Forum Klix.ba

[img]http://www.ex-yupress.com/dani/dani.gif[/img][color=white]...[/color][size=134]DANI - Broj 460 - 07.04.2006.[/size] wrote:Intervju Dana: Zufer Dervišević

Vrankić želi da uništi dokaze o kriminalu političara

Ministar finansija i dopremijer Federalne vlade, svjestan da je izborna godina i da se i njegov mandat bliži kraju, počeo je sezonu lova i najavio ukidanje Finansijske policije. Njegov je prijedlog podržala Vlada FBiH na čelu sa premijerom Ahmetom Hadžipašićem. Cilj političara nije pravna država već dosjei koje Finansijska policija posjeduje, a koji nedvojbeno dokazuju da je pravna država u BiH nemoguća dokle se god s najviših pozicija vlasti dirigira kriminalom. To je ujedno i razlog što je glavni inspektor Finansijske policije Federacije BiH Zufer Dervišević odlučio da govori.

Vildana Selimbegović



Ovaj diplomirani pravnik ima 20 godina radnog iskustva, a punih 10 je proveo u Finansijskoj policiji - kroz sve njezine faze - na mjestu glavnog inspektora. Široj javnosti je sve donedavno bio gotovo pa nepoznat: to je zapravo od njega tražio posao - Zufer Dervišević je na čelu tima koji se predano, već cijelu deceniju, bori protiv velikih prevara i još većih lopova.

Nažalost, mnogi od njih su sa bijelim okovratnikom - u ministarskim i direktorskim foteljama, premijeri, političari, lideri stranaka… Njihova moć je neupitna, a upravo zahvaljujući njoj, te koalicionom dogovoru domaćih političara o nemiješanju u tuđe lopovluke, Bosna i Hercegovina i pored enormnog angažmana kako finansijskih tako i poreskih inspektora nikako da siđe sa vodećih mjesta na crnoj listi zemalja kojima vladaju korupcija i sivo tržište. No, zato su na meti moćnih političara koji debelo profitiraju na organiziranom kriminalu u vlastitoj režiji - Finansijska policija i Poreska uprava.

DANI: Gospodine Derviševiću, Vlada Federacije od Parlamenta FBiH traži ukidanje Finansijske policije. Možete li reći kome je institucija na čijem ste čelu veći problem: ministru finansija i dopremijeru Draganu Vrankiću ili pak premijeru Ahmetu Hadžipašiću?

DERVIŠEVIĆ: Mislim da je glavni inicijator ukidanja Finansijske policije gospodin Vrankić. Ovakav stav zapravo potkrepljuje čitav niz njegovih poteza. Ministar Vrankić je mjesec dana nakon njegova dolaska u Vladu Federacije, dakle 2002. godine, pokušao smijeniti mene i moga zamjenika, pokojnog Vidovića. Taj je prijedlog iznio na Vladi FBiH. Od tada traje problem. Inače, hajka na Finansijsku policiju počela je još ranije, 2000. godine, kada su, kao što je poznato, gospoda Edhem Bičakčić i Dragan Čović smijenili mene i mog bivšeg zamjenika Vidovića. Tada je Visoki predstavnik poništio njihovu odluku.

DANI: Ako se ne varam, jedan od najvažnijih razloga gospodi Bičakčiću i Čoviću jeste bio Izvještaj Finansijske policije nakon kojeg su podignute krivične prijave protiv njih.

DERVIŠEVIĆ: Glavni razlog Bičakčiću i Čoviću bio je angažman Finansijske policije na istraživanju manipulisanja sredstvima iz federalnog budžeta. Kad sam pozvan u kabinet tadašnjeg premijera Bičakčića, mislio sam da želi pomoći u istragama vezanim za rad Ministarstva za boračka pitanja. Međutim, on mi je saopćio da će izvršiti kadrovske smjene u Finansijskoj policiji.

DANI: Upravo zbog rada Ministarstva za boračka pitanja pokrenuta je prijava protiv gospodina Bičakčića.

DERVIŠEVIĆ: Podignut je niz prijava vezanih za to ministarstvo, za finansiranje Stranke demokratske akcije preko firme Unigradnja, zatim zbog raspodjele ostalih prihoda u federalnom budžetu. Protiv gospode Bičakića i Čovića ukupno je podignuto sedam krivičnih prijava.

DANI: Kakva su Vaša iskustva sa gospodom Hadžipašićem i Vrankićem?

DERVIŠEVIĆ: Što se tiče njih dvojice, moja iskustva su…(smijeh) skroz negativna. Gospodin Hadžipašić se uopće ne interesuje za rad Finansijske policije! Njega interesuje samo stav gospodina Vrankića, i što se tiče Ministarstva finansija i što se tiče Finansijske policije. Ja sam imao priliku dva puta razgovarati sa premijerom za sve ove godine koliko je na toj funkciji, i to kada je došao na to mjesto i drugi put, prije dva mjeseca. Sa ministrom Vrankićem sam pet puta razgovarao: od tih pet, četiri sastanka su bila na temu ukidanja Finansijske policije.

DANI: Glavni problem Finansijske policije ispada konstantna borba protiv kriminala i korupcije, i to u vrhovima vlasti. Molim Vas, prezentirajte nam dio rezultata angažmana Finansijske policije u proteklom periodu.

DERVIŠEVIĆ: Želim napomenuti da je Finansijska policija FBiH i pored brojnih poteškoća, prepreka i pritisaka, zabilježila gotovo nevjerovatne rezultate u borbi protiv svih oblika kriminala. Primjera radi, ubiranje i nadzor nad ubiranjem javnih prihoda političko-teritorijalnih zajednica i fondova u FBiH: od 1998. do 2005. utvrđeno je 1.298.896.299 KM neplaćenih obaveza prema javnim prihodima i pripadajućim kamatama, od čega je naplaćeno 1.004.896.299 KM, dok je ostalo nenaplaćeno 294.000.000 KM. Nenaplaćeni javni prihodi su u skladu sa zakonskim propisima predati nadležnim organima na njihovo izvršavanje. Prema našim saznanjima, sudovi su pokrenuli postupke u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Dalje, aktivnosti Finansijske policije su usmjerene na uspostavljanje fiskalne i finansijske discipline: podneseno je 3.645 prekršajnih prijava, 2.712 prijava za privredni prestup i 868 krivičnih prijava odnosno izvještaja o počinjenim krivičnim djelima protiv 3.335 osoba sa štetom, odnosno koristi u iznosu 2.100.000.000 KM. U upravnom postupku doneseno je 5.785 rješenja i 3.897 zaključaka.

DANI: Hoćete da kažete da je Finansijska policija utvrdila da je Federacija BiH pokradena za više od dvije milijarde maraka?

DERVIŠEVIĆ: Upravo to. Vjerovatno je i to dio razloga gospode koja nije dobro sagledala mjesto i ulogu Finansijske policije do sada, već hoće da je ukine. Isto tako, Finansijska policija je dosta uradila na obuzdavanju crnog tržišta, i to kod sljedećih firmi: Mon Light, gdje je oduzeto 70 tona cigareta i obračunato 35.000.000 KM obaveza, onda Vindex, Vindex Commerce, Zmajevac, Ugarak, AM Šped, pa Direkcija za robne rezerve FBiH gdje su utvrđene obaveze u iznosu od 20.000.000 KM, Fabrika duhana Čapljina i tako redom.

DANI: Gospodine Derviševiću, dozvolite mi da primijetim: pomenuli ste Vindex i Vindex Commerce, samo dvije firme među brojnim koje se pominju u sudskim presudama Vinku Jakiću. Uprkos nalazima Finansijske policije, sudskim presudama, pa i krivnji još u ratu za saobraćajnu nesreću u kojoj je smrtno stradao Anto Kovačić, Vinko Jakić je član Upravnog odbora Federalne investicijske banke i osoba od povjerenja ministra Vrankića. Dani su pisali o tome, pa čak i o pristajanju premijera Hadžipašića da taj i takav upravni odbor, koji je već tri mjeseca potpuno nelegalan, nastavi sa radom, dok sudski organi tvrde kako je Jakić nedostupan sudu.

DERVIŠEVIĆ: Nažalost, jeste. I meni je sve to čudno jer igrom slučaja znam o kome se radi, znam o kontrolama koje smo mi radili, znam i za nemogućnosti uručivanja sudskih poziva i odluka. Zaista mi to sve skupa nije jasno.

DANI: Sumnjate li da stav ministra Vrankića, odnosno njegov zahtjev za ukidanje Finansijske policije ima veze sa zaštitom kriminala Vinka Jakića?

DERVIŠEVIĆ: Mislim da itekako ima veze. Pazite, rezultati rada, uspjesi Finansijske policije vrlo se jasno vide u borbi protiv korupcije. Uspješno su otkriveni i procesuirani korumpirani članovi Predsjedništva BiH, premijeri Federacije BiH i pojedinih kantona, ministri, ambasadori, guverneri, viceguverneri, direktori federalnih organa, zavoda, agencija i direkcija, javnih preduzeća i fondova. Mislim da su to bitni razlozi zašto se želi ukinuti Finansijska policija. Mi smo ti koji su ukazali na netransparentno i nezakonito finansiranje političkih stranaka. Primjera radi - Mondo, preduzeće preko koga je finansirana Hrvatska demokratska zajednica, zatim otkrili smo relaciju bužet FBiH - Unigradnja i način na koji je finansirana SDA, zatim slučaj Tuzlanske banke, pa ako hoćete i tog Vinka Jakića, odnosno Vindex sa još dvanaest preduzeća.

DANI: Gospodine Derviševiću, slučajevi koje ste naveli i koji su dospjeli do suda u svakoj normalnoj, uređenoj zemlji bili bi prvorazredni skandal, a u BiH je nažalost posve drugačije. Evo, objasnite mi, zašto recimo kriminalna privatizacija Tuzlanske banke još nije ni procesuirana?

DERVIŠEVIĆ: Tuzlanska banka je u procesu istražnih radnji. Mi smo u martu prošle godine podnijeli Izvještaj, nakon toga smo dobili dodatne zadatke… Uniogradnja i Mondo su na sudu, slučaj "Hercegovačka banka" je okončan, Vindex je završen, ali kazne nisu izvršene. Isto tako, Finansijska policija je u svojim aktivnostima utvrdila netransparentno i nezakonito korištenje budžetskih i fondovskih sredstava. Riječ je o slučajevima budžeta Tuzlanskog kantona, javnih preduzeća Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Herceg-Bosne, Zavoda za zapošljavanje FBiH i BiH, javnih preduzeća Telecom Mostar i BH Telecom, Federalnog ministarstva raseljenih lica i izbjeglica, Federalnog ministarstva za boračka pitanja, Federalnog ministarstva finansija, Fonda za razvoj općine Čapljina, Federalnog ministarstva odbrane… Da ne nabrajam dalje. Finansijska policija je dala doprinos u otkrivanju i procesuiranju aktera velikih bankarskih prevara u ukupnom iznosu od 200.000.000 KM. Primjera radi, SAB banka - 28.000.000 KM, BH banka 30.000.000 KM, Narodna banka BiH 15.000.000 KM, Hercegovačka banka 100.000.000, Tuzlanska banka 4.200.925 KM, IKB Zenica 14.900.0000 KM… I tako redom.

DANI: Ne mogu da ne primijetim: HDZ ima Hercegovačku banku, Stranka za BiH Tuzlansku banku, SDA…

DERVIŠEVIĆ: Sve je to preslikavanje, korištenje istih recepata po principu: mi ćemo raditi ovo, vi radite ovo. To je taj paralelizam u vlasti. To se jako dobro vidjelo i u aktivnostima koje je Finansijska policija, u skladu sa svojim ovlaštenjima, poduzela u slučajevima pretvorbe iz državne u privatnu imovinu i utvrdila brojne privatizacijske prevare. Sjetite se samo hotela Holiday Inn iz Sarajeva, hotela Garni također iz Sarajeva, potom u slučaju preduzeća Soko iz Mostara, Fininvest iz Drvara, hotela Ero iz Mostara, Eroneta iz Mostara, Citrusa iz Bihaća, Bihaćke mljekare iz Bihaća, hotela Maršal na Bjelašnici, a da ne ističem velike slučajeve koje su mediji toliko puta spominjali: Aluminijum iz Mostara, Fabrika duhana Sarajevo, Simes iz Sarajeva, Energopetrol iz Sarajeva, TAS iz Sarajeva, Elektrobosna iz Jajca…

DANI: U pravu ste: mediji su ih toliko puta spominjali, Vi kažete da je i Finansijska policija uradila enorman posao na razotkrivanju kriminala u tim slučajevima, a ja Vas pitam: koliko je takvih slučajeva okončalo presudama?

DERVIŠEVIĆ: Na sudu su hotel Garni, Soko, Eronet, Bihaćka mljekara i Citrus. Alumijum nije: sve je bilo završeno što se nas tiče i ne znam ko se s kim i kako dogovarao. Kad je riječ o Fabrici duhana Sarajevo - meni još uvijek nije jasno kako je taj slučaj završen: naš je stav jasan - privatizacija nije izvršena u skladu sa zakonom i to je ključno. Tuzlansku banku radimo, Energopetrol je na sudu, kao i Elektrobosna. Ključna stvar, recimo, u pregovorima o prodaji Energopetrola je, nažalost, nalaz Finansijske policije koji je poništio ministar Vrankić. On je, podsjećam, poništio zakonito rješenje o 22 miliona KM da bi bili nastavljeni pregovori o prodaji. Niti Hadžipašić niti Vrankić nikada nisu ni tražili stav Finansijske policije, koji je bio dio predmeta Energopetrol. No, Finansijska policija je poduzela sve zakonske mogućnosti, pa smo se mi obratili pravobranilaštvu pošto se radi o sredstvima kantona i Federacije - i pravobranioci su pokrenuli upravni spor.

DANI: U ovom slučaju uistinu valja odati i priznanje Parlamentu Federacije koji je reagirao.

DERVIŠEVIĆ: Tako je. Ja očekujem da će poslanici oba doma Parlamenta Federacije reagirati i u slučaju Finansijske policije. Vjerujem da će prepoznati nastojanja pojedinaca koji su povezani sa nekim od nosilaca javnih funkcija, a koje su Finansijska policija i tužilaštvo FBiH identificirali kao počinioce brojnih i teških krivičnih djela, da ukinu Finansijsku policiju. Prijedlog zakona je poslan Parlamentu FBiH, a očekujem da se zastupnici izjasne da ga razmatraju i u redovnoj proceduri i da ga vrate uz jasne smjernice za njegovu detaljnu korekciju u duhu zakonitosti. Ne sumnjam da su parlamentarci svjesni da Finansijska policija treba ukoliko želimo da se izborimo za pravnu državu. U ovom času, nema druge institucije koja može nastaviti da radi ove poslove: ako to nisu shvatili premijer i ministri u Vladi FBiH, očekujem da zastupnici hoće. Savršeno je jasno da Vrankić uopće ni ne nudi zamjenu za naš posao: on samo ima viziju ko ne treba da ga radi! Ključni razlog za donošenje zakona o izmjena i dopunama Zakona o finansijskoj policiji, po mom sudu, jeste preuzimanje arhive, dokumentacije, pa i ljudstva od Ministarstva finansija, a nakon toga slijedi ukidanje. To je osnovni cilj i on je očigledan - želi se zaustaviti naš rad. Mi u ovom času radimo na 90 slučajeva, među njima su već pomenuti Energopetrol i Tuzlansku banka, zatim Gras, Aerodrom u Visokom, Turistička zajednica BiH…

[size=134]Pranje novca[/size] wrote:1.324 fiktivne firme

- Što se tiče aktivnosti koje je Finansijska policija imala u sprečavanju pranja novca, otkrila je 159.688 prijavljenih transakcija, u ukupnom iznosu 14.022.420.633 KM. Nadležnim organima je proslijeđeno 1.388 prijava u ukupnom iznosu 787.128.523 KM. Interesantno je napomenuti da su u ovom periodu otkrivene 1.324 fiktivne firme, koje su preko 21 poslovne banke u BiH izvršile transakcije i pranje novca u vrijednosti 1.700.000.000 KM, koje posebno izdvajam zato što navedene transakcije banke nisu prijavile kao sumnjive već ih je Finansijska policija kroz nadzor naknadno utvrdila.

[size=134]Humanitarne organizacije[/size] wrote:
Chicago cijeni, Sarajevo ignorira

- Radeći na sprečavanju finansiranja aktivnosti terorizma, Finansijska policija je identificirala nevladine i humanitarne organizacije koje su zloupotrebile ili preusmjerile novac namijenjen građanima BiH, s ciljem direktne ili indirektne podrške organizacijama koje pripadaju ili su u vezi sa terorističkim organizacijama u svijetu. Među njima je i firma za koju se vi interesirate: Bosanska idealna futura. Tačno je da je u procesu protiv Enama Arnauta Sud u Chicagu koristio naše nalaze u dokaznom postupku, a dvojica naših stručnjaka su išli da svjedoče povodom tog slučaja.

...DANI - Broj 460 - 07.04.2006. (citat):
Intervju Dana: Zufer Dervišević

Vrankić želi da uništi dokaze o kriminalu političara

(...)

Vildana Selimbegović

Ovaj diplomirani pravnik ima 20 godina radnog iskustva, a punih 10 je proveo u Finansijskoj policiji - kroz sve njezine faze - na mjestu glavnog inspektora. Široj javnosti je sve donedavno bio gotovo pa nepoznat: to je zapravo od njega tražio posao - Zufer Dervišević je na čelu tima koji se predano, već cijelu deceniju, bori protiv velikih prevara i još većih lopova.

Nažalost, mnogi od njih su sa bijelim okovratnikom - u ministarskim i direktorskim foteljama, premijeri, političari, lideri stranaka… Njihova moć je neupitna, a upravo zahvaljujući njoj, te koalicionom dogovoru domaćih političara o nemiješanju u tuđe lopovluke, Bosna i Hercegovina i pored enormnog angažmana kako finansijskih tako i poreskih inspektora nikako da siđe sa vodećih mjesta na crnoj listi zemalja kojima vladaju korupcija i sivo tržište. No, zato su na meti moćnih političara koji debelo profitiraju na organiziranom kriminalu u vlastitoj režiji - Finansijska policija i Poreska uprava.
(...)
DANI: Ako se ne varam, jedan od najvažnijih razloga gospodi Bičakčiću i Čoviću jeste bio Izvještaj Finansijske policije nakon kojeg su podignute krivične prijave protiv njih.

DERVIŠEVIĆ: Glavni razlog Bičakčiću i Čoviću bio je angažman Finansijske policije na istraživanju manipulisanja sredstvima iz federalnog budžeta. Kad sam pozvan u kabinet tadašnjeg premijera Bičakčića, mislio sam da želi pomoći u istragama vezanim za rad Ministarstva za boračka pitanja. Međutim, on mi je saopćio da će izvršiti kadrovske smjene u Finansijskoj policiji.
(...)
DANI: Glavni problem Finansijske policije ispada konstantna borba protiv kriminala i korupcije, i to u vrhovima vlasti. Molim Vas, prezentirajte nam dio rezultata angažmana Finansijske policije u proteklom periodu.
DERVIŠEVIĆ: Želim napomenuti da je Finansijska policija FBiH i pored brojnih poteškoća, prepreka i pritisaka, zabilježila gotovo nevjerovatne rezultate u borbi protiv svih oblika kriminala. Primjera radi, ubiranje i nadzor nad ubiranjem javnih prihoda političko-teritorijalnih zajednica i fondova u FBiH: od 1998. do 2005. utvrđeno je 1.298.896.299 KM neplaćenih obaveza prema javnim prihodima i pripadajućim kamatama, od čega je naplaćeno 1.004.896.299 KM, dok je ostalo nenaplaćeno 294.000.000 KM. Nenaplaćeni javni prihodi su u skladu sa zakonskim propisima predati nadležnim organima na njihovo izvršavanje. Prema našim saznanjima, sudovi su pokrenuli postupke u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Dalje, aktivnosti Finansijske policije su usmjerene na uspostavljanje fiskalne i finansijske discipline: podneseno je 3.645 prekršajnih prijava, 2.712 prijava za privredni prestup i 868 krivičnih prijava odnosno izvještaja o počinjenim krivičnim djelima protiv 3.335 osoba sa štetom, odnosno koristi u iznosu 2.100.000.000 KM. U upravnom postupku doneseno je 5.785 rješenja i 3.897 zaključaka.

DANI: Hoćete da kažete da je Finansijska policija utvrdila da je Federacija BiH pokradena za više od dvije milijarde maraka?

(...)

DANI: Gospodine Derviševiću, slučajevi koje ste naveli i koji su dospjeli do suda u svakoj normalnoj, uređenoj zemlji bili bi prvorazredni skandal, a u BiH je nažalost posve drugačije. Evo, objasnite mi, zašto recimo kriminalna privatizacija Tuzlanske banke još nije ni procesuirana?

DERVIŠEVIĆ: Tuzlanska banka je u procesu istražnih radnji. Mi smo u martu prošle godine podnijeli Izvještaj, nakon toga smo dobili dodatne zadatke… Uniogradnja i Mondo su na sudu, slučaj "Hercegovačka banka" je okončan, Vindex je završen, ali kazne nisu izvršene. Isto tako, Finansijska policija je u svojim aktivnostima utvrdila netransparentno i nezakonito korištenje budžetskih i fondovskih sredstava. Riječ je o slučajevima budžeta Tuzlanskog kantona, javnih preduzeća Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Herceg-Bosne, Zavoda za zapošljavanje FBiH i BiH, javnih preduzeća Telecom Mostar i BH Telecom, Federalnog ministarstva raseljenih lica i izbjeglica, Federalnog ministarstva za boračka pitanja, Federalnog ministarstva finansija, Fonda za razvoj općine Čapljina, Federalnog ministarstva odbrane… Da ne nabrajam dalje. Finansijska policija je dala doprinos u otkrivanju i procesuiranju aktera velikih bankarskih prevara u ukupnom iznosu od 200.000.000 KM. Primjera radi, SAB banka - 28.000.000 KM, BH banka 30.000.000 KM, Narodna banka BiH 15.000.000 KM, Hercegovačka banka 100.000.000, Tuzlanska banka 4.200.925 KM, IKB Zenica 14.900.0000 KM… I tako redom.

DANI: Ne mogu da ne primijetim: HDZ ima Hercegovačku banku, Stranka za BiH Tuzlansku banku, SDA…

DERVIŠEVIĆ: Sve je to preslikavanje, korištenje istih recepata po principu: mi ćemo raditi ovo, vi radite ovo. To je taj paralelizam u vlasti. To se jako dobro vidjelo i u aktivnostima koje je Finansijska policija, u skladu sa svojim ovlaštenjima, poduzela u slučajevima pretvorbe iz državne u privatnu imovinu i utvrdila brojne privatizacijske prevare. Sjetite se samo hotela Holiday Inn iz Sarajeva, hotela Garni također iz Sarajeva, potom u slučaju preduzeća Soko iz Mostara, Fininvest iz Drvara, hotela Ero iz Mostara, Eroneta iz Mostara, Citrusa iz Bihaća, Bihaćke mljekare iz Bihaća, hotela Maršal na Bjelašnici, a da ne ističem velike slučajeve koje su mediji toliko puta spominjali: Aluminijum iz Mostara, Fabrika duhana Sarajevo, Simes iz Sarajeva, Energopetrol iz Sarajeva, TAS iz Sarajeva, Elektrobosna iz Jajca…

DANI: U pravu ste: mediji su ih toliko puta spominjali, Vi kažete da je i Finansijska policija uradila enorman posao na razotkrivanju kriminala u tim slučajevima, a ja Vas pitam: koliko je takvih slučajeva okončalo presudama?

DERVIŠEVIĆ: Na sudu su hotel Garni, Soko, Eronet, Bihaćka mljekara i Citrus. Alumijum nije: sve je bilo završeno što se nas tiče i ne znam ko se s kim i kako dogovarao. Kad je riječ o Fabrici duhana Sarajevo - meni još uvijek nije jasno kako je taj slučaj završen: naš je stav jasan - privatizacija nije izvršena u skladu sa zakonom i to je ključno. Tuzlansku banku radimo, Energopetrol je na sudu, kao i Elektrobosna. Ključna stvar, recimo, u pregovorima o prodaji Energopetrola je, nažalost, nalaz Finansijske policije koji je poništio ministar Vrankić. On je, podsjećam, poništio zakonito rješenje o 22 miliona KM da bi bili nastavljeni pregovori o prodaji. Niti Hadžipašić niti Vrankić nikada nisu ni tražili stav Finansijske policije, koji je bio dio predmeta Energopetrol. No, Finansijska policija je poduzela sve zakonske mogućnosti, pa smo se mi obratili pravobranilaštvu pošto se radi o sredstvima kantona i Federacije - i pravobranioci su pokrenuli upravni spor.

DANI: U ovom slučaju uistinu valja odati i priznanje Parlamentu Federacije koji je reagirao.

DERVIŠEVIĆ: Tako je. Ja očekujem da će poslanici oba doma Parlamenta Federacije reagirati i u slučaju Finansijske policije. Vjerujem da će prepoznati nastojanja pojedinaca koji su povezani sa nekim od nosilaca javnih funkcija, a koje su Finansijska policija i tužilaštvo FBiH identificirali kao počinioce brojnih i teških krivičnih djela, da ukinu Finansijsku policiju. Prijedlog zakona je poslan Parlamentu FBiH, a očekujem da se zastupnici izjasne da ga razmatraju i u redovnoj proceduri i da ga vrate uz jasne smjernice za njegovu detaljnu korekciju u duhu zakonitosti. Ne sumnjam da su parlamentarci svjesni da Finansijska policija treba ukoliko želimo da se izborimo za pravnu državu. U ovom času, nema druge institucije koja može nastaviti da radi ove poslove: ako to nisu shvatili premijer i ministri u Vladi FBiH, očekujem da zastupnici hoće. Savršeno je jasno da Vrankić uopće ni ne nudi zamjenu za naš posao: on samo ima viziju ko ne treba da ga radi! Ključni razlog za donošenje zakona o izmjena i dopunama Zakona o finansijskoj policiji, po mom sudu, jeste preuzimanje arhive, dokumentacije, pa i ljudstva od Ministarstva finansija, a nakon toga slijedi ukidanje. To je osnovni cilj i on je očigledan - želi se zaustaviti naš rad. Mi u ovom času radimo na 90 slučajeva, među njima su već pomenuti Energopetrol i Tuzlansku banka, zatim Gras, Aerodrom u Visokom, Turistička zajednica BiH…

Pranje novca (citat):
1.324 fiktivne firme

- Što se tiče aktivnosti koje je Finansijska policija imala u sprečavanju pranja novca, otkrila je 159.688 prijavljenih transakcija, u ukupnom iznosu 14.022.420.633 KM. Nadležnim organima je proslijeđeno 1.388 prijava u ukupnom iznosu 787.128.523 KM. Interesantno je napomenuti da su u ovom periodu otkrivene 1.324 fiktivne firme, koje su preko 21 poslovne banke u BiH izvršile transakcije i pranje novca u vrijednosti 1.700.000.000 KM, koje posebno izdvajam zato što navedene transakcije banke nisu prijavile kao sumnjive već ih je Finansijska policija kroz nadzor naknadno utvrdila.

Humanitarne organizacije (citat):

Chicago cijeni, Sarajevo ignorira

- Radeći na sprečavanju finansiranja aktivnosti terorizma, Finansijska policija je identificirala nevladine i humanitarne organizacije koje su zloupotrebile ili preusmjerile novac namijenjen građanima BiH, s ciljem direktne ili indirektne podrške organizacijama koje pripadaju ili su u vezi sa terorističkim organizacijama u svijetu. Među njima je i firma za koju se vi interesirate: Bosanska idealna futura. Tačno je da je u procesu protiv Enama Arnauta Sud u Chicagu koristio naše nalaze u dokaznom postupku, a dvojica naših stručnjaka su išli da svjedoče povodom tog slučaja.

A da li bi Benjamin Guggenheim potonuo skupa s Titanicom da je znao kakva će se govna spasiti? I da li bi Vešović ostao u Sarajevu da je znao da će mu, godinama kasnije, neki čudni ljudi lijepiti na čelo Radovanovo ime? Vjerujem da bi obojica opet jednako postupili. Nužno je u to vjerovati, jer ako ne vjeruješ, tada nikakav moral nema smisla. Moralna veličina je čovjek koji učini nešto što ti nisi u stanju, jer se plašiš i jer si slab. Sva naša snaga u tom je priznanju.

wels wrote:Tihe ubice vlastitog naroda.

Fair Life wrote:

wels wrote:Tihe ubice vlastitog naroda.

Pitam se cesto... da li takvima treba pruziti civilizacijsku sansu za smjenu na izborima ??

Ili im treba uletjeti, zgrabiti za prsa i izbaciti kroz prozor na glavu ?? ... a drugi da docekaju pa sve sa noge na nogu putem do gubilista.

Po jedna vjesala na svakom trgu u BiH gradovima bila bi premalo da za godinu dana ociste svu ovu lopovsku gamad. Dzelat bi morao raditi u tri smjene...

senada wrote:

Fair Life wrote:

wels wrote:Tihe ubice vlastitog naroda.

Pitam se cesto... da li takvima treba pruziti civilizacijsku sansu za smjenu na izborima ??

Ili im treba uletjeti, zgrabiti za prsa i izbaciti kroz prozor na glavu ?? ... a drugi da docekaju pa sve sa noge na nogu putem do gubilista.

Po jedna vjesala na svakom trgu u BiH gradovima bila bi premalo da za godinu dana ociste svu ovu lopovsku gamad. Dzelat bi morao raditi u tri smjene...

....precesto puta se isto pitam.... i cekam adekvatan odgovor.... sve ima svoj prag tolerancije, podnosljivosti, strpljenja....

...jucer je jedna majka skoro stradala od vlastite (38.god.) kceri, bezuspjesno je pokusavajuci sprijeciti da se ne baci kroz prozor sa dvanaestog sprata....

... morbidna politika "demokrata90" svaki dan uzme svoj danak nad zivotima ljudi svih starosnih doba, svih konfesija, svih zanimanja.....

pape wrote: Gdje vi vidite demokratiju, ... kakva demokratija? Jel` nekome ovo trenutno sranje lichi na demokratiju? Naivnima mozda i lichi. Tito je bio mala maca naspram ovih, sa lafo demokratskim maskama na licu, ... pravih diktatora.
Jebeni su to igrachi, .... Jako puno su se napljackali, .... imaju moch u rukama, .... pashaluci, vojvodstva i banovine su skoro pa zaokruzeni. Sve ce oni uciniti da to zacementiraju.
Zajebani su to, ... iskusni, ... indijanskim bojama premazani igraci.

pape wrote: Gdje vi vidite demokratiju, ... kakva demokratija? Jel` nekome ovo trenutno sranje lichi na demokratiju? Naivnima mozda i lichi. Tito je bio mala maca naspram ovih, sa lafo demokratskim maskama na licu, ... pravih diktatora.
Jebeni su to igrachi, .... Jako puno su se napljackali, .... imaju moch u rukama, .... pashaluci, vojvodstva i banovine su skoro pa zaokruzeni. Sve ce oni uciniti da to zacementiraju.
Zajebani su to, ... iskusni, ... indijanskim bojama premazani igraci.

wels wrote:DEMOKRATSKA SILA MASE

Sila masi daje ubrzanje demokratskih promjena
Nek se masa zatalasa i pokrene talas smjena.

Pa kako hocete!

[img]http://www.ex-yupress.com/dani/dani.gif[/img][color=white]...[/color][size=134]DANI - Broj 460 - 07.04.2006.[/size] wrote:Ekskluzivno: Dani u posjedu dokumenata koji dokazuju kako Dragan Vrankić pomaže utaju poreza

Ministar za tajkunske finansije



Dragan Vrankić, ministar finansija u Vladi FBiH, već godinama umjesto budžeta puni džepove svojih odabranih klijenata - naftaša, pivara, duhanske mafije, vlasnika kladionica… Mehanizam je jednostavan: nakon što poreski inspektori utvrde ko su utajivači poreza, te izdaju rješenje o njegovoj naplati, na scenu stupa ministar Vrankić. Vlasnici firmi njemu proslijede žalbu, a on svojim potpisom poništi rješenje Poreske uprave i vrati ga na ponovni postupak. I tako svaki put. Dani su u posjedu dokumenata koji dokazuju kako je budžet Federacije ostao kraći za više od 130 miliona KM: međunarodni izvori potvrđuju da je to samo kap u moru pljačke građana BiH

Vildana Selimbegović

Legenda kaže da Dinko Dika Slezak, hercegovački kralj kladionica, ima duži staž u poreskim prevarama nego li u bavljenju biznisom: njegovo je poslovanje uostalom svojevremeno bilo važna stavka i italijanskim istražiteljima organiziranog kriminala?! Danas je Dika Slezak ugledni tajkun: nikom već odavno nije važna ni njegova ratnoprofiterska prošlost, ni njegovi veliki poslovi sa Gojkom Šuškom, ni njegovo mešetarenje sa Matom Bobanom, ni njegove milionske zarade koje je na Mostaru obezbijedio zahvaljujući političkoj potpori Jadranka Prlića i Nevena Tomića.

Prlić je, je li, na privremenom boravku u Scheveningenu, Tomić u Zagrebu. Ostala je tek - više kao anegdota - priča o partiji pokera u luksuznom zagrebačkom Sheratonu iz koje je Slezak izašao kao dobitnik 70.000 maraka, a dan kasnije Mladenu Naletiliću Tuti poslao ravno milion maraka kao pomoć za bojnu. I tako kupio sebi nesmetani produžetak i poslovnog i stvarnog opstanka.

Crno tržište i još crnji Vrankić
Uostalom, i Tuta je danas u Haagu. Samo Dika Slezak radi punom parom i zagrljen sa još jednim svojim poslovnim partnerom - Mijom Brajkovićem, aluminijskim kraljem u etničkom čišćenju najvećeg hercegovačkog kombinata - izigrava umjetničkog mecenu. A već četiri godine duguje više - samo za Derby Games d.o.o. - od četiri miliona maraka na ime poreza?! Tačnije, 4.633.088,31 KM.

Vjerovali ili ne, Dika Slezak u ovoj priči nije najveći igrač: veći od njega su - recimo - Eurobenz i Zovko d.o.o. Tek podsjećanja radi: to su one firme koje su još davne 2000. godine Finansijska policija Federacije BiH i međunarodni istražitelji prepoznali kao glavne kreatore crnog tržišta nafte i naftnih derivata u BiH i miješanja naftnih derivata u pojedinim kompanijama sa lož-uljem, koje je na tržištu duplo jeftinije.

Još tada, došlo se do podatka da je na 194.000 tona naftnih derivata uvezenih od INA-e kod iste kompanije kupljeno i 135.000 tona LEUL-a i LS-a, pod čijim nazivima se krije lož-ulje. Raznim papirnim mahinacijama uvoznici nafte su zapravo izbjegavali da plaćaju carine i poreze. Prema tadašnjim proračunima finansijskih policajaca - oko trećina dažbina koje su trebale ući u budžet Federacije na ime nafte i njenih derivata jednostavno je isparila, a radilo se o nekoliko stotina miliona maraka. Pri čemu su upravo Eurobenz i Zovko označeni kao najznačajniji profiteri.

I danas ove dvije firme nesmetano profitiraju: ne zna se da li još uvijek miješaju naftu i lož-ulje, ali se pouzdano zna da ne plaćaju poreze. Eurobenz iz Gruda od 2003. duguje 14.856.930,00 KM! Zovko d.o.o. iz Žepča ne zaostaje mnogo: njegov dug za porez iznosi 11.643.403,00 KM!

Kako? Pa, upravo zahvaljujući najvećem igraču u cijeloj ovoj priči: ministru finansija u Vladi Federacije BiH Draganu Vrankiću. Upravo zahvaljujući ministarskom potpisu dopremijera Federalne vlade i ministra finansija, ne samo Slezak, Zovko i Eurobenz, već čitav niz njima sličnih velikih poreskih dužnika uspijeva da nesmetano radi i zarađuje, a da i dalje ne plaća porez. Dani su u posjedu - zahvaljujući međunarodnim izvorima - dokumenata koji svjedočenja je na ovaj način - dakle, Vrankićevim potpisom - više od 130 miliona maraka ostalo u džepovima raznoraznih tajkuna umjesto da su dospjeli u budžet Federacije BiH.

Recept je, nažalost, vrlo jednostavan i vuče korijene iz onog vremena kada su naftaši Zovko i Eurobenz formirali domaće crno tržište, a Dika Slezak krenuo u posao sa kladionicama. Nekako, dakle, iz aprila 2000.: tada, naime, u postdejtonskoj BiH međunarodni zvaničnici pokušavaju da reformiraju poreski sistem pa uvoznike visokotarifnih roba oslobađaju od plaćanja poreza prebacujući tu obavezu na trgovce u maloprodaji.

Dosjetljivi kakvi jesu, domaći lopovi u tom trenutku prepoznaju svoju šansu: rađa se čitav lanac fiktivnih firmi, uredno registriranih na sudovima na osnovu falsificiranih dokumenata, ličnih karata, bankovnih računa. Spektar adresa je vrlo šarolik: među njima su čak i nekoliko crkava i džamija. No, finansijski policajci i inspektori Poreske uprave uz pomoć OHR-a i CAFAO-a pokušavaju da - uz bukvalno bacanje na istrage - pronađu i modus kako da se naplate porezi. Već 2001. nastaje dokument koji u ime Ministarstva finansija potpisuje tada ovlaštena Šefika Hafizović.

Stav koji i danas ima zakonsku snagu više je nego precizan: naređuje se poreskim organima da se porez na promet visokotarifne robe obračuna veletrgovcima. Ali, dok je porez stigao na naplatu, u BiH su se dogodili izbori, nacionalisti zamijenili Alijansu za promjene, a Dragan Vrankić zagospodario Ministarstvom finansija Federacije BiH.

Hadžipašićeva podrška lopovluku
Od njegova dolaska do danas procedura naplate poreza je sljedeća: nakon što poreski inspektori utvrde obaveze neplatišama, te izdaju rješenje o naplati poreza, na scenu stupa ministar Vrankić. Vlasnici firmi njemu proslijede žalbu, a on svojim potpisom poništi rješenje Poreske uprave Federacije i vrati ga na ponovni postupak. I tako svaki put. Zapravo, klijenti ministra Vrankića se žale drugostepenom organu, tj. ministru Vrankiću, koji onda svoj poništavajući potpis na rješenju još i bezobrazno obrazloži: ministar Vrankić, naime, nije siguran treba li ispoštovati stav Ministarstva finansija koji je potpisala Šefika Hafizović?!

Naravno, sporni stav nikada nije ni poništen, a sva nastojanja kako pojedinih ministara u Vladi Federacije tako i nekolicine zastupnika u Parlamentu FBiH da otvore pitanje redovitog poništavanja rješenja poreskih inspektora nekolicini redovnih neplatiša sa milionskim dugovanjima ostala su - bezuspješna?!

Finansijski policajci i poreski inspektori su, usprkos Vrankiću, svoje nalaze dostavili tužilaštvima, pravobranilaštvu i međunarodnim institucijama. Prema saznanjima Dana, protiv ovih poreskih utajivača sa zdušnom potporom ministra Vrankića, već su podignute krivične prijave. No, sudski proces je dug, pravna država daleko, a do sada se jedino Sud BiH u nekoliko navrata pozabavio ovakvim slučajevima i to ne baš slavno: najsvježiji je primjer Sid-Oila, tj. Sedineta Karića koji je na kraju presuđen zbog pranja novca i to novčanom kaznom i sa četiri godine uslovne kazne.

Ostali i dalje uživaju zaštitu svog mecene Vrankića koji se, u međuvremenu, pobrinuo da interese svojih klijenata nastavi braniti i u Upravi za indirektno oporezivanje: tamo je, naime, član Upravnog odbora. Istodobno, Dragan Vrankić svoje utajivače poreza i institucionalno nastavlja braniti: atakom na Finansijsku policiju i Poresku upravu Federacije BiH. Finansijske policajce nastoji ukinuti, a za poreske inspektore je odabrao drugu metodu: uz redovito atakovanje na direktora Poreske uprave Midhata Arifovića vodi i pozadinski rat svim raspoloživim sredstvima - uskraćivanjem sredstava za rad ove institucije, nepristajanjem na kadrovsko popunjavanje i toplim preporukama inspektorima za bolje plaćena radna mjesta - daleko od njegovih klijenata.

Da, naravno, Dragan Vrankić ne bi bio to što jeste, dakle ministar finansija raznoraznih tajkuna, da nema najodanijeg suradnika u premijeru Vlade FBiH Ahmetu Hadžipašiću. Zahvaljujući ovom dvojcu - tajkunski računi rastu vrtoglavim brzinama, Finansijska policija umjesto istragama bavi se pokušajima da spase vlastitu dokumentaciju o lopovlucima, a direktor Poreske uprave Midhat Arifović za Dane kaže: "Zakon je precizan: nemam prava govoriti o pojedinačnim poreskim dugovanjima." I međunarodni su dužnosnici u ćorsokaku - čak se i američki FBI zainteresirao za bosanske utajivače poreza i perače para. Samo Hadžipašić šuti i pomaže Vrankiću. A Dragan Vrankić zna šta radi: to zorno ilustriraju i dokumenti koje Dani objavljuju, ali i podatak da već dvije godine privatni kladioničari uopće ne plaćaju porez. Toliko o naftašima, zovkama i Diki Slezaku. Nagradno pitanje glasi: koliko je težak Dragan Vrankić?

[img]http://www.pariroma.com/images/LogosPresse/Oslobodjenje.gif[/img][color=white]. . .[/color][size=150]16. April, 2006.[/size] wrote:

Fair Life wrote:

[img]http://www.ex-yupress.com/dani/dani.gif[/img][color=white]...[/color][size=134]DANI - Broj 460 - 07.04.2006.[/size] wrote:Intervju Dana: Zufer Dervišević

(...)

Vrankić želi da uništi dokaze o kriminalu političara

(...)
Interesantno je napomenuti da su u ovom periodu otkrivene 1.324 fiktivne firme...
(...)

Vodenjak wrote:Sve su ovo gore samo komunisticke podvale!

[img]http://www.pariroma.com/images/LogosPresse/Oslobodjenje.gif[/img][color=white]. . .[/color][size=150]17. April, 2006.[/size] wrote: