Forum Klix.ba

[img]http://www.pariroma.com/images/LogosPresse/Oslobodjenje.gif[/img][color=white]. . .[/color][size=134]07/05/06[/size] wrote:Zahtjev Evropi da zabrani fašističke organizacije u BiH

Piše: Š. HODŽIĆ - A. ŠLJAMO (Foto: Didi TORCHE)


Među onima koji su odali počast
herojima najhumanije bitke Drugog
svjetskog rata bili su i mladi

JABLANICA - Polaganjem vijenaca, bacanjem karanfila u Neretvu i svečanom akademijom u Jabanici je u subotu obilježena 63. godišnjica Bitke na Neretvi, koja je poznata i kao najhumanija bitka u Drugom svjetskom ratu. Sa ove svečanosti učesnici ove bitke i antifašisti Bosne i Hercegovine uputili su apel Parlamentu Evropske unije da onemogući djelovanje fašističkih pokreta u BiH “uobličenih u četničke, ustaške i druge srodne organizacije”.

"Agresija Srbije, Crne Gore i Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu najbolje je pokazala do čega može da dovede divljanje profašističkih snaga. Stoga zahtijevamo da se bosanskohercegovačkim vlastima jasno stavi do znanja da zemlja opterećena fašističkim i profašističkim organizacijama nema mjesta u civiliziranoj i demokratskoj Evropskoj uniji", piše u ovom apelu.

Svečanosti u Jablanici prisustvovalo je oko 500 učesnika bitke na Neretvi i više stotina antifašista iz federalnog dijela Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Dalmacije. Iz ostalih dijelova bivše Jugoslavije nije došao niko, kao ni iz Republike Srpske. U Jablanicu također nije stigao nijedan visoki državni ili entitetski funkcioner. Jedino je predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić uputio svog izaslanika Timura Numića, koji se nije pojavio među govornicima. Prisustvovali su i predstavnici ambasada Rusije i Velike Britanije.

U prepunoj sali Muzeja Bitke za ranjenike bivšim saborcima i mladim antifašistima prvi se obratio učesnik bitke Mićo Rakić, inače predsjednik Organizacionog odbora ove manifestacije. On je naglasio kako je poseban začaj bitke na Neretvi bio u tome što je vođena za ranjenike, po kojoj je Jablanica ušla u enciklopedije "kao žariše najhumanije bitke partizana u toku NOR-a".

Podsjećajući da je Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu bila "centralno žariše antifašističke borbe", on je dodao kako su i danas "aktuelni zahtjevi za borbu protiv nacionalizma i fašizma, za ravnopravnost ljudi i naroda, za ljudska prava po najvišim civilizacijskim standardima".

General Ekrem Durić je za Bitku na Neretvi, u kojoj je učestvovao kao 18-godišnji mladić, kazao kako je bila najznačajnija, najsudbonosnija operacija koju je vodila Narodnooslobodilačka vojska.

"U BiH su nacionalističko-šovinističke pojave u ozbiljnom narastanju i nastoje da nasilnim putem razore i unište tkivo BiH", kazao je on.

Durić je kazao kako će naši pregovori sa Evropskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju zavisiti od toga koliko ćemo našu zemlju osloboditi od recidiva fašističke i nacional-šovinističke prošlosti.

Oko 250 Crnogoraca, učesnika Bitke na Neretvi, u subotu je doputovalo u Jablanicu. Predsjednik SUBNOR-a Crne Gore 91-godišnji Andrija Nikolić podsjetio je na svoju ranjeničku golgotu u Jablanici 1943. godine.

"Ako je Jugoslavija razorena voljom hegemonista, ideje za koje smo se borili neće nestati", rekao je on.

Predsjednik Udruge antifašističkih boraca iz Dubrovnika Marinko Vlašić rekao je kako mnogi pokušavaju da izbrišu dio naše antifašističke historije, ali da je naš antifašizam neuništiv.

Načelik Općine Jablanica Salem Dedić skrenuo je pažnju na dvije činjenice: da Muzej Bitke na Neretvi i dalje posjećuju turisti iz svih krajeva svijeta, ali da se o ovom historijskom mjestu brinu samo Općina Jablanica i kolektiv Muzeja.

Titov portret u Pentagonu

Govoreći o historijskoj ulozi mašala Tita, Mićo Rakić je kazao i ovo:

"Nije nimalo slučajno da američki Pentagon do dana današnjeg u svojoj svečaoj dvorani ima portret maršala Tita, koga Amerikanci visoko cijene kao veliku istorijsku ličnost i kao saveznika u borbi protiv fašizma. Nije nimalo slučajno da se naši obični ljudi s nostalgijom sjećaju Titovog vremena".

Pisma iz Beograda i Londona

Na svečanoj akademiji u Jablanici pročitana su i tri pisma podrške učesnicima ovog skupa.

Pisma iz Beograda poslali su prof. dr. Radosav Ratković i jedan od partizanskih komandanata u legendarnoj bici na Neretvi Ljubo Babić. Iz Londona je podršku antifašistima uputio mostarski pjesnik Mišo Marić, koji u jednom dijelu svog toplog pisma kaže: "Rođeni moji, nosim vas u srcu kao svjetlost".