Forum Klix.ba

HAVANA - U glavnom gradu Kube Havani u rujnu se održava summit Pokreta nesvrstanih, kojem će kao gosti ili promatrači nazočiti sve bivše jugoslavenske republike. Nijedna od njih, međutim, nije članica pokreta, u čijem je osnivanju 1961. u Beogradu bivša Jugoslavija odigrala ključnu ulogu. O činjenici da države nastale na prostoru bivše Jugoslavije nisu članice Pokreta nesvrstanih i o njegovoj ulozi na međunarodnoj sceni za BBC je govorio sir Shirid Ramfal, bivši glavni tajnik Commonweltha, organizacije koja okuplja bivše britanske kolonije i koja je tijesno surađivala s nesvrstanima. Ramfal je rekao da to što će bivše jugoslavenske republike u rujnu u Havani biti promatrači ili gosti ukazuje na to da se Pokret nesvrstanih nalazi u krizi i morao bi se reformirati. "Njegova moć nije odgovarajuća broju članova zbog toga što je u svijetu moć u rukama nekolicine zemalja izvan ovog pokreta", naglasio je Shirid Ramfal. On, međutim, ukazuje na to da bi reformirani Pokret nesvrstanih mogao odigrati važnu ulogu u svijetu i da summit u Havani predstavlja priliku da se pokrenu reforme. Svijet se, prema riječima sir Shirid Ramfala, nalazi u užasnoj situaciji. "Međunarodno pravo se raspada, nestaje sve što smo proteklih desetljeća izgradili i nazvali globalnom vladavinom prava, i na političkom i na ekonomskom planu", kazao je bivši glavni tajnik Commonweltha dodavši da misli prije svega na prilike na Srednjem istoku i na neuspjeh pregovora o liberalizaciji trgovine pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije. ''Smatra da svijet iz te situacije može izići samo ako se oko rješenja postigne globalni dogovor u koji bi se morale uključiti i nesvrstane zemlje zbog toga što praktično predstavljaju "ostatak svijeta, izvan velikih sila", koji također treba sudjelovati u traženju odgovora na svjetska pitanja. Shirid Ramfal je dodao da bi 116 zemalja članica Pokreta nesvrstanih danas sebe trebale vidjeti kao "nesvrstane u odnosu na blokove moći i kao države koje se zalažu za ekonomski razvoj i poštivanje međunarodnog prava". Također je rekao da summit u Havani predstavlja važnu priliku za takve reforme u Pokretu nesvrstanih i da bi "bio sretan kada bi osamdesetogodišnji kubanski lider Fidel Castro, na zalasku svoje političke karijere, blagoslovio takve promjene". Točan datum održavanja summita ovisi o Fidelovu zdravstvenom stanju.

Tito i nesvrstana vanjska politika

Potaknut putovanjima i vezama s vođama novooslobođenih zemalja poput Indije i Egipta, Josip Broz Tito postaje jednim od osnivača i najutjecajnijim državnikom pokreta nesvrstanosti. Skup izvanblokovskih zemalja su politikom aktivne miroljubive koegzistencije djelovale kao čimbenik smanjenja napetosti između zemalja NATO-a i Varšavskoga ugovora. Na Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji u Helsinkiju 1975. nesvrstani su vodili glavnu riječ.

Dnevni list 27.08.2006.

Mesić će podsjetiti da je Tito bio Hrvat

I premda govor koji će Mesić održati još nije dokraja usklađen sa svim Mesićevim željama, nema sumnje da će hrvatski predsjednik pokušati privući pozornost. Neizbježno je da Mesić podsjeti na Tita i njegovu ulogu u pokretu nesvrstanih.

Što bi hrvatski predsjednik mogao reći na skupu nesvrstanih 15. i 16. rujna na Kubi

Autor Jasmina Popović

Skup nesvrstanih u Havani 1979. bio je posljednje veliko putovanje Josipa Broza Tita na kojem je potvrdio predanost tadašnje Jugoslavije ciljevima nesvrstanih. Raspad Jugoslavije i podjela na zasebne države promijenili su i odnos prema organizaciji nesvrstanih, a i ona je sama prošla uspone i padove. U Hrvatskoj se devedesetih kritički i s podsmijehom govorilo o nesvrstanima, bilo je ministara koji su se "proslavili" podcjenjivačkim odnosom prema trećem svijetu.

U kolektivnoj svijesti hrvatskih građana nesvrstani su gotovo nestali, Račanova vlada nije nikoga poslala na skup nesvrstanih u Kuala Lumpuru i zato je vijest da će 27 godina nakon Tita hrvatski predsjednik 15. i 16. rujna biti na skupu nesvrstanih, i to ponovno u Havani, izazvala veliku pozornost i u Hrvatskoj i izvan nje. Svjestan objektivne međunarodne političke situacije, Castrove bolesti i američkih nada da će ta zemlja krenuti putem poželjnim za američku politiku, Mesić je ipak odlučio poslati još jednu poruku: hrvatski se prioriteti u vanjskoj politici znaju, to su EU i NATO, ali njemu je najdraža globalna vanjska politika, ona koja ne zanemaruje nijednu mogućnost da se Hrvatska što šire pozicionira u svijetu.

Status promatrača nemamo namjeru mijenjati, a odlazak predsjednika Mesića u Havanu razuvjerit će one koji izvlače zaključak da je riječ o zaokretu u vanjskoj politici Hrvatske. Njegov su cilj gospodarske veze sa svim zemljama koje mogu biti potencijalno hrvatsko tržište. Nije zanemarivo ni to što nesvrstane zemlje čine važnu snagu u UN-u i njihovi će glasovi biti važni i u odlučivanju za Vijeće sigurnosti za koje bismo se rado kandidirali.

Ali, najvažnije je vratiti Hrvatsku u mentalne sklopove političara tih zemalja, a na tome je predsjednik Mesić u oba mandata puno radio te je odlazak u Havanu i kapitalizacija njegovih aktivnosti i mogućnost da se na marginama sastanka u bilateralnim susretima podsjeti da je Tito bio Hrvat, a Hrvatska dio Jugoslavije, da su te zemlje surađivale uglavnom s hrvatskim poduzećima te da upravo ta poduzeća mogu ponovno raditi u njihovim projektima kažu u krugovima bliskim Mesiću.

Sličnosti i razlike
I premda govor koji će Mesić održati još nije dokraja usklađen sa svim Mesićevim željama, nema sumnje da će hrvatski predsjednik pokušati privući pozornost. Neizbježno je da Mesić podsjeti na Tita i njegovu ulogu u pokretu nesvrstanih. Za najveći broj zemalja i dalje su Tito, Naser i Nehru, osnivači pokreta, neupitne veličine, sjećanje na njih nije zamrlo, a pokret se i dalje održava na temeljima postavljenim 1961. godine. Upravo u sličnostima i razlikama između svijeta prije 45 godina i danas Mesić može naći inspiraciju.

Podjele ostale
Za svijet je i sada najvažniji (i najnedostižniji) cilj mir i tolerancija, pri čemu će biti teško zaobići Bliski istok, a tu Mesić uvijek govori o sukobu dvaju prava, izraelskog i palestinskog. Moderni je svijet suočen i s opasnošću od terorizma, a poznat je Mesićev stav da terorizam proizvodi neimaština i nerazumijevanje, što je muzika ugodna uhu zemalja trećeg svijeta. Nekada je svijet bio podijeljen između dvaju blokova, a danas je podijeljen na one koji imaju i one koji nemaju i nužno je reformirati UN kako bi bolje odgovarao potrebi za pravednijim odnosom snaga u svijetu.

Mesić će stoga podržati sve koji žele pravedniju raspodjelu bogatstva. Uostalom, nesvrstani su uvijek ideološki bili vrlo raznoliki, ali takve su im teme zajedničke. Uspije li Mesić svojim govorom privući pozornost skupa, moći će, bez obzira na eventualne kritike iz domaćeg miljea, biti zadovoljan. Oči svijeta bit će uprte u Havanu, ako ne zbog nesvrstanih, onda zbog Kube i Castra pa će i poruke jače odjekivati.

Iako je bilo naznaka da bi se Castro mogao dovoljno oporaviti da nastupi na skupu i pošalje neke od svojih misli Americi i ostatku svijeta, to je i dalje neizvjesno. Ne bude li mogao, to će preuzeti njegov brat Raul, a kako se neslužbeno doznaje, čak ni moguća Castrova smrt ne bi odgodila skup. Kuba bi tek tada željela pokazati da je stabilna i da će se kontinuitet vlasti nastaviti. A nema bolje prilike za to nego kad su svjetla reflektora uprta u Havanu.



Večernji list

Srbija i pokret nesvrstanih

Poslednji Samit nesvrstanih na kom je učestvovala Jugoslavija bio je upamćen po Gadafijevom šatoru u Pionirskom parku i kamilama koje je libijski lider ostavio Zoološkom vrtu. Pokret nesvrstanih imao je veliku ulogu u pomirenju zemalja Trećeg sveta, ali pomirenje nije bilo namenjeno jednoj od zemalja-osnivača, koja se raspala u međunacionalnom sukobu. Blic piše o mogućem drugom početku najvećeg međunarodnog udruženja posle Ujedinjenih nacija. Sredinom septembra, u prestonici Kube, Havani, biće održan Samit nesvrstanih, kom će kao posmatrač prisustvovati i Srbija. SFRJ, na čelu s Josipom Brozom Titom, 1961. je na osnivačkom skupu u Beogradu odigrala ključnu ulogu i dugo bila lider pokreta. Republike SFRJ danas u pokretu učestvuju kao gosti ili posmatrači, poput Srbije. Srbiju će na skupu u Havani najverovatnije predstavljati jedan od pomoćnika ministra spoljnih poslova Srbije.
Dejan Šahović, pomoćnik ministra spoljnih poslova Srbije, za Blic kaže da je zemlja u poslednjih 45 godina prešla put od osnivača i članice, kao SFRJ, do sadašnje pozicije zemlje-posmatrača. Neposredno posle Samita u Beogradu 1989, zbog dezintegracije i krize u SFRJ, Pokret nesvrstanih joj je pre 14 godina zamrznuo članstvo u organizaciji, a zatim je SRJ posle petooktobarskih promena tražila i dobila status posmatrača.

„Sadašnji prioritet spoljne politike Srbije jesu integracije zemlje u evropske i evroatlantske strukture, pa je trenutno zastupljen stav da je status posmatrača adekvatan za naše potrebe i ciljeve”, kaže Šahović i objašnjava da osnovna orijentacija Srbije ne znači da treba prekinuti veze sa zemljama iz drugih regiona.

„Treba održavati bliske kontakte sa zemljama Trećeg sveta, posebno zbog razvoja ekonomske saradnje”, rekao je Šahović i dodao da je Pokret nesvrstanih velika grupacija u Generalnoj skupštini UN i da broji više od 100 glasova, koji su od izuzetnog značaja za zemlju koja se nalazi u situaciji u kakvoj je Srbija.

„Pokret je menjao ulogu tokom godina. Nastao kao odgovor na postojanje blokova, posle njihovog nestanka Pokret nesvrstanih je opstao, i danas broji 116 afričkih, azijskih i latinoameričkih zemalja u razvoju. Uticaj Pokreta ne treba zanemariti. Određen broj nesvrstanih zemalja uvek je u Savetu bezbednosti iako nisu članovi, a recimo Grupa 20, koju čine članice Pokreta plus Brazil, u okviru Svetske trgovinske organizacije, ravnopravno učestvuje u pregovorima sa SAD, EU, Japanom”, kaže Šahović. (B92, Blic)