Forum Klix.ba

ostro i na prvu wrote:Sarajevska Hagada

SARAJEVO -- A centuries-old Jewish holy book that survived the Spanish inquisition, the Nazi Holocaust and Bosnia's 1992-95 war has been reprinted in limited editions, a Sarajevo publisher said on Thursday.

Čisti dokaz bosanske vjekovne tolerancije i multikulturalnosti.

Hajde pogodite koliko vrijedi Hagada?!

Gargamel wrote:Hajde pogodite koliko vrijedi Hagada?!

Zbog nečije greške, zvanična vrijednost joj je 7 miliona dolara.

Priča ide ovako (bar sam ja tako čuo):
Nekad u ratu su počele priče da je bosanska vlada prodala Hagadu. I da bi pokazali da to nije tačno, Hagada je bila kratko izložena. Tada su počela i nagađanja koliko vrijedi i procijenili su joj vrijednost na oko 700.000 dolara. Međutim, neko je tu cifru pogrešno protumačio, navodno zbog nečitkosti, jer je navodno tu negdje bila još jedna nula. I tako su neki drugi prenoseći stvarnu cijenu pogriješili i u javnost pustili cifru od 7.000.000 dolara.

Legenda kaže tako...
A kolika joj je stvarna vrijednost, ja nemam pojma.

Faksimilno izdanje sarajevske Hagade u 613 primjeraka

Izdavacˇka kuc´a "Rubic" iz Sarajeva nedavno je objavila 613 primjeraka izdanja jedne od najpoznatijih svjetskih knjiga, sarajevske Hagade.
Kako je kazao za FENU direktor IK "Rubic" Goran Mikulic´, rijecˇ je o faksimilnom izdanju, koje je po svim elementima rada najpriblizˇnije originalu. Primjerci su oko 80 posto ra?eni rucˇno ? visˇe nijansi zlata nanosˇeno je rucˇno, kao i sˇivanje, omot, kutija za knjigu i drugi elementi.

Mikulic´ je prije 18 mjeseci krenuo u realizaciju svoje ideje, okupljajuc´i veliki broj fotografa, dizajnera i drugih strucˇnih osoba, uz prikupljanje i neophodnih finansijskih sredstva, koja su za knjigu ovog tipa ogromna. Ulozˇio je 460.000 KM za sˇtampanje 613 primjeraka Hagade.

Broj primjeraka je dvostruko simbolicˇan. Naime, Jevrejska zajednica BiH savjetovala je Mikulic´u da odabere upravo taj broj, jer jevrejska Tora sadrzˇi 613 sura. Tako?er, jevrejski zasˇtitni znak je sˇipak koji se nalazi na njihovom novcu, a kada se sˇipak otvori, on ima 613 zrna. Svako zrno je jedna lijepa zˇelja, a kada se potrosˇe sva zrna, racˇuna se da je cˇovjek ispunio svoju misiju dobre volje.

Mikulic´ isticˇe veliku zainteresiranost u svijetu za sarajevsku Hagadu te je tako vec´ visˇe od stotinu adresa u svijetu rezerviralo po primjerak Hagade, od kojih je sˇest ili sedam iz BiH. Cijena jednog primjerka je 1.150 eura.

On naglasˇava kako nec´e biti dosˇtampavanja faksimilnog izdanja Hagade te je spomenuti broj primjeraka konacˇan. Ipak, iduc´e godine radit c´e se reprint, odnosno komercijalno izdanje Hagade u velikom tirazˇu.

"Ovo je prvi put da je za oko 700 godina, od kada je nastala sarajevska Hagada, ura?eno faksimilno izdanje, najpriblizˇnije originalu. Do sada je ra?eno visˇe verzija obicˇne, komercijalne sˇtampe. Ova je knjiga najpoznatija u svijetu zbog toga sˇto su prvi put u njoj likovi oslikani, jer judaizam, kao i islam, ne dozvoljava slikanje likova. Postoje josˇ neke Hagade, kao pticˇija budimpesˇtanska Hagada, gdje su likovi prikazani u obliku ptica", kazao je Mikulic´.

Promocija ovog izdanja, kako je kazao, planirana je tek za septembar.

Originalni rukopis na pergamentu, iluminiran u bakru i zlatu, najstarija je sefardska Hagada na svijetu. Ona predstavlja spis iz moralne domene rabinske knjizˇevnosti, a Jevreji je cˇitaju tokom Pashe.

Pocˇetkom 14. stoljec´a, oko 1314. godine, nepoznati umjetnik iz Barcelone u Sˇpaniji je malu vjersku knjigu, napisanu jevrejskim pismom, oslikao cˇudesnim crtezˇima koji predstavljaju motive iz prve biblijske knjige Postanka.

Buduc´i da jevrejski zakon striktno zabranjuje figurativno slikarstvo, smatra se da je upravo ta Hagada jedinstven primjer u sveukupnoj literaturi, koji tu zabranu krsˇi svojom ljepotom.

Godine 1492. Sveta inkvizicija Rimokatolicˇke crkve vrsˇi krvavi izgon svih jevreja iz Sˇpanije. Vec´a grupa tih prognanika nalazi svoje utocˇisˇte u Bosni, u ondasˇnjem Osmanlijskom carstvu. Jedna obitelj u svom izbjeglicˇkom zavezˇljaju donosi i prelijepu Hagadu u Sarajevo, gdje se ona prenosi s koljena na koljeno i cˇuva skrivena u obiteljskim sˇkrinjama.

Ova knjiga neprocjenjive vrijednosti odoljela je visˇe puta iskusˇenju preprodaje i kra?e.

Za vrijeme prosˇloga rata Hagada se sve vrijeme nalazila u gradu, u podzemnom trezoru Narodne banke, iako je sa svih strana svijeta bilo poziva da se ona zbrine.

Ekipa me?unarodnih strucˇnjaka, koje su financirali UN i bosanska jevrejska zajednica, restaurirala je knjigu 2001. te je od 2002. izlozˇena u Zemaljskom muzeju BiH.

FENA
23/05/2006 15:18

Panta Rei wrote:

Gargamel wrote:Hajde pogodite koliko vrijedi Hagada?!

Zbog nečije greške, zvanična vrijednost joj je 7 miliona dolara.

Priča ide ovako (bar sam ja tako čuo):
Nekad u ratu su počele priče da je bosanska vlada prodala Hagadu. I da bi pokazali da to nije tačno, Hagada je bila kratko izložena. Tada su počela i nagađanja koliko vrijedi i procijenili su joj vrijednost na oko 700.000 dolara. Međutim, neko je tu cifru pogrešno protumačio, navodno zbog nečitkosti, jer je navodno tu negdje bila još jedna nula. I tako su neki drugi prenoseći stvarnu cijenu pogriješili i u javnost pustili cifru od 7.000.000 dolara.

Legenda kaže tako...
A kolika joj je stvarna vrijednost, ja nemam pojma.

Prema profesoru dr. Enveru Imamoviću koji je bio u ratu direktor muzeja kad su skrivali Hagadu, vrijednost originala sarajevske Hagade je (sjedi prvo)







oko milijardu i sto miliona maraka (brojevima: 1100 000 000 KM.

Gargamel wrote:

Panta Rei wrote:

Gargamel wrote:Hajde pogodite koliko vrijedi Hagada?!

Zbog nečije greške, zvanična vrijednost joj je 7 miliona dolara.

Priča ide ovako (bar sam ja tako čuo):
Nekad u ratu su počele priče da je bosanska vlada prodala Hagadu. I da bi pokazali da to nije tačno, Hagada je bila kratko izložena. Tada su počela i nagađanja koliko vrijedi i procijenili su joj vrijednost na oko 700.000 dolara. Međutim, neko je tu cifru pogrešno protumačio, navodno zbog nečitkosti, jer je navodno tu negdje bila još jedna nula. I tako su neki drugi prenoseći stvarnu cijenu pogriješili i u javnost pustili cifru od 7.000.000 dolara.

Legenda kaže tako...
A kolika joj je stvarna vrijednost, ja nemam pojma.

Prema profesoru dr. Enveru Imamoviću koji je bio u ratu direktor muzeja kad su skrivali Hagadu, vrijednost originala sarajevske Hagade je (sjedi prvo)







oko milijardu i sto miliona maraka (brojevima: 1100 000 000 KM.

I ja sam cuo za ovu cifru.Cak su Izraelci bili spremni da je plate,sto su nasi odbili.

parmezan wrote:

Gargamel wrote:

Panta Rei wrote: Zbog nečije greške, zvanična vrijednost joj je 7 miliona dolara.

Priča ide ovako (bar sam ja tako čuo):
Nekad u ratu su počele priče da je bosanska vlada prodala Hagadu. I da bi pokazali da to nije tačno, Hagada je bila kratko izložena. Tada su počela i nagađanja koliko vrijedi i procijenili su joj vrijednost na oko 700.000 dolara. Međutim, neko je tu cifru pogrešno protumačio, navodno zbog nečitkosti, jer je navodno tu negdje bila još jedna nula. I tako su neki drugi prenoseći stvarnu cijenu pogriješili i u javnost pustili cifru od 7.000.000 dolara.

Legenda kaže tako...
A kolika joj je stvarna vrijednost, ja nemam pojma.

Prema profesoru dr. Enveru Imamoviću koji je bio u ratu direktor muzeja kad su skrivali Hagadu, vrijednost originala sarajevske Hagade je (sjedi prvo)







oko milijardu i sto miliona maraka (brojevima: 1100 000 000 KM.

I ja sam cuo za ovu cifru.Cak su Izraelci bili spremni da je plate,sto su nasi odbili.

Ja lično mislim da je ne bi trebalo prodati, bez obzira na cijenu i ponudu.

Prodati ce je a mi necemo dobiti nista od toga.

Gargamel wrote:

Panta Rei wrote:

Gargamel wrote:Hajde pogodite koliko vrijedi Hagada?!

Zbog nečije greške, zvanična vrijednost joj je 7 miliona dolara.

Priča ide ovako (bar sam ja tako čuo):
Nekad u ratu su počele priče da je bosanska vlada prodala Hagadu. I da bi pokazali da to nije tačno, Hagada je bila kratko izložena. Tada su počela i nagađanja koliko vrijedi i procijenili su joj vrijednost na oko 700.000 dolara. Međutim, neko je tu cifru pogrešno protumačio, navodno zbog nečitkosti, jer je navodno tu negdje bila još jedna nula. I tako su neki drugi prenoseći stvarnu cijenu pogriješili i u javnost pustili cifru od 7.000.000 dolara.

Legenda kaže tako...
A kolika joj je stvarna vrijednost, ja nemam pojma.

Prema profesoru dr. Enveru Imamoviću koji je bio u ratu direktor muzeja kad su skrivali Hagadu, vrijednost originala sarajevske Hagade je (sjedi prvo)







oko milijardu i sto miliona maraka (brojevima: 1100 000 000 KM.

Mislim da je procjena oko 1,1 milijardi US$, a ne KM (ako se preračuna, po tadašnjem kursu to bi bilo preko 2 milijarde DM)

Prodati Hagadu bi znacilo metak u celo kulturno-historijskom naslijedju BiH.

Nasa zemlja ima toliko potencijala kada je u pitanju kulturno historijsko naslijedje, da bi joj svaka druga zemlja mogla pozavidjet.

U Bosni su se razvijale cetiri monoteisticke religije, sto je bogatstvo nad bogatstvima, umjesto da svi prihvatimo sve te nase, jer su nase, vrijednosti i da ih podjednako volimo, mi moramo gledati spaljivanje drzavne zastave u Sirokom Brijegu, ili divljanja navijaca nakon sto nam susjedi izgube utakmicu.

Kad bi se prodala jos Hagada, to bi bilo da smo se odrekli i ono malo duse sto je ostalo

NIKAD

Hvala bogu da su se sacuvale neke vrijednosti, na kojima cemo ponovo izgraditi nase drustvo.

i ja se sjecam da su u ratu izraelci nudili nesto preko milijardu dolara za hagadu, onda su pocele price da je vlada prodala hagadu da bi kupila oruzje..to je diglo prasinu pa su je na kraju procjenili na 1,2 milijarde dolara a vrijednost joj raste jer je takvih knjiga na citavom svijetu ostalo manje od 10 a sarajevska je najbolje ocuvana

SARAJEVSKA HAGADA, CETVRTI PUT

 

Dan uoci jevrejske nove godine, praznika Pesaha, devetog septembra u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, u kojem se cuva ova dragocjena knjiga cudesne ljepote jos od 1894. godine, promovirano je Cetvrto reprint izdanje Sarajevske Hagade, ciji je izdavac "Svjetlost" iz Sarajeva. Nastala negdje sredinom 14. stoljeca u sjevernoj Spaniji (Saragosa?), vjerovatno kao svadbeni poklon za porodicu Elazar, na svoj put prema Sarajevu krece izgonom spanskih Jevreja, Sefarda, 1492. godine, da bi se preko Italije skrasila kod nas. Tadasnji vlasnici, porodica Koen, prodali su je, zbog zivotnih problema, tek osnovanom Zemaljskom muzeju.

Uz Sarajevsku Hagadu su vezane i sudbine nekih ljudi bez kojih danas ne bi imali ovu knjigu u Sarajevu. Poznat je vec od ranije onaj dio price kako su dva kustosa muzeja, Korkut i Petrovic, kada su nacisti u aprilu 1941. godine trazili da im se knjiga preda, ne trepnuvsi izjavili da im je zao sto ih je jedan njemacki oficir preduhitrio odnijevsi knjigu. Nije nikad dokazano da li su je sve vrijeme rata krili ispod poda jedne dzamije u okolini Sarajeva, ili u nekom vocnjaku, ili je drsko bila skrivena u samom muzeju pred nosem onih koji su je htjeli oduzeti. Kad je zavrsen rat, Sarajevska Hagada je ponovo ugledala svjetlo dana. Prije nekoliko mjeseci, dok je trajala NATO intervencija na Kosovu, kcerka pomenutog kustosa Dervisa Korkuta, koja je tamo zivjela, bila je sa kompletnom porodicom evakuisana u Izrael. Kcerki pravednika, kako Izraelci nazivaju one nejevreje koji su im pomagali u doba holokausta, vraceno je dobrocinstvo njenog oca. Jedna zivotna prica je tako sretno zaokruzena, ali ne i ona o tajnama koje jos uvijek krije sama knjiga i koje cekaju neke buduce istrazivace da ih odgonetnu.

Na kraju nesto o neiskoristenim sansama koje pruza promocija jednog ovakvog blaga. Zbunjuje nemustost bivsih i sadasnjih rukovodecih ljudi u Zemaljskom muzeju, kao cuvara ove kulturne vrijednosti i same drzave, da ne umiju iskoristiti nesto sto im je pruzeno na pladnju. Nije previse odluciti se za iskustva sa Hagadama u Becu i Washingtonu i prihvatiti vec vise puta ponudjenu pomoc od provjerenih institucija koje to znaju da rade. Inace, ne treba zaboraviti da Sarajevska Hagada nije pohranjena na nacin koji je maksimalno stiti od daljeg propadanja.

 

Samo za one sarajlije kojima je draga svaka lijepa vijest iz Sarajeva

 

Safet S. Sarajlic

Sarajevska Hagada, pokretno dobro u vlasnisˇtvu Bosne i Hercegovine

Status spomenika -> Nacionalni spomenik
            Povjerenstvo za ocˇuvanje nacionalnih spomenika, na temelju cˇlanka V stavka 4. Aneksa 8. Opc´eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i cˇlanka 39. stavka 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za ocˇuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici odrzˇanoj od 21. do 27. sijecˇnja 2003. godine, donijelo je
 
O D L U K U
 
I
 
            Pokretno dobro- Sarajevska hagada, vlasnisˇtvo Bosne i Hercegovine koja se cˇuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, ul. Zmaja od Bosne 3, proglasˇava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
            Na nacionalni spomenik iz prethodnog stavka primjenjuju se mjere zasˇtite utvr?ene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zasˇtitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Opc´eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (?Sluzˇbene novine Federacije BiH?, br. 2/02 i 27/02).
 
II
 
            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine duzˇna je osigurati pravne, znanstvene, tehnicˇke, administrativne i financijske mjere za zasˇtitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika iz tocˇke I ove odluke.
 
III
 
            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine osigurat c´e odgovarajuc´e fizicˇke i tehnicˇke uvjete za cˇuvanje Sarajevske hagade i vrsˇit c´e nadzor nad njenom zasˇtitom.
            Izlaganje i ostali vidovi prezentacije Sarajevske hagade na podrucˇju Bosne i Hercegovine vrsˇit c´e se na temelju uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadlezˇno za kulturu.
 
IV
 
            Svatko, a posebice nadlezˇni organi Federacije Bosne i Hercegovine, zˇupanije, gradske i opc´inske sluzˇbe suzdrzˇat c´e se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu osˇtetiti nacionalni spomenik iz tocˇke I ove odluke ili dovesti u pitanje njegovu zasˇtitu i rehabilitaciju.
 
V
 
            Iznosˇenje Sarajevske hagade iz Bosne i Hercegovine nije dopusˇteno.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog cˇlanka, dopusˇteno je privremeno iznosˇenje Sarajevske hagade iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguc´e izvrsˇiti u Bosni i Hercegovini.
            Odobrenje za privremeno iznosˇenje Sarajevske hagade iz Bosne i Hercegovine u smislu prethodnog stavka daje Povjerenstvo za ocˇuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Povjerenstvo), ukoliko bude nedvojbeno utvr?eno da to nec´e ni na koji nacˇin ugroziti nacionalni spomenik. Povjerenstvo u svom rjesˇenju o odobrenju za privremeno iznosˇenje spomenika utvr?uje sve uvjete pod kojima se to iznosˇenje mozˇe izvesti, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zadatke pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta i o svojoj odluci obavjesˇtava Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, nadlezˇnu sluzˇbu sigurnosti, carinsku sluzˇbu Bosne i Hercegovine i javnost.
 
VI
 
            Ova c´e se odluka dostaviti vlasniku nacionalnog spomenika iz tocˇke I ove odluke, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, federalnom ministarstvu nadlezˇnom za kulturu, nadlezˇnoj sluzˇbi zasˇtite na razini Federacije Bosne i Hercegovine, radi provedbe mjera utvr?enih u tocˇ. II, III, IV i V ove odluke.
 
VII
 
            Sastavni je dio ove odluke  obrazlozˇenje sa pratec´om dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).
 
VIII
 
            Prema cˇlanku V, stavak 4. Aneksa 8. Opc´eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konacˇne.
 
IX
 
            Ova odluka stupa na snagu danom donosˇenja i objavit c´e se u ?Sluzˇbenom glasniku BiH? i ?Sluzˇbenim novinama Federacije BiH?.
 
 
            Ovu je odluku Povjerenstvo je donijelo  u sljedec´em sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadzˇimuhamedovic´, Dubravko Lovrenovic´, Ljiljana Sˇevo i Tina Wik.
 
 
Predsjedatelj Povjerenstva
Dubravko Lovrenovic´
Broj: 05-6-80/03-2
17. sijecˇnja, 2003. godine
Sarajevo
 

Upravu ste, ipak su bili dolari u pitanju. Oko 1 100 000 000 $

U svakom slučaju, ta cifra mora biti greška. Pa nijedan mnogo stariji i vredniji spomenik kulture ne vrijedi toliko.

Ali kolika god da joj je vrijednost ne treba (niti može) biti prodata. Lijepo ju je vidjeti u muzeju, iako joj se ne može prići.

Panta Rei wrote:U svakom slučaju, ta cifra mora biti greška. Pa nijedan mnogo stariji i vredniji spomenik kulture ne vrijedi toliko.

Ali kolika god da joj je vrijednost ne treba (niti može) biti prodata. Lijepo ju je vidjeti u muzeju, iako joj se ne može prići.

Ne želim da potenciram materijalnu vrijednost hagade, ali ću reći da sam i ja mislio da je to sigurno greška u pitanju, ali nije. Hagada je procijenjena na 1,1 milijardu US$

Eshek wrote:

Panta Rei wrote:U svakom slučaju, ta cifra mora biti greška. Pa nijedan mnogo stariji i vredniji spomenik kulture ne vrijedi toliko.

Ali kolika god da joj je vrijednost ne treba (niti može) biti prodata. Lijepo ju je vidjeti u muzeju, iako joj se ne može prići.

Ne želim da potenciram materijalnu vrijednost hagade, ali ću reći da sam i ja mislio da je to sigurno greška u pitanju, ali nije. Hagada je procijenjena na 1,1 milijardu US$

Ako vrijedi toliko onda bi bilo najbolje da je cuvaju vojska i policija zajedno.
Ne daj boze da je neki tajni antikvar pozeli za sebe......a nedavno odose dva miliona kao u holivudskim filmovima.Treba to cuvat ko' oci u glavi.......

Gargamel wrote:Hajde pogodite koliko vrijedi Hagada?!

Koliko sam ja citao prije rata je pokusana procjena i da se doslo do podataka - neprocjenljivo.
Da li sad u doba kada se sve ali bas sve moze ipak kupiti novcem moze i dalje tvrditi isto, ne znam.

daj ba kakva milijda dolara....
knjiga jeste vrijedna ,ali procijenjivati njenu vrijednost na milijardu dolara
je pomalo bezobrazno

pa ni skulpture i slike mikelandjela toliko ne vrijede ...
cak dijete koje lezi , mikelandjelova skulptura ,koje ni dan danas nije pronadjeno nema toliku vrijednost..

ponavljam: 1,1 Milijarda US$ (ili 1100 miliona USD)

ni ja nisam u početku vjerovao...