Forum Klix.ba

• Novi spor u Vladi Federacije
  
  Piše: A. O.
  
  20/12/06
  
  Hećo traži javni tender za ”Aluminij”
  
  Odluka ministra industrije, energetike i rudarstva Vahida Heće da poništi rješenje o početnom bilansu Aluminija Mostar izazvala je novu buru u Vladi FBiH. Iako zvaničnici Agencije za privatizaciju (FAP) koji su prihvatili bilans tvrde da je problem političke prirode, Hećo kaže da to nije tačno, te da je za njega problem samo nepoštivanje zakona.
  
  Premijer Ahmet Hadžipašić, kako saznajemo, u utorak je o početnom bilansu Aluminija razgovarao najprije s predstavnicima Agencije, a potom i Hećom. Ali, dok je nakon sastanka pomoćnik direktora FAP Hamdija Kulović kazao da problem treba riješiti Vlada, Hećo, pak, smatra da Agencija samo treba ispoštovati odluku nadležnog ministra.
  
  “Očekujem da FAP ispravi nezakonitosti koje je počinila, a to je da isknjiži poljoprivredno zemljište koje se ne može privatizirati i koje pripada državi i da kaže da će Aluminij biti prodat na javnom tenderu, a ne pozivnom, određenim firmama”, kaže Hećo, te dodaje da u tom slučaju neće praviti probleme oko bilansa ove kompanije.
  
  Ministar insistira da se, prema zakonu, poljoprivredno zemljište, koje je na korištenje dobio Aluminij, ne može privatizirati, te da ga ne treba ni biti u početnom bilansu ove kompanije. Dodaje da Aluminij treba prodati na javnom tenderu da se vidi kolika će biti njegova tržišna vrijednost, a ne pozvati samo određene kompanije da ga kupe.
  
  “Ili, neka bude pozivni tender, ali neka onda cijena bude milijardu maraka”, kaže Hećo, koji smatra da je FAP nezakonito usvojio početni bilans.
  
  Hećo je kazao da “slučaj Aluminij” neće stavljati na dnevni red Vlade, te je dodao da se premijer Hadžipašić složio sa ovim primjedbama.
  
  Predsjednik UO FAP Franjo Šaravanja smatra, pak, da je problem politički, te dodaje da je Vlada “šef, te da će FAP učiniti kako ona kaže”. Šaravanja pojašnjava da je UO usvojio bilans na temelju sporazuma između Vlade i Aluminija, te polaznih osnova sporazuma koje je odobrio Parlament.
  
  Šaravanja kaže da se o bilansu izjasnio i vanjski revizor, te da je i sam UO FAP-a imao zamjerki na činjenicu da sva imovina Aluminija nije upisana u gruntovnice.
  
  “Tražili smo od Aluminija da imovinu uknjiži ili isknjiži, kao i kod drugih firmi. Ne znamo na kome se vodi ta imovina, ali je normalno da ona ne može biti prodata ako ne bude uknjižena u gruntu kao vlasništvo Aluminija. Niko neće kupiti mačka u vreći”, kaže Šaravanja.
  
  Sindikat nezadovoljan odlukom ministra
  
  Hećinom odlukom nezadovoljna je Sindikalna podružnice Aluminija, koja je poručila ministru: “Nemojte nas braniti!”. Predsjednik Mujo Hodžić smatra da Hećo “pokušava da upropasti njihov trud koji traje devet godina”.
  
  “Dosta nam je laži i obmana”, poručuju sindikalisti, te dodaju da su Heći i predsjedniku SBiH Harisu Silajdžiću zahvalili za doprinos u rješenju problema Aluminija.
  
  “Nije nam jasno otkud sad taj zaokret i pokušaj da se sve vrati na početak, u ime nekog zaštitničkog interesa da nas ne prevare. Nije li to prevara samog sebe i onoga što ste do sada radili vi i dr. Silajdžić”, kaže Hodžić.
  
  http://www.oslobodjenje.ba
  
  
  
  Što očekivati od ministra koji Srbinu i Hrvatu nikada ni trafiku ne bi prodao
  
  Povodom izjava i pokušaja opstrukcije privatizacije Aluminija od strane federalnoga ministra energetike industrije i rudarstva Vahida Heće, priopćenjem se oglasio Nezavisni sindikat Aluminija.
  
  
  Nezavisni sindikat zaposlenika Aluminija d.d. Mostar najoštrije osuđuje izjave i pokušaje opstrukcije privatizacije Aluminija od strane federalnoga ministra energetike industrije i rudarstva Vahida Heće, čije se djelovanje svodi na zaustavljanje ono malo pozitivnih gospodarskih projekata u Federaciji BiH.
  
  Uostalom što očekivati od ministra koji na početku svoga mandata izjavljuje kako Srbinu i Hrvatu nikada ni trafiku ne bi prodao.
  
  U svojim javnim istupima Vahid Hećo iznosi nevjerojatnu količinu dezinformacija.
  
  Postoje dvije mogućnosti ili je ministar Hećo u potpunosti neinformiran ili pak svjesno obmanjuje bosanskohercegovačku javnost.
  
  
  
  Prvo - poljoprivredno zemljište koje se spominje je nekadašnje građevinsko zemljište koje je pretvoreno u poljoprivredno zemljište zbog radnika sa smanjenim radnim sposobnostima. Aluminij na taj način provodi humanizaciju rada i radnike ne šalje na nemilost mirovina koje su niske upravo zbog ministara kao što je Hećo.
  
  Drugo - početna bilanca ne prodaje tvrtku nego kontakti poduzeća i kupca i njezina stvarna vrijednost na tržištu. Osim toga upravo ministar Hećo zalažući se za poskupljenje struje potrošačima Elektroprivrede HZ HB još više umanjuje vrijednost Aluminija jer tko će kupiti tvrtku s najskupljom cijenom električne energije u aluminijskoj industriji na svijetu.
  
  Treće - javni tender na koji se poziva ministar Hećo možda omogućava samo veću cijenu u prodaji, no on nije glavni čimbenik u razvoju kompanije. Radnici Aluminija koji su digli tvrtku iz pepela nakon ratnih šteta od 140 milijuna dolara ne žele završiti kao radnici koji ovih dana diljem Bosne štrajkaju glađu. Zalažući se za javni tender ministar Hećo najvjerojatnije ima i osobne koristi. Cilj mu je odvratiti Aluminij od najvećih i najuspješnijih svjetskih aluminijskih tvrtki: Alcoa, Alcan, Hydro i Glencore, a u korist lobija za koje najvjerojatnije radi.
  
  Četvrto - svi dosadašnji procesi oko pripreme privatizacije rađeni su apsolutno prema duhu odluka koje su donijela oba doma federalnoga parlamenta.
  
  Posljednji potezi ministra Heće koji se nalazi u tehničkom mandatu dokaz su da u bh. organima vlasti i dan danas 11 godina nakon rata postoje ljudi koji mogu jedino funkcionirati u općem kaosu i opstrukciji.
  
  Hećina nastojanje da obustavi privatizaciju Aluminija neće ostaviti samo moguće posljedice po Aluminij nego i na cijelu Hercegovinu.
  
  Upravo su posljednji potezi ministra Heće još je jedan u nizu argumenata zašto je ovoj zemlji hitno potreban ustavno-pravni preustroj. (evo malo i politike, da ne bude sve stura ekonomija)
  
  Zbog svega navedenog NSZ Aluminija zahtjeva da se ukoliko ne dođe do provedbe postignutog sporazum vrati registrirana struktura kapitala: 64 posto dioničari, 24 posto Federacija i 12 posto šibenski TLM, a da se bivši radnici obeštete sukladno Zakonu o radu, stoji na kraju priopćenja.za javnost.
  
  (Bljesak.info)

• Mittal ulaže 30 milijuna eura u prijedorski rudnik
  
  
  Direktor Mittal rudnika željezne rude u Prijedoru Murari Mukheriee najavio je ulaganja od 30 milijuna eura u taj rudnik, koje je odobrio Arcerol Mittal.
  
  Ulaganjem će se otvoriti novi površinski kop rudnika s nalazištem od 50 milijuna tona željezne rude. Predviđeno je da rudnik radi 30 godina. Ovogodišnja proizvodnja Mittal rudnika željezne rude nešto je više od 1,5 milijuna tona, a cjelokupna proizvodnja izvozi se u željezare u Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj koje su vlasništvu Lakshmi Mittala. Prihod od izvoza rude je 61,26 milijuna eura.

• Vindija najavila višemilijunska ulaganja u BiH
  
  Predstavnici hrvatske kompanije Vindija iz Varaždina izrazili su zanimanje za ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju na području Brčko Distrikta BiH, rečeno je na predstavljanju Vindije za predstavnike Vlade, Skupštine i Udruge poslodavaca Brčko Distrikta.
  
  Vindija namjerava na nekoliko lokacija u Distriktu izgraditi objekte potrebne za proizvodnju i preradu proizvoda od piletine, te mliječnih proizvoda, te uposliti oko 1000 osoba.
  
  Kao lokaciju za tvornicu i upravu predvidjeli su prostor bivše američke baze Mc Gavern na Brodu, a preko 80 farmi bi gradili u Donjem Rahiću, Uloviću, Brezovom Polju, Dubravama, Ulicama, Boderištu i Vujčićima.
  
  Predstavnici Vindije traže od Vlade Brčko Distrikta stvaranje uvjeta za sigurno ulaganje poput prodaje zemljišta s čistim vlasništvom po povoljnim cijenama, dovođenje potrebne infrastrukture, te pružanje pomoći za brže dobijanje svih potrebnih dozvola za izgradnju i rad.
  
  "Vlada je spremna ispuniti tražene uvjete", rekao je gradonačelnik Distrikta Mirsad Đapo, koji pretpostavlja kako bi konkretni poslovi oko ovoga razvojnog projekta mogli početi već na proljeće.
  
  21.12.2006.

• Tesla ponovno proizvodi akumulatore
  
  Nakon što je kupio 67 posto vlasništva Tvornice akumulatora Tesla u Brčkom njezin većinski vlasnik Miodrag Bukvić najavio je ulaganje u obnovu proizvodnje od gotovo 4 milijuna eura.
  
  Prije rata Tesla je najviše izvozio u Njemačku za tvrtku Volkswagen. Bukvić je najavio kako će svi strojevi za proizvodnju akumulatora biti montirani do kraja godine te strojeva za recikliranje starih akumulatora i topionicu olova kako bi se izbjegle prijeratne ekološke posljedice.
  
  21.12.2006.

• IT tržište BiH vrijedno 124 milijuna dolara
  
  
  Analitička kuća IDC izradila je prvi izvještaj o IT tržištu u BiH. Procjenjuje se da je vrijednost tržišta u 2005. iznosila 124,09 milijuna dolara, dok je godišnja stopa rasta bila oko 17%
  
  Dinamičan rast bosanskohercegovačkog IT tržišta u 2005. imao je temelj u povoljnim ekonomskim kretanjima u zemlji te porastu potražnje u očekivanju poreza na dodanu vrijednost, uvedenog početkom 2006. godine. Takav razvoj događaja podjednako je utjecao na nabavu IT proizvoda i usluga, kako u potrošačkom, tako i korporativnom i Vladinu sektoru.
  
  Do 2010. rast 14 posto
  
  "Iako su podaci o baznoj godini uvelike nedostajali i bili necjeloviti, uspješno smo izradili prvu detaljnu analizu IT tržišta Bosne i Hercegovine, te procijenili da je vrijednost isporuka hardvera, paketnog softvera i pruženih IT usluga u zemlji povećana oko 17 posto u odnosu na prethodnu godinu",“ istaknuo je Boris Žitnik, direktor tvrtke IDC Adriatics.
  
  "Sadašnja saznanja upućuju na to da će bosanskohercegovačko IT tržište rasti po prosječnoj godišnjoj stopi 14 posto idućih pet godina te da će 2010. njegova vrijednost biti oko 240 milijuna dolara", dodaje Žitnik.
  
  Vodeći segmenti IT tržišta Bosne i Hercegovine u 2005. godini bili su osobna računala s udjelom od 38 posto, potom tržište IT usluga sa 22 posto te tržište računalne periferije s udjelom nešto manjim od 16 posto.
  
  Pozitivni učinak PDV-a
  
  U Bosni i Hercegovini 2005. prodano je oko 53.600 osobnih računala. Vodeći dobavljač bila je lokalna tvrtka IT Computers, slijede Acer i HP. Prema ukupnoj vrijednosti isporučenih računala prvu poziciju zauzeo je HP, a drugu IBM/Lenovo.
  
  Vrijednost pruženih IT usluga iznosila je 27,46 milijuna dolara. Vodeći pružatelji IT usluga u zemlji bile su tvrtke Lanaco, Logosoft te Bosnien Business Systems.
  
  Ulaganja u licencije i održavanja softvera dostigla su 14,38 milijuna dolara, a najveći isporučitelji bili su Microsoft, Oracle i IBM.
  
  "Porastu ulaganja u IT u Bosni i Hercegovini ponajviše su pogodovali uvođenje poreza na dodanu vrijednost početkom 2006. te porast bruto nacionalnog proizvoda od 5,5 posto", zaključio je Haris Hamidović, lokalni IDC-ov analitičar

• Dobit ”Elektroprivrede BiH” u 2006. između četiri i osam miliona
  
  R. ČENGIĆ
  
  21.12.2006 18:17
  
  SARAJEVO - "Elektroprivreda BiH" će poslovnu 2006. godinu završiti sa dobiti između četiri i osam miliona KM, proizvodnja je porasla za 19 odsto, broj zaposlenih smanjen za 15 odsto, dok je prihod po zaposlenom porastao za 50 odsto, rečeno je juče u Sarajevu na konferenciji za novinare povodom završetka poslovne godine.
  
  "U Evropi će narednih deset godina nedostajati 45 posto potrebne električne energije i to je velika šansa za ovaj sektor u BiH, a mi imamo velike potencijale", rekao je generalni direktor "Elektroprivrede BiH" Enver Kreso, napominjući da EP BiH sada proizvodi 95 odsto količina struje koje je prizvodila prije rata. Napomenuo je da očekuje da će nova Vlada FBiH preispitati odluku prema kojoj EP BiH nema pravo da gradi hidrocentrale, ali ima obavezu da pripremi tehničku dokumentaciju za tu gradnju.
  
  "Mi smo izgradili 29 malih hidrocentrala oko Konjica i pripremamo gradnju još 40 malih, ali smo zatražili koncesiju za gradnju tri srednje: Ustikolina, Vranduk i Rmanj manastir. Očekujemo da nam nova vlada da pravo gradnje", rekao je Kreso.
  
  Predsjednik Nadzornog odbora EP BiH Enver Gačanović kazao je da je strateški interes firme obezbjeđivanje vlastitih izvora uglja.
  
  "U tom kontekstu veoma je važno pripajanje rudnika Breza, Gračanica i Kreka 'Elektroprivredi BiH'. Za modernizaciju ovih rudnika, izmirenje dugova, pokriće kredita i zbrinjavanje 2.128 radnika koji bi ostali bez posla, potrebno je oko 380 miliona KM, ali mi se nadamo da će Vlada FBiH preuzeti saniranje dugova koji se odnose na porez i doprinose za zaposlene", istakao je Gačanović, napominjući da EP BiH procjenjuje i potrebe za pripajanje rudnika Zenica, Kakanj, Bila i Đurđevik, za šta bi trebalo dodatnih 400 miliona KM. Kreso je pojasnio da je EP BiH obezbijedila povoljan kredit od 200 miliona KM od "Karadin fonda", ali za realizaciju tog kredita potrebna je saglasnost Vlade FBiH.
  
  "Vlada je zabrinuta o preuzimanju obaveza prema fondovima i rješavanju unutrašnjeg duga, no mi smo spremni da preuzmemo te garancije, ali uz reprogramiranje duga", istakao je Kreso, dodavši da nije zadovoljan odnosom pojedinaca iz Vlade FBiH prema firmi.
  
  "Nisam zadovoljan odlukom da ja i Brajković dogovaraju cijenu struje, odlukom da jedan ili dva privredna subjekta kao što su 'Aluminijum' i 'Mital' imaju povoljniji položaj u vezi snabdijevanja strujom, nisam zadovoljan što nema socijalnih programa", istakao je Kreso.
  
  EP BiH još neće tražiti poskupljenje struje
  
  "Elektroprivreda BiH" neće tražiti novo poskupljenje struje dok ne iscrpi svoje rezerve i procijeni potrebe nakon što bude utvrđen poslovni bilans u 2006. i plan za 2007. godinu.
  
  "Mi smo tražili poskupljenje struje kada je Vlada FBiH povećala cijenu uglja i odbijeni smo. Tada smo posegnuli za vlastitim rezervama i još ih nismo sve iscrpili, ali kada utvrdimo rezultate poslovanja za ovu godinu i planove za sljedeću, donijećemo poslovnu odluku o tome hoćemo li tražiti poskupljenje", rekao je Kreso. Smatra da se EP BiH ne treba privatizirati dok ne bude ojačana, ali da ni tada vlasti FBiH ne bi trebale izgubili kontrolni paket dionica.

• Dita: Objavili rezultate bez financijskih pokazatelja
  
  
  Na osnovu kvantitativnih i financijskih pokazatelja rasta izvoza Industrija deterdženata Dita d.d. Tuzla ostvarila je rast izvoza svojih proizvoda u iznosu od 170 % u razdoblju lipanj – studeni 2006. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
  
  Rast stope izvoza u studenome 2006. godine u odnosu na listopad iste godine iznosio je 30%.
  
  Ostvarenje rasta izvoza u usporedbi sa prošlogodišnjim poslovnim rezultatima zasnovano je na proširenju poslovne suradnje s dugogodišnjim partnerima DITE, kao i pronalaženju novih partnera na područjima Slovenije, Kosova, Češke Republike, Makedonije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Albanije i Libije, navodi se u priopćenju o "rezultatima poslovanja" DITA-e dostavljenom našoj redakciji. Niti jedan financijski pokazatelj nije naveden u priopćenju.

• Strana ulaganja 1,1 milijarda eura
  
  
  Strana ulaganja u BiH ove godine premašila su milijardu i sto milijuna eura, istakao je na godišnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu direktor Agencije za promidžbu stranih ulaganja BiH (FIPA) Haris Bašić.
  
  Napravljeni su značajni privatizacijski pomaci u Republici Srpskoj, a isto se, prema njegovim riječima, očekuje i u Federaciji BiH.
  
  Bašić je kazao da Vlada Federacije BiH mora nešto poduzeti na poboljšanju rada Agencije za privatizaciju u FBiH.
  
  - Privatiziranih 2,5 posto državnog kapitala za posljednje četiri godine postojeći menadžment ove agencije za privatizaciju sigurno ne kvalificira da nastave raditi taj posao – kazao je Bašić.
  
  FIPA je uradila detaljan business plan za 2007. godinu. U narednom periodu FIPA-ini prioriteti uključivat će razvoj ciljanog pristupa promociji investicija prioritetnih sektora značajnih za razvoj lokalnih ekonomija.
  
  Od postignuća u ovoj godini Bašić je izdvojio "Strategiju promidžbe – privlačenja direktnih stranih ulaganja» koju je usvojilo Vijeće ministra BiH.

• Na margini elektroenergetskog bilansa za 2007. godinu
  
  Piše: H. ARIFAGIĆ (Foto: D. ĆUMUROVIĆ)
  26/12/06
  
  Prst već na prekidaču
  
  Nedostatak električne enrgije u 2007. godini mogao bi da bude ozbiljna prepreka pokretanju novih industrijskiih postrojenja, povećanju proizvodnje i ubrzanom razvoju. To se posebno odnosi na Federaciju Bosne i Hercegovine u kojoj će ove godine biti proizvedeno 7.411 gigavatsat električne enrgije (GWh) a potrošiće 8.085 Gwh.
  
  Za uredno snabdijevanje potrošača Federaciji BiH u ovom času već nedostaje 607 gigavatsati.
  
  Viškova sve manje
  
  Glad za električnom energijom u 2007. godini biće još veća jer će u pogon ući nova tehnološka postrojenja Natron Hayata, na veće količine energije računaju industrijski kapaciteti u Lukavcu, više struje traži metalurški kompleks u Zenici itd.
  
  Tokom 2007. godine proizvodni kapaciteti električne energije neće se povećavati (osim sa nekoliko malih elektrana usko lokalnog značaja), a uslovi nabavke energije iz inostranstva će se pooštriti jer joj cijena raste, a viškova je sve manje.
  
  “Sve smo to uzeli u obzir prilikom izrade enrgetskog bilansa Federacije BiH za 2007. godinu i već sada mogu reći da ćemo ga teško realizovati”, kaže dr. Nešet Muminagić iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja.
  
  Nad nedostatkom električne energije za sada najveću zabrinutost iskazuje Elektroprivreda sa sjedištem u Mostaru. Njoj će, prema riječima Tarika Begića, pomoćnika ministra u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije, nedostajati 2.400 gigavatsati električne energije ili elektrana snage 300 megavata.
  
  Problem se može ublažiti povećanjem energetske efikasnosti, štednjom i nepopularnim redukcijama koje bi u prvi mah bile uvedene u domaćinstvima, a potom i prema drugim potrošačima.
  
  Energetska politika
  
  Ovaj problem, kao i zahtjev Elektroprivrede iz Mostara za povećanje sadašnjih cijena električne enrgije za 25 procenata, bio je i tema razgovora delegacije Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH i čelnika Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji BiH (FERK) prije dvadesetak dana.
  
  Vijeće je jasno dalo do znanja da ne može prihvatiti opću neracionalnost u postojećim elektroprivredama te ujedno upozorava da sistem neće moći još dugo funkcionisati bez jasne energetske politike.
  
  Struje će u BiH biti više tek kada se ovim pitanjima počnu baviti parlamenti, a ne kao trenutno, samo ekolozi, privrednici, energetičari i to svako na svoj način i iz vlastitog interesa.

Dezze wrote:Niko ti se ovdje ne javlja. A i ja sam bas mislio da predlozim da formiraju neki podforum za ekonomiju. Politika, mediji, zdravlje, sve ima ali ekonomije nigdje.

Evo, ovim putem te podrzavam u nastojanjima da promijenis nesto na ovo forumu

Sretno!

• Imovinsko-pravni odnosi zaustavili radove
  
  A. ŠUŠNJAR
  
  30.12.2006 20:01
  
  Izgradnju zapadnog prilaza gradu Sarajevu i dalje usporavaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, kazao je Adem Zolj, direktor Direkcije za ceste KS, koji očekuje od opštinskih vlasti da riješe ovaj problem u januaru 2007. godine.
  
  "Neriješeni imovinsko-pravni odnosi znatno su usporili dinamiku radova i oduzeli su nam previše vremena. Ono što se u drugim zemljama završi za nekoliko dana kod nas se završava godinama. Očekujem da će nadležni u opštini Ilidža u januaru riješiti ove probleme. Nadamo se samo da neće doći do tužbi jer bi to potpuno zaustavilo izgradnju. Ukoliko bi se u januaru riješili imovinsko-pravni odnosi, do maja iduće godine završili bismo 800 metara saobraćajnice sa četiri trake i ostalo bi da se uradi još 600 metara saobraćajnice do Mostarskog raskršća", kazao je Zolj.
  Dodao je da se radovi izvode na dionicama gdje su riješeni imovinsko-pravni odnosi i da je nedavno završen potporni zid u dužini od 433 metra uz korito rijeke Zujevine u Blažuju.
  
  "Sada nam je ključno da se što prije riješi problem u Blažuju s objektom 'Agrikoma', kako bi nastavili radove. Saobraćajnicu gradi firma 'Euroasfalt', a pomoćne ceste i objekte grade firme ŽGP i 'Rad'. Na dionicama gdje su riješeni imovinsko-pravni odnosi pripremamo podlogu za asfaltiranje. Firme ŽGP i 'Rad' već su ranije počele graditi pomoćne objekte, pothodnik, natputnjak i novi most na rijeci Zujevini u Blažuju", kaže Zolj.
  
  Podsjeća da je ove godine za izgradnju zapadnog prilaza Sarajevu izdvojeno osam miliona KM, te da će iduće godine biti izdvojeno još osam.
  
  "Oko 16 miliona KM biće dovoljno za cijeli projekat. Biće izgrađeno 1.400 metara saobraćajnice sa četiri trake, od Blažuja do Mostarskog raskršća, gdje će se zapadni prilaz spajati sa budućom sarajevskom zaobilaznicom. Prošle godine izgrađeno je 600 metara zapadnog prilaza, za što je kanton izdvojio 3,8 miliona KM", naglasio je Zolj.

• Za 1400 metara dvije godine, kako ce tek biti sa sarajevskom zaobilaznicom koja je puno kompleksniji projekat. Po onim sturim informacijama koje su objavljene o izgradnji sarajevske zaobilaznice, planirano je da se auto-put nastavi do Butila gdje bi se jedan krak sa cetiri trake odvajao prema gradu, negdje do Alipasinog mosta. Drugi krak bi nastavljao od Butila do Mostarskog raskrsca, gdje bi se spajao sa ovim zapadnim izlazom, koji se upravo gradi. Ovaj krak bi sad za sad imao dvije trake, s tim da bi se gradile jos dvije, kad se nastavi sa izgradnjom auto-puta na koridoru 5c.
  Sredstva, u iznosu od 37 miliona eura, vec su obezbjedjena uzimanjem kredita od Evropske banke za razvoj, problem je papirologija

U RS-u stupili na snagu novi zakoni: Najniže plaće bez poreza na dohodak
Zarade do četiri prosječne plaće bit će oporezovane sa deset, a više od toga sa 15 posto * U entitetskom budžetu manje 50 miliona maraka
U Republici Srpskoj jučer su stupili na snagu novi zakoni o porezu na dobit i o porezu na dohodak, kojima se uspostavlja veća socijalna i ekonomska pravičnost jer se oporezivanja oslobađaju najniže plaće, a one najviše se oporezuju po višoj stopi.
Prema dosadašnjim propisima, svaka marka dohotka bila je oporezovana s 10 posto, a novim zakonom iznos od 2.460 maraka (ili 12 najnižih plaća) godišnjeg dohotka bit će oslobođen plaćanja poreza. Do četiri prosječne plaće plaća se 10 posto poreza, a više od četiri prosječne neto plaće 15 posto poreza.
Pošto se novim načinom obračuna poreza na dohodak entitetski budžet odriče najmanje 50 miliona maraka u korist poslodavaca u RS-u, otvaraju se mogućnosti za povećanje najnižih plaća, odnosno, dodatnog investiranja, što će omogućiti novo zapošljavanje. - Nadležne institucije RS-a, Porezna uprava i Ministarstvo finansija spremni su za provedbu novih zakona - izjavio je nedavno resorni ministar Aleksandar Džombić.

Kemal Kozaric, guverner Centralne banke BiH: "Postoje nova velika fiskalna opterecenja, medju kojima su najavljene promjene u roku isplate stare devizne stednje, zakoni o demobilisanim borcima i civilnim zrtvama rata u Federaciji. Bice zanimljivo vidjeti kako ce vlast iznaci sredstva za to. Budzeti su optereceni socijalnim davanjima, unutrasnjim dugom, budzetskim korisnicima, sto sve ide na teret privrede i kapitalnih investicija."

zzzzz wrote:

• Tesla ponovno proizvodi akumulatore
  
  Nakon što je kupio 67 posto vlasništva Tvornice akumulatora Tesla u Brčkom njezin većinski vlasnik Miodrag Bukvić najavio je ulaganje u obnovu proizvodnje od gotovo 4 milijuna eura.
  
  Prije rata Tesla je najviše izvozio u Njemačku za tvrtku Volkswagen. Bukvić je najavio kako će svi strojevi za proizvodnju akumulatora biti montirani do kraja godine te strojeva za recikliranje starih akumulatora i topionicu olova kako bi se izbjegle prijeratne ekološke posljedice.
  
  21.12.2006.

haris ubleha wrote:U RS-u:

U RS-u stupili na snagu novi zakoni: Najniže plaće bez poreza na dohodak
Zarade do četiri prosječne plaće bit će oporezovane sa deset, a više od toga sa 15 posto * U entitetskom budžetu manje 50 miliona maraka
U Republici Srpskoj jučer su stupili na snagu novi zakoni o porezu na dobit i o porezu na dohodak, kojima se uspostavlja veća socijalna i ekonomska pravičnost jer se oporezivanja oslobađaju najniže plaće, a one najviše se oporezuju po višoj stopi.
Prema dosadašnjim propisima, svaka marka dohotka bila je oporezovana s 10 posto, a novim zakonom iznos od 2.460 maraka (ili 12 najnižih plaća) godišnjeg dohotka bit će oslobođen plaćanja poreza. Do četiri prosječne plaće plaća se 10 posto poreza, a više od četiri prosječne neto plaće 15 posto poreza.
Pošto se novim načinom obračuna poreza na dohodak entitetski budžet odriče najmanje 50 miliona maraka u korist poslodavaca u RS-u, otvaraju se mogućnosti za povećanje najnižih plaća, odnosno, dodatnog investiranja, što će omogućiti novo zapošljavanje. - Nadležne institucije RS-a, Porezna uprava i Ministarstvo finansija spremni su za provedbu novih zakona - izjavio je nedavno resorni ministar Aleksandar Džombić.

U Federaciji:

Kemal Kozaric, guverner Centralne banke BiH: "Postoje nova velika fiskalna opterecenja, medju kojima su najavljene promjene u roku isplate stare devizne stednje, zakoni o demobilisanim borcima i civilnim zrtvama rata u Federaciji. Bice zanimljivo vidjeti kako ce vlast iznaci sredstva za to. Budzeti su optereceni socijalnim davanjima, unutrasnjim dugom, budzetskim korisnicima, sto sve ide na teret privrede i kapitalnih investicija."

• Višak pokriva rupe u budžetu
  
  R. ČENGIĆ
  
  02.01.2007 18:51
  
  SARAJEVO - Iako je prihod od poreza na dodatnu vrijednost (PDV) u 2006. godini u BiH za oko 800 miliona KM viši od planiranog, u Federaciji BiH viška neće biti, jer treba pokriti rupe koje su nastale usljed manjka prihoda po drugim osnovama i nerealizovanog kredita Svjetske banke, kaže ministar finansija u Vladi FBiH Dragan Vrankić.
  
  
  "Prihodi će biti veći od planiranih za oko 800 miliona KM na nivou države, ali kada to podijelimo, FBiH dobije oko 65 posto i to je oko 500 miliona KM. Od tog iznosa 36 posto, ili više od 150 miliona KM pripada kantonima, pa dio općinama i Direkciji za ceste, i onda se vidi da to i nije neki višak te da to i nisu neki prihodi. A mi možemo potrošiti samo ono i onoliko koliko piše u proračunima", pojašnjava Vrankić, napominjući da će nakon svih poravnanja ostati oko 50 miliona KM.
  
  "To nije ništa posebno, ali će odlično doći budućem ministru za njegovu likvidnost u narednom kvartalu", zaključuje Vrankić.
  
  Svetlana Cenić, bivši ministar finansija u Vladi RS, kaže da je MMF davno objavio da se isto desilo i u RS.
  
  "Sav višak prihoda od PDV-a otišao je u javnu potrošnju, što znači da je novac otišao uludo. I sada, iako još nemamo zvaničnu procjenu iz Uprave za indirektno oporezivanje koliko novca se može očekivati u 2007. godini, svi prave budžete, a niko ne vodi računa o tome da na državnom nivou nemamo budžet i da ni ne znamo koliko novca nam treba za vojsku ili Partnerstvo za mir", kaže Cenićeva.
  
  Iz Udruženja poslodavaca BiH podsjećaju da je na početku primjene PDV-a bilo najavljeno da će jedna trećina tog novca biti uložena u jačanje privrede, ali se novac krčmi bez ikakve kontrole.
  
  "Mi smo govorili da je uspostavljena stopa visoka, a sada taj novac doživljava sudbinu kao i sav drugi prikupljeni novac, jer finansira nerad institucija i ministarstva. A oni koji su ga prikupili, neće dobiti ni mrvicu", kaže predsjednik ovog udruženja Tomislav Grizelj.
  
  Iz Sindikata BiH cijene da je ovo rezultat toga što su vlade loše planirale i prihode i rashode.
  
  "Ovog viška neće biti u narednoj godini, a najavljeno je bilo da će višak biti usmjeren u socijalne fondove, rasterećenje privrede, podsticaje za poljoprivredu, smanjenje doprinosa, a sve je otišlo u predizborna obećanja", kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Edhem Biber.
  
  U opoziciji su iznenađeni što viška prihoda od PDV-a nema.
  
  "Čudno je to, ali je moguće, iako ne znamo kako je do toga došlo. Vjerovatno se radi o nekoordinaciji trošenja, no treba provjeriti koliko novca ide lokalnoj samoupravi i kakvo je stanje na nižim nivoima vlasti", kaže Alija Behmen, poslanik SDP-a u parlamentu FBiH.
  
  Vrankić pak cijeni da PDV u 2007. godini neće mnogo rasti, a 2008. godine neće biti veći nego ove.
  
  Nisu planirana sredstva za saniranje posljedica uvođanja PDV-a
  
  Dvije trećine viška prihoda od PDV-a, ili dijela javnih prihoda koji se tretira kao višak u odnosu na planirani prihod od PDV-a, dali su penzioneri, cijene u Sindikatu BiH.
  
  "Procjene govore da penzioneri mjesečno troše oko 30 KM na lijekove, a ostatak na osnovne životne namirnice koje ranije nisu bile oporezovane, što znači da su najveći dio tog viška dali upravo oni", kaže predsjednik Sindikata BiH Edhem Biber. Inače, u budžetu FBiH za 2007. godinu nema sredstava predviđenih za suzbijanje posljedica uvođenja PDV-a.
  
  "Nema socijalnih programa, pa nema ni sredstava. Novac je 2006. godine bio predviđen za premoštavanje i podršku za prvu godinu uvođenja PDV-a, a ostalo je stvar privikavanja", kaže Radovan Vignjević, ministar za rad i socijalnu politiku FBiH.
  ______________________________________________
  
  Nepopravljiv!!! mozda je jos nekome interesantno

pitt wrote:svaka cast zzzz. Iskreno, nekad sam se puno vise interesovao za BH ekonomiju ali mi je upravo ta cinjenica da se do relavantnih informacija tesko dolazi pokvarila cejf. Sjecam se da sam jednom poslao e-mail na adresu 5 brokerskih kuca na SASE, i od njih 5 odgovor (neku vrstu odgovora u stvari) dobio od samo jedne i to nakon 7 dana. Za nekog potencijalnog stranog investitora, ta "nasa profesionalnsost" bi bila znak da se drzi dalje do nekih boljih vremena. Sramota je sto nema (bar ja ne znam) neki profesionalan business magazin ili slicno za ljude koje interesuje ekonomski boljitak zemlje.

• ”Salford” kupio ”Mlijekoprodukt”
  
  P. KLINCOV
  
  28.12.2006 18:55
  
  BANJALUKA - Britanski fond "Salford" je preko svojih firmi postao vlasnik "Mlijekoprodukta" iz Kozarske/Bosanske Dubice, najveće mljekare u BiH, potvrđeno je "Nezavisnim" u tim kompanijama.
  
  Time su uspješno okončani pregovori predstavnika dvije kompanije, koji su trajali više od dvije godine.
  "Možemo potvrditi da je 'Salford' kupio 'Mlijekoprodukt'. Cijena spada u domen poslovne tajne i ne možemo je saopštiti", kazali su u "Salfordu".
  
  "Nezavisne" nezvanično saznaju da je vrijednost akvizicije oko 20 miliona KM.
  
  Ljuban Gligorić, savjetnik direktora "Mlijekoprodukta", kazao je da će udjele u toj fabrici imati beogradski "Imlek", banjalučka "Mljekara" i jedno preduzeće iz Sarajeva, koji su dio "Salfordove" korporacije "Danube Foods Group".
  
  U "Mlijekoproduktu" kažu da je prodaja većoj kompaniji bila neminovnost zbog trenda ukrupnjavanja mljekarskog tržišta u svijetu.
  
  "Mi jesmo veliko preduzeće za tržište BiH, ali ne i za svjetske razmjere gdje mala preduzeća ne mogu opstati", kazao je Gligorić.
  
  On tvrdi da će "Salford" unaprijediti poslovanje dubičke fabrike kroz obezbjeđenje otkupa novih količina mlijeka za preradu zbog čega će domaći farmeri moći računati na siguran plasman.
  
  "Mlijekoprodukt" je najveći proizvođač mlijeka u BiH s godišnjom preradom 48 miliona litara mlijeka. Posjeduje savremene linije za proizvodnju pasterizovanog mlijeka, jogurta, svježeg sira, surutke, kisele pavlake i dugotrajnog mlijeka. Najviše proizvoda plasira na tržište BiH, a zatim Hrvatske i Makedonije. Zapošljava oko 130 radnika i sarađuje sa 10.500 kooperanata sa područja sjeverozapadne BiH.
  
  "Salford", koji djeluje preko korporacije "Danube Foods Group" je vlasnik prehrambenog koncerna "Bambi", a drži oko 65 odsto mljekarskog tržišta Srbije. Osim beogradskog "Imleka", vlasnici su i mljekara u Novom Sadu, Subotici, Zaječaru i Zemunu. Prije dvije godine su kupili i banjalučku "Mljekaru", ali je taj proces formalno-pravno završen tek nedavnim pristankom Vlade RS da potraživanja prema tom preduzeću zamijeni za akcije.

• Poslije privatizacije povećanje proizvodnje
  
  S. JEREMIĆ
  
  29.12.2006 22:30
  
  MODRIČA - Milan Jelić, predsjednik Republike Srpske, izjavio je juče u Modriči da bi privatizacija Rafinerije ulja trebalo da doprinese podizanju nivoa fizičkog obima proizvodnje sa sadašnjih desetak na 96.000 tona u naredne tri do četiri godine.
  
  "Boraveći u preduzeću, čiji sam generalni direktor bio duži niz godina, želio sam dati podršku Naftnoj industriji Srpske i svim zbivanjima koja su u vezi s procesom privatizacije naftnog sektora i ulaskom 'Zarubežnjefta' u modričku i brodsku rafineriju, te banjalučki 'Petrol'", rekao je Jelić.
  
  Jelić je podsjetio da je Rafinerija ulja Modriča jedan od najrespektabilnijih proizvodnih kapaciteta u RS i BiH, te značajan privredni faktor u regionu.
  
  "Želimo da afirmišemo sve one vrijednosti koje su dostignute u dosadašnjem periodu, da modrička rafinerija i u procesu privatizacije nastavi istim dionicama privređivanja koje su trasirane prije mnogo godina", istakao je on.
  
  Pero Dugić, generalni direktor modričke rafinerije, upoznao je predsjednika Jelića s rezultatima poslovanja ovog kolektiva u tekućoj i planovima za narednu godinu.
  
  On je najavio povećanje realizacije, pokretanje proizvodnje baznih ulja i dostizanje punog tehničkog kapaciteta Rafinerije u oblasti proizvodnje baznih ulja, maziva i funkcionalnih tečnosti za motore i motorna vozila.
  
  Ruska kompanija "Zarubežnjeft" prihvatila je procijenjenu vrijednost naftnog sektora na 979 miliona maraka, od čega na modričku rafineriju otpada oko 67 miliona.
  
  Jelić je posjetio i Poljoprivredno dobro "Petar Mrkonjić", gdje je najavio mogućnost ulaganja jedne italijanske kompanije u cilju privatizacije državnog kapitala.
  
  On je posjetio i osnovne škole u Vukosavlju i Modriči, te mališanima uručio novogodišnje poklone.

• Turci zainteresovani za kupovinu ”Sane”
  
  Z. ČEKIĆ
  
  02.01.2007 17:04
  
  SANSKI MOST - Turska kompanija "Kastamonu Entegre" zainteresovana je za kupovinu većinskog kapitala u Drvnoj industriji "Sana" u Sanskom Mostu, potvrđeno je iz Sindikata ove firme.
  
  Prema riječima Muhameda Haskića, predsjednika ovoga sindikata, turska delegacija je nedavno obišla proizvodni pogon sanske drvne industrije, te se pozitivno izjasnila o eventualnoj mogućnosti privatizacije.
  Haskić je rekao kako su dosadašnja iskustva s pomenutom turskom kompanijom u BiH izuzetno pozitivna, budući da su Turci prije nekoliko godina uspješno privatizirali maglajski "Natron".
  
  "Prilikom razgovora rekli su nam da su zainteresovani za proizvodnju medijapan ploča koje se koriste kao elementi za namještaj, te da u BiH traže firmu koja bi odgovarala toj namjeni", naveo je Haskić.
  
  On je izrazio nezadovoljstvo nezainteresovanošću kantonalne agencije za privatizaciju te vlasti u ovome kantonu kada je riječ o privatizaciju drvne industrije u Sanskom Mostu.
  
  Haskić je istakao kako će radnici na sve načine spriječiti eventualni stečaj firme sve dok postoje zainteresovani kupci za većinski kapital DI "Sana".
  
  On je dodao kako su zaposleni spremni na razne vrste ustupaka, među kojima i odricanje od neisplaćenih ličnih dohodaka u proteklim godinama, kako bi se pokrenula proizvodnja, te otvorila radna mjesta u DI "Sana" u Sanskom Mostu.
  
  
  _____________________________________________
  
  
  Turska kompanija "Kastamonu Entegre" je prije nekoliko godina bila zainteresovana da otvori fabriku medijapan ploca u Zenici, trazili su garancije od Vlade Federacije za isporuku sirovine sto im se nije moglo garantovati, zbog velikih potreba Natrona iz Maglaja. Kasnije je ova kompanija uspjesno privatizovala upravo Natron i trenutno su u procesu pokretanja integralne proizvodnje u sto ce uloziti oko stotinjak miliona eura (kredit dobili od Evropske banke za razvoj)
  
  Kad je bilo price da ce otvarati fabriku u Zenici, govorilo se o 500 zaposlenih, u fabrici medijapan ploca i drugom pogonu, koji bi proizvodio ljepilo za medijapan ploce.
  
  Inace, proizvodjaci plocastog namjestaja u BiH kao jedan od svojih najvecih problema navode to sto nisu u mogucnosti nabaviti poluproizvod (medijapan ploce) na domacem trzistu, pa su prinudjeni uvoziti i na to placati carine. To ih dovodi u neravnopravan polozaj sa konkurentima.
  
  Bilo bi dobro za Sanu ako bas ovaj investitor odluci da privatizuje tamosnju drvnu industriju. Sad je sve do kantonalnih i federalnih vlasti.

chupson wrote:Fina tema.

Na starom forumu ekonomskog fakulteta Sarajevo (koji vise ne radi) bilo je dosta finih diskusija.

Volio bih da se to nastavi i ovdje, da ne zavrsimo na pukom nabacivanju clanaka.

Prije uvodjenja PDV-a sam nesto kao raspravljao o tome, onako - studentski, ali sa gasenjem gorespomenutog foruma su se ugasili i moji postovi.

evo nadjoh nesto sto sam hahaha napisao prije godinu...
http://p.blogger.ba

Dalo bi se popricati maksuzile o PDV-u. Jer evo nema socijalnih programa, nema povrata poreza bla bla...

Cujemo se.

• Izvoz porastao za 116,48 odsto
  
  
  A. MUJKIĆ
  
  02.01.2007 17:04
  
  ZENICA - Zeničko-dobojski kanton u prošloj godini nastavio je rast industrijske proizvodnje i prema podacima Privredne komore ZDK, zadržao je vodeću poziciju u FBiH kada su u pitanju vanjskotrgovinska razmjena i pokrivenost uvoza izvozom.
  
  "ZDK u prvih 11 mjeseci prošle godine imao je najbolje izvozne rezultate u FBiH. Nivo ukupne industrijske proizvodnje u pomenutom periodu zabilježio je rast od 16,6 odsto u odnosu na isti period 2005. godine, dok je u odnosu na stopu rasta industrijske proizvodnje u FBiH od 7,6 odsto proizvodnja u našem kantonu veća za 9 odsto", rekao je Šefkija Botonjić, predsjednik Privredne komore ZDK.
  Pokrivenost uvoza izvozom je, naveo je, 85,25 odsto. Takođe, zabilježen je i rast izvoza od 116,48 odsto.
  
  U vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH ZDK učestvuje sa 15,88 odsto, dok je sa 23,16 odsto ZDK ubjedljivo vodeći izvoznik na prostoru FBiH.
  
  Za ovakve rezultate najzaslužnije su kompanije "Mittal Steel" Zenica i "Prevent Cutting" iz Visokog koji zauzimaju drugo, odnosno četvrto mjestu po ostvarenom izvozu u FBiH.
  
  U prošloj godini najveći rast proizvodnje zabilježen je u metalskoj industriji - 51,9 odsto, dok je zabilježen značajan pad, 32 odsto, u tekstilnoj industriji.
  
  Iako statistika ohrabruje, zaposleni, ali i ostali stanovnici ZDK, ne mogu se pohvaliti osjetnim rastom životnog standarda.
  
  ZDK i dalje zauzima posljednje mjesto kada je u pitanju prosječan lični dohodak u FBiH.
  
  Prosječna neto plata u oktobru prošle godine iznosila je 497 KM, što je za 116 KM manje od prosječne plate u FBiH.
  
  U 12 gradova ovog dijela BiH zaposleno je 66.854 lica, što je za oko 4.000 manje od broja nezaposlenih.