da se stigne.
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10147
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#13
cek a djubre se more koristit i dlje normala jel???neizostavno wrote:Sva tehnologija za biogas je rješena već prije 120 godina i to nije ništa novo.
U digestoru se biološka materija(kokšji ili kravlji gnoj,trava,isl)razlaže pod
dejstvom bakterija(termofilne preko27C i trmofobne do 27).
Dakle digestor je obični betonski bunarčić koji odozgo zatvoren metalnim
zvonom sa cijevnim razvodom i nepropusnim ventilom.
Plin koji se dobija je metanol CH4 i od 4 kg.stajskog gnojiva dobije se 1 L
plina koji je u odnosu na ovaj koji se koristi u bocama energetski učinkovitiji
2,7 puta.
Imaš na internetu mali milion podataka i firmi koje se bave prodajom već
gotovih plastičnih digestora ili projektiranjem večih.
U zemljama trećeg svijeta rade se digestori od obične PVC folije i palstičnih
cijevi i od jedne krave ,jedno domaćinstvo ima dostatno plina za kuhanje i rasvjetu.
Dakle samo kopaj po googlu,upit:biodigestor ili sl.i nači češ svašta korisno.
Ja sam prije rata ovo objašnjavao ljudima na selu pa su me smatrali budalom.
Međutim sam im napravio demonstaciju na način da sam iskopao rupu u
zemlji ,ubacio 15 lopata kravljeg gnoja , rupu prekrio najlonom u kom jena vrhu ostavljena rupa selotejpom spojeno crijevo sa nepovratnim ventilom i
kad je nakon 15 dana otvoren ventil šibicom je upaljen lijep ali kratkotrajan plamen(jer za puni ciklus truljenja treba 28 dana).
Inače metan iz raspada kravljeg izmeta odlazi u atmosferu pa se krave
smatraju največim zagađivačem planete.Jedna krava ispusti metana na
godinu kao deset automobila.
a jel zavisi od krave i kvalietete balege kolko ce bit plina? hebo imat pet krava znaci bit bogat...
@zhabaru ja bi najradije da seb na guzicu prikopcamo kakvu cjevku pa kako prdimo da fatamo plin
-
Ljubitelj Zabara
- Posts: 721
- Joined: 24/10/2006 01:54
- Location: selendra
#14
Pa da. Dobra je to ideja. Najedes se pasuljcine i vozis rahat do Makarske.
Ili kupis 3 kokoske sa losijom stolicom, pa u gepek i put oko sveta.
Ili kupis 3 kokoske sa losijom stolicom, pa u gepek i put oko sveta.
-
neizostavno
- Posts: 16
- Joined: 08/03/2007 13:10
#15
Đubre se naravno koristi dalje za gnojenje tla.Još bolje jer se u digestoru raspad - truljenje obavlja za 28 dana dok u tlu (baciš đubre na nivu)to traje
7-8 mjeseci.Mislim da kokošije đubre ionako nije za direktno bacanje na njivu.Osim ako nije u pitanju uzgoj bijelog luka.
7-8 mjeseci.Mislim da kokošije đubre ionako nije za direktno bacanje na njivu.Osim ako nije u pitanju uzgoj bijelog luka.
-
Ljubitelj Zabara
- Posts: 721
- Joined: 24/10/2006 01:54
- Location: selendra
#16
Zasto se ova tema sa pilecim govancima nepravedno zapostavlja?
Ionako smo svi u g. do guse, pa zasto onda ne preci na laganije stvari. Na primer na pileca govanca.
Ionako smo svi u g. do guse, pa zasto onda ne preci na laganije stvari. Na primer na pileca govanca.
- Bosanac sa dna kace
- Posts: 10147
- Joined: 27/06/2005 20:21
- Location: ponutrače
#17
a jel se za ovaj biogas moze koristit kozje, ovcije ili konjsko djubrivo?
-
Ljubitelj Zabara
- Posts: 721
- Joined: 24/10/2006 01:54
- Location: selendra
#18
Prijatelju ti bas presao na tesku artiljeriju.
Neka za pocetak ova pileca, a za kasnije cemo se vec nekako snaci i prosiriti asortiman.
Nego, cenim da ce ex-Yu drzavice sudeci po kolicini, uskoro postati energetski gigant.
Neka za pocetak ova pileca, a za kasnije cemo se vec nekako snaci i prosiriti asortiman.
Nego, cenim da ce ex-Yu drzavice sudeci po kolicini, uskoro postati energetski gigant.
-
Ljubitelj Zabara
- Posts: 721
- Joined: 24/10/2006 01:54
- Location: selendra
#19
A sad dosta vise zayebancije.
Nasao sam jako zanimljivu raspravu ( koju svakako vredi procitati ) na temu energije i nestasice nafte.
Manji izvod iz rasprave...
Za tri-četiri godine krahiraće sve svetske berze, avio i automobilska industrija doživeće bankrot na globalnom nivou, cena nafte će preći 200$ po barelu (sada oko 70), doći će do ratova za naftu (Iran, Sirija), drastično će opasti poljopriovredna proizvodnja, doći će do velikih nemira, napuštanja velikih gradova, gladi i redukcije čovečanstva do 75%.
Ovo je sve veoma ozbiljno, i rezultat čiste matematike, pogledajte:
Radi se o ekonomiji. I o stvarima koje su se već dešavale (naftne krize) relativno nedavno, samo u drugačijim okolnostima (nestašice namerno izazvane iz političkih razloga). Ovog puta se ne radi o tome, već o trajnoj i ireverzibilnoj fizičkoj nestašici.
Nikakva nagađanja nisu u pitanju, već prosta matematika. Tačno se zna kolike su svetske rezerve (onaj ko je zapamtio cifru od 200 godina zabunom je dodao jednu nulu). Od 44 najveća svetska proizvođača nafte više od 50% (njih 24) potrošilo je više od polovine svojih naftnih rezervi (među njima i Rusija).
Porast potražnje nafte u svetu je oko 4% godišnje (stalan ekonomski razvoj = povećana potražnja za energijom). Nagli razvoj Kine je doveo do neočekivanog dodatnog porasta potražnje za naftom (pored ostalog, svih 1.3 milijarde planiraju da pređu sa bicikla na automobil).
Zbog iscrpljivanja resursa, pad proizvodnje nafte traje već nekoliko godina i ima konstantnu stopu od oko 3% godišnje. Tačno se može izračunati porast cene nafte svake naredne godine nastao iz ova dva divergentna procesa. Opšte je poznato u ekonomiji da porast potražnje ne izaziva linearan skok cena, već eksponencijalan. Recimo, 5% viška potražnje u odnosu na ponudu izaziva porast cena od oko 300% (setite se da je barel nekada bio i po 16$, sada je oko 70-75, rekordna cena je bila oko 90). Kada ode preko 200$ (a mora, jer nafte ima sve manje, pitanje je samo kada će), veliki broj delatnosti će postati nerentabilan (pre svega komercijalni avio-saobraćaj), te će doći do bankrotstva avio prevoznika (država neće moći da pomogne, ne može ni sada u svim slučajevima), a tim ei avio industrije. Kako će reagovati berza kada npr. bankrotira BOEING? Za to ne treba puno mašte.
Cena litra benzina će tada biti oko 5$ (400 din), a inflacija će da bukne u celom svetu (to, valjda, nije sporno). Bankrostva u saobraćajnoj industriji, turističkoj, itd dovešće do velike nezaposlenoti (svaki šesti američki radnik radi u automobilskoj industriji). Cena hrane rapidno raste, jer nema dovoljno goriva za poljopriovredne mašine.
Dakle, ovo je sve neminovno, i nije sporno da će se desiti. Pitanje je kad tačno. Jedini novitet je u tome da će biti mnogo brže nego što se pretpostavljalo (procene su bile da će to biti 2020, ali se ispostavilo da su naftne rezerve nekih zemalja lažno predstavljene zbog nekadašnjeg američkog pritiska na vlade tih zemalja (Saudijska Arabija, Kuvajt, itd.) da proizvode sumanutim tempom kako bi ekonomski pao bivši SSSR. Takođe, pojavio se faktor Kine, čiji privredni rast niko nije mogao da predvidi.
Što se tiče škriljaca i sl., o tome ima preko 20 strana na navedenom linku, to je čista utopija, pročitajte.
Dakle, da se uozbiljimo:
1. pročitajte članak (one knjige sa strane nemaju nikakve veze sa tezom ni sa argumentacijom, autor sajta je veoma poznati američki advokat)
2. razmislite o mom pitanju ("sta da radimo").
Link ka stranici http://www.elitemadzone.org/t243955-Oko ... ta-uciniti
Nasao sam jako zanimljivu raspravu ( koju svakako vredi procitati ) na temu energije i nestasice nafte.
Manji izvod iz rasprave...
Za tri-četiri godine krahiraće sve svetske berze, avio i automobilska industrija doživeće bankrot na globalnom nivou, cena nafte će preći 200$ po barelu (sada oko 70), doći će do ratova za naftu (Iran, Sirija), drastično će opasti poljopriovredna proizvodnja, doći će do velikih nemira, napuštanja velikih gradova, gladi i redukcije čovečanstva do 75%.
Ovo je sve veoma ozbiljno, i rezultat čiste matematike, pogledajte:
Radi se o ekonomiji. I o stvarima koje su se već dešavale (naftne krize) relativno nedavno, samo u drugačijim okolnostima (nestašice namerno izazvane iz političkih razloga). Ovog puta se ne radi o tome, već o trajnoj i ireverzibilnoj fizičkoj nestašici.
Nikakva nagađanja nisu u pitanju, već prosta matematika. Tačno se zna kolike su svetske rezerve (onaj ko je zapamtio cifru od 200 godina zabunom je dodao jednu nulu). Od 44 najveća svetska proizvođača nafte više od 50% (njih 24) potrošilo je više od polovine svojih naftnih rezervi (među njima i Rusija).
Porast potražnje nafte u svetu je oko 4% godišnje (stalan ekonomski razvoj = povećana potražnja za energijom). Nagli razvoj Kine je doveo do neočekivanog dodatnog porasta potražnje za naftom (pored ostalog, svih 1.3 milijarde planiraju da pređu sa bicikla na automobil).
Zbog iscrpljivanja resursa, pad proizvodnje nafte traje već nekoliko godina i ima konstantnu stopu od oko 3% godišnje. Tačno se može izračunati porast cene nafte svake naredne godine nastao iz ova dva divergentna procesa. Opšte je poznato u ekonomiji da porast potražnje ne izaziva linearan skok cena, već eksponencijalan. Recimo, 5% viška potražnje u odnosu na ponudu izaziva porast cena od oko 300% (setite se da je barel nekada bio i po 16$, sada je oko 70-75, rekordna cena je bila oko 90). Kada ode preko 200$ (a mora, jer nafte ima sve manje, pitanje je samo kada će), veliki broj delatnosti će postati nerentabilan (pre svega komercijalni avio-saobraćaj), te će doći do bankrotstva avio prevoznika (država neće moći da pomogne, ne može ni sada u svim slučajevima), a tim ei avio industrije. Kako će reagovati berza kada npr. bankrotira BOEING? Za to ne treba puno mašte.
Cena litra benzina će tada biti oko 5$ (400 din), a inflacija će da bukne u celom svetu (to, valjda, nije sporno). Bankrostva u saobraćajnoj industriji, turističkoj, itd dovešće do velike nezaposlenoti (svaki šesti američki radnik radi u automobilskoj industriji). Cena hrane rapidno raste, jer nema dovoljno goriva za poljopriovredne mašine.
Dakle, ovo je sve neminovno, i nije sporno da će se desiti. Pitanje je kad tačno. Jedini novitet je u tome da će biti mnogo brže nego što se pretpostavljalo (procene su bile da će to biti 2020, ali se ispostavilo da su naftne rezerve nekih zemalja lažno predstavljene zbog nekadašnjeg američkog pritiska na vlade tih zemalja (Saudijska Arabija, Kuvajt, itd.) da proizvode sumanutim tempom kako bi ekonomski pao bivši SSSR. Takođe, pojavio se faktor Kine, čiji privredni rast niko nije mogao da predvidi.
Što se tiče škriljaca i sl., o tome ima preko 20 strana na navedenom linku, to je čista utopija, pročitajte.
Dakle, da se uozbiljimo:
1. pročitajte članak (one knjige sa strane nemaju nikakve veze sa tezom ni sa argumentacijom, autor sajta je veoma poznati američki advokat)
2. razmislite o mom pitanju ("sta da radimo").
Link ka stranici http://www.elitemadzone.org/t243955-Oko ... ta-uciniti
