Dobro upamtite ova imena i njihove stranke ...
Muhamed Moranjkić (BOSS), Ibrahim Đedović (DNZ), Mladen Potočnik (nezavisni), Vinko Zorić (HDZ) , Filip Andrić (HDZ), Miloš Jovanović (SDS), Izet Hadžić (SDA), Mehmed Suljkanović (SBiH), Ivo Lozančić (NHI), Mirko Blagojević (SRS) i Petar Kunić (PDP) su uputili ovaj SRAMNI zakon u proceduru
Oslobodjenje wrote:Parlamentarci traže za sebe penzije od 1.800 maraka
Predstavnici nekoliko klubova zastupnika i nekolicina samostalnih poslanika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH uputila je u parlamentarnu proceduru prijedlog zakona o pravima i dužnostima poslanika i delegata državnog Parlamenta.
“Zahtijevamo da se prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku, u skladu sa članom 104. Poslovnika”, stoji u prijedlogu akta koji su 23. marta dostavili u proceduru poslanici Muhamed Moranjkić, Ibrahim Đedović, Mladen Potočnik, Vinko Zorić, Filip Andrić, Miloš Jovanović, Izet Hadžić, Mehmed Suljkanović, Ivo Lozančić, Mirko Blagojević i Petar Kunić.
Udar na budžet
Ovim zakonom poslanici žele da konačno cjelovito riješe svoj položaj. Tako se zakonom o pravima i dužnostima poslanika i delegata predlaže osiguravanje prava na prijevremenu starosnu penziju i invalidsku penziju.
“Izabrani funkcioner–poslanik nakon prestanka mandata ima pravo na starosnu penziju ako ima najmanje 25 godina penzijskog staža i navršenih 55 godina života za muškarce i 53 godine za žene i obavljanje najmanje dvije godine mandata. Izabrani funkcioner–poslanik, kome je u vezi sa obavljanjem izabrane dužnosti nastao trajni gubitak radne sposobnosti, može ostvariti pravo na invalidsku penziju bez obzira na penzijski staž, godine starosti i vrijeme provedeno na izbornoj funkciji”, stoji u prijedlogu zakona.
Sukladno tim odredbama, visina starosne penzije izabranom funkcioneru– poslaniku utvrdila bi se na nivou 65 posto prosjeka ostvarene neto plaće zadnju godinu mandata (12 posljednjih mjeseci), što bi činilo penzijsku osnovicu, a koja bi bila uvećana za dva posto za svaku godinu navršenog staža, s tim da “najviša” penzija ne može preći 80 posto od penzijske osnovice.
Sredstva za isplatu ovih penzija, odnosno njihovih razlika osigurala bi se iz državnog budžeta. Da stvar bude još katastrofalnija, u prijedlogu stoji da bi pravo na ove mirovine imali i poslanici koji su prethodno stekli penzije po drugoj osnovi, “ukoliko je to povoljnije za njih”.
Osnovica plaće (bez dodataka) profesionalnih državnih poslanika iznosi 2.200 KM, pa je lako izračunati da bi, prihvatili se ovaj prijedlog zakona, poslanici–penzioneri imali mirovine od nevjerovatnih 1.760 KM.
Zakonom bi se utvrdila i nakanda za otpremninu, nakon isteka mandata, u visini tri plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, ukoliko je takva osoba ostvarila prava iz radnog odnosa u nadležnoj instituciji, a ispunjava uslove za starosnu penziju. Dakle, poslanici–penzioneri u prosjeku bi dobili još i dodatnih oko 6.600 KM kako bi olakšali prve umirovljeničke dane. Ukoliko slučajno poslanici–penzioneri umru, prema prijedlogu ovog zakona, prava na penziju ostvarili bi članovi njihove porodice – kao porodičnu mirovinu. Porodična penzija iznosila bi za njihove nositelje u visini 70 posto (za jednog člana) mirovine koju je ostvarivao umrli zastupnik, 80 posto (za dva člana domaćinstva), 90 posto (za tri člana), te puna – sto posto (za domaćinstva sa četiri i više članova).
Kako ne bi ostali “na ledu” kada im istekne mandat, poslanici predlažu i da se utvrde zakonom prava izabranog funkcionera po isteku mandata. Tako se u skladu s tim odredbama zahtijeva da poslanici imaju pravo da se vrate na posao koji su radili nakon isteka mandata ili da im se pronađe drugi raspoloživi posao. Dok ne nađu novi ili se ne vrate na stari posao, bivši poslanici u skladu sa predloženim odredbama zakona imali bi pravo da primaju naknade u trajanju od šest mjeseci i to u visini svojih ranijih plaća (2.200 KM). Prema predloženim odredbama, ovaj zakon bi, usvoji li se, trebao stupiti na snagu 1. oktobra 2006. godine. Kao podlogu po kojem traže rješavanje svog statusa, državni poslanici u BiH nude rješenja koja važe, primjerice, za naknade i primanja zastupnika u Saboru Republike Hrvatske, te poslanika u Sobranju Makedonije.
Povlastice za penzionisanje
Kada je u pitanju povoljnije penzionisanje, pozivaju se čak i na odredbe koje su važile za umirovljenje pripadnika ranije Vojske FBiH. U ovom slučaju naši državni poslanici zaboravljaju da je BiH najsiromašnija zemlja u Evropi te da se u ovom slučaju ne može porediti čak ni sa Makedonijom, a kamoli Hrvatskom.
Nisu uzeli u obzir ni činjenicu da BiH ima administraciju koje nema ni Narodna Republika Kina – čak 14 vlada, skupština, agencija, službi... Zanemarena je sasvim sigurno i činjenica da građani BiH koji odlaze u punu penziju sa čak 40 godina radnog staža ostvaruju penziju u visini tek od jedva 169,20 KM. Naime, više od 75 posto od 307.000 penzionera u FBiH ima najnižu penziju u tom iznosu. Situacija u Republici Srpskoj je još i gora i tamo minimalna penzija, koja je najčešća, jedva prelazi 100 KM. Da ne govorimo o više od 500.000 nezaposlanih koje ima BiH, kao jedina zemlja u Evropi čija čak jedna trećina stanovnika “zvanično” nema posao.
Ostali zahtjevi poslanika
Naknade čak i za kontakte sa biračima
Kako bi zadovoljili svoj radno–pravni status, poslanici predloženim zakonom nude i ostala rješenja na koja, kako tvrde, imaju pravo. To su plaća, pravo na naknadu za vrijeme bolovanja (90 posto plaće), naknada za troškove ishrane (topli obrok), naknada za korištenje godišnjeg odmora (regres) i to u visini 70 posto plaće, naknadu za odvojeni život ukoliko im je prebivalište (mjesto stanovanja) udaljenije od 50 kilometara od Parlamenta, kao i naknada troškova za službeno putovanje (dolazak na sjednice Parlamenta, komisija, odbora, te putovanja u zemlji ili inostranstvo).
Zahtijeva se i naknada za rad članova komisija Parlamentarne skupštine (do sada nije bilo za profesionalne poslanike), kao i nevjerovatna naknada troškova u vršenju dužnosti izabranog funkcionera–poslanika. Ona se ustanovljava, kako je navedeno, radi omogućavanja kontaktiranja sa biračkim tijelom, angažiranja stručnjaka i administrativnog osoblja!?, nabavke neophodnih tehničkih pomagala... (uz autonomno pravo raspolaganja ovim sredstvima).
U slučaju smrti, teške invalidnosti i bolesti izabranog funkcionera– poslanika davala bi se naknada u visini tri mjesečne plaće (6.600 KM po sadašnjim odredbama), a uvela bi se i naknada ostalih materijalnih troškova koji podrazumijevaju – reprezentaciju i naknadu za korištenje mobitela. Odredbama novog zakona o pravima poslanika uvelo bi se da oni ubuduće imaju pravo i na životno osiguranje.
Novim rješenjima predlaže se i rješavanje pitanja naknade za korištenje hotelskog i privatnog smještaja. Tako bi poslanici imali pravo na državni (službeni) stan ili da iznajme stan do 500 KM mjesečne najamnine na teret institucija BiH.








