Forum Klix.ba

cijena je odlucujuca, znas li koliko je godina na SSSTu?

studiram FIT... mana je sto moras uciti....jeb.....








dobar fax....

FIT je drzavni, SSST privatni.

Procitajte ovu pricu:

http://www.novireporter.com/look/report ... ticle=1589

jel se samo meni cini ili SSST nudi Bachelor nivo ( koliko znam to je nesto na pola puta do Mastera tj. diplome ). Sumnjam da ce vam neko dati posao kad kazete da imate Bachelour .. prije ce te pitati "ha?? sta?"...

The four-year course leads to a Bachelor degree in computer science or information systems (majors).

U toku četverogodišnjeg studija, studenti stiču zvanje diplomiranog inžinjera kompjuterskih nauka...

otkad je bachelour postao DIPL. ING. tj. MASTER ??? jesam samo ja polupao lonce ( barem na tehnickom univerzitetu u Becu je Bachelour nakon 3 godine, a master nakon 5 ).... ?? koga zezaju??

Pozdrav

eHost

jel se samo meni cini ili SSST nudi Bachelor nivo ( koliko znam to je nesto na pola puta do Mastera tj. diplome ). Sumnjam da ce vam neko dati posao kad kazete da imate Bachelour .. prije ce te pitati "ha?? sta?"...

The four-year course leads to a Bachelor degree in computer science or information systems (majors).

U toku četverogodišnjeg studija, studenti stiču zvanje diplomiranog inžinjera kompjuterskih nauka...

otkad je bachelour postao DIPL. ING. tj. MASTER ??? jesam samo ja polupao lonce ( barem na tehnickom univerzitetu u Becu je Bachelour nakon 3 godine, a master nakon 5 ).... ?? koga zezaju??

Pozdrav

eHost

Dipl. Ing nije Master, vec bachelor. Master je "Magister Technologiae", ili ti na naski Magistar. Zasto je u BiH dipl Ing nakon pet, umjesto tri, pitaj plan i program nastave, jer imas socijologiju, fizicko, haman i likovno .

eHost wrote:otkad je bachelour postao DIPL. ING. tj. MASTER ??? jesam samo ja polupao lonce ( barem na tehnickom univerzitetu u Becu je Bachelour nakon 3 godine, a master nakon 5 ).... ?? koga zezaju??

ulicar wrote:Dipl. Ing nije Master, vec bachelor. Master je "Magister Technologiae", ili ti na naski Magistar. Zasto je u BiH dipl Ing nakon pet, umjesto tri, pitaj plan i program nastave, jer imas socijologiju, fizicko, haman i likovno .

eHost wrote:otkad je bachelour postao DIPL. ING. tj. MASTER ??? jesam samo ja polupao lonce ( barem na tehnickom univerzitetu u Becu je Bachelour nakon 3 godine, a master nakon 5 ).... ?? koga zezaju??

ja sam s pet godina studija (barem tako u diplomi na engleskom pise) master of computer science.. na diplomi na njemackom pise dipl.ing..

car-x wrote:

ulicar wrote:Dipl. Ing nije Master, vec bachelor. Master je "Magister Technologiae", ili ti na naski Magistar. Zasto je u BiH dipl Ing nakon pet, umjesto tri, pitaj plan i program nastave, jer imas socijologiju, fizicko, haman i likovno .

eHost wrote:otkad je bachelour postao DIPL. ING. tj. MASTER ??? jesam samo ja polupao lonce ( barem na tehnickom univerzitetu u Becu je Bachelour nakon 3 godine, a master nakon 5 ).... ?? koga zezaju??

ja sam s pet godina studija (barem tako u diplomi na engleskom pise) master of computer science.. na diplomi na njemackom pise dipl.ing..

Bachelour je nas fakultet. Master je nas magistrat!!! Tu se prica zavrsava!

seka wrote:care je li pise dipl.ing. ili DI?

pise punim nazivom, diplom ingenieur..
a u skracenoj verziji ovdje vec par godina potenciraju ovo DI u odnosu na dipl.ing.. a kod nas se DI jos nije ni pojavilo u upotrebi

sunroof wrote:Mislim da ssst kosta oko 5.000 EUR, a FIT oko 1500 KM godisnje, ali mene interesuje kvalitet profesora i obrazovanja uopste. moze li se ista nauciti na tim fakultetima, ili ti samo uzmu pare?

Na SSSTu su uglavnom predavaci s vana, sva se nastava odrzava na engleskom jeziku, studenti uzivaju poprilicnu paznju.. i to su neke od prednosti tog faksa. S druge strane, ja imam neki generalni dojam da to ne studiraju ljudi zeljni kvaliteta...nego oni koji bi da postanu elektroinzenjeri a da ne sretnu fatkica na tom putu.. i koji su naravno u mogucnosti izdvojiti tolika sredstva godisnje... mislim da toliko kosta i studij vani...

bug wrote:

sunroof wrote:Mislim da ssst kosta oko 5.000 EUR, a FIT oko 1500 KM godisnje, ali mene interesuje kvalitet profesora i obrazovanja uopste. moze li se ista nauciti na tim fakultetima, ili ti samo uzmu pare?

Na SSSTu su uglavnom predavaci s vana, sva se nastava odrzava na engleskom jeziku, studenti uzivaju poprilicnu paznju.. i to su neke od prednosti tog faksa. S druge strane, ja imam neki generalni dojam da to ne studiraju ljudi zeljni kvaliteta...nego oni koji bi da postanu elektroinzenjeri a da ne sretnu fatkica na tom putu.. i koji su naravno u mogucnosti izdvojiti tolika sredstva godisnje... mislim da toliko kosta i studij vani...

Hm... ...bice da je taj nekakav Fatkic ....uisitnu vrlo dobar... za izbjegavanje ...sta predaje taj decko...Fortran, Cobol ... odbranu ...ili fiskulturu..?


Ciao Bug

ulicar wrote:Dipl. Ing nije Master, vec bachelor. Master je "Magister Technologiae", ili ti na naski Magistar. Zasto je u BiH dipl Ing nakon pet, umjesto tri, pitaj plan i program nastave, jer imas socijologiju, fizicko, haman i likovno .

eHost wrote:otkad je bachelour postao DIPL. ING. tj. MASTER ??? jesam samo ja polupao lonce ( barem na tehnickom univerzitetu u Becu je Bachelour nakon 3 godine, a master nakon 5 ).... ?? koga zezaju??

wrong
nema ni fizickog ni muzickog ni sociologije ni likovnog
http://www.etf.unsa.ba tako veli....

na nekim evropskim sajtovima za regrutovanje inzinjera kazu
BSc (tri godine)
MSc (cetiri godine)
MSc (pet godina)
Phd (vise od pet godina)

gdje smo mi tu... ne znam... mislim da smo negdje izmedju. a nasi koji odu recimo u austriju samo polazu nekakvu razliku od par ispita za MSc.

Stari wrote:Hm... ...bice da je taj nekakav Fatkic ....uisitnu vrlo dobar... za izbjegavanje ...sta predaje taj decko...Fortran, Cobol ... odbranu ...ili fiskulturu..?


Ciao Bug

matematicar nekadasnji galicev asistent a galic je k'o sahbaz
danas profesor i cujem omiljen medju bologna studentima.. novi plan i program, novi sistem ocjenjivanja..vremena se mijenjaju...
cao stari

Sarafcina wrote:

ulicar wrote:Dipl. Ing nije Master, vec bachelor. Master je "Magister Technologiae", ili ti na naski Magistar. Zasto je u BiH dipl Ing nakon pet, umjesto tri, pitaj plan i program nastave, jer imas socijologiju, fizicko, haman i likovno .

eHost wrote:otkad je bachelour postao DIPL. ING. tj. MASTER ??? jesam samo ja polupao lonce ( barem na tehnickom univerzitetu u Becu je Bachelour nakon 3 godine, a master nakon 5 ).... ?? koga zezaju??

wrong
nema ni fizickog ni muzickog ni sociologije ni likovnog
http://www.etf.unsa.ba tako veli....

na nekim evropskim sajtovima za regrutovanje inzinjera kazu
BSc (tri godine)
MSc (cetiri godine)
MSc (pet godina)
Phd (vise od pet godina)

gdje smo mi tu... ne znam... mislim da smo negdje izmedju. a nasi koji odu recimo u austriju samo polazu nekakvu razliku od par ispita za MSc.

Prema ante bologna programu (sve generacije do 2005/06 godine) dobivali su BSc nakon 5 godina studija. Od ove godine to postaju sa 3 godine. Nakon toga ce imati jos dvije godine master studija.

ahaa...tako znaci. A taj Galic ..to bi morao biti onaj sto je rusio studente kad bi primjetio da su se pripremali uz pomoc udzbenika Borisa Apsena...ili to bio neki drugi?



Sta ima?

to je bio onaj sto je obarao studente kad mu god nadodje da to radi...
nije lose stari, radi se pomalo

to je bio onaj sto je obarao studente kad mu god nadodje da to radi...

Ma znao sam da je neko iz stare garde... ...u ono vrijeme su takvi bili svi. Nego rekose mi da ovi novi ... osim sto ti spucaju kolac...jos i tuku. E pa necemo tako Dino...


Nego kako je to sad? ...mislim sa Matematikom i tom Bolonja reformom...Jel to ono taman kad iscistis sve te matematike i fizike (a u prve 3 godine se jedva i spomene nesto sto nema veze sa izracunavanjima tj matematikom)...i kad bi se covjek taman trebao okrenuti onome zbog cega je u biti i upisao taj i taj fakultet...tu je kraj...nema vise...tad si bachelor. Bojim se da bi onda doslo do naglog porasta ...matematicara koji osim racunanja nisu imali nekih predmeta gdje su se mogli nauciti nesto drugo (naprimjer gdje i kako to silno racunanje upotrijebiti).


Imal se puno posla ?

i previse stari i previse, dovoljno za troje..
a sto se tice te bolonje mislim da je plan i program ostao poprilicno isti, samo su dali drugacija imena predmetima i podijelili ih na 3+2 godine...
i pretpostavljam da se podrazumijeva da niko nece ostati na te 3 kad mu se vec pruza takva sansa... da za 5 stekne zvanje koje su prije sticali za 10 u najboljem slucaju..
njima ne moze biti lose, problem je tu sa ovim ante bologna studentima, koji su zavrsili po tom (gotovo) istom planu i programu 5 godina i sad su samo BSc..

Kao sto rekoh Master tehnickog smijera (Master of Technology) je internacionalni Magister Technologiae, sto je na Bosanskom Magistar, a Dipl. Ing. je bachelor.

Na tvom mjestu ja bih se dobro zapitao ko mi je prevodio diplomu i zasto na jednoj kaze Master, a na drugoj bachelor. To moze biti protivzakonito za koristiti i ti u bajboku zavrsis jer neko nije znao prevesti diplomu kako treba. Da te Bog sacuva.

car-x wrote: ja sam s pet godina studija (barem tako u diplomi na engleskom pise) master of computer science.. na diplomi na njemackom pise dipl.ing..

Sarafcina wrote:wrong
nema ni fizickog ni muzickog ni sociologije ni likovnog
http://www.etf.unsa.ba tako veli....

Nema sada, po bolonji (od ove godine). Pogledaj prije bolonje;) http://www.etf.unsa.ba/index.php?id=65 Filozofija hehehehehe

Sarafcina wrote: gdje smo mi tu... ne znam... mislim da smo negdje izmedju. a nasi koji odu recimo u austriju samo polazu nekakvu razliku od par ispita za MSc.

Jah, to se zove postdiplomski studij. Nakon bachelor polozis jos par ispita(ja sam polozio 12, sto je par hehehehehe) i budes promoviran u Master.

ulicar wrote:

Sarafcina wrote:wrong
nema ni fizickog ni muzickog ni sociologije ni likovnog
http://www.etf.unsa.ba tako veli....

Nema sada, po bolonji (od ove godine). Pogledaj prije bolonje;) http://www.etf.unsa.ba/index.php?id=65 Filozofija hehehehehe

Sarafcina wrote: gdje smo mi tu... ne znam... mislim da smo negdje izmedju. a nasi koji odu recimo u austriju samo polazu nekakvu razliku od par ispita za MSc.

Jah, to se zove postdiplomski studij. Nakon bachelor polozis jos par ispita(ja sam polozio 12, sto je par hehehehehe) i budes promoviran u Master.

Broj ispita razlike je >=5 koliko se sjecam


Filozofija matematike i prirodnih nauka je dati predmet.
Mislim da treba gledati sta se radi na datom predmetu da bi se pricalo da li je visak ili ne (samo ime nije dovoljno za zakljucak).
A ako uzmes da se dobar dio radi na slican nacin kao u Austriji (Helmut Moritz je cini mi se obaveznio dio za procitati), onda je svakako suvisno baviti se imenom...inace svrha tog predmeta je da studetnima tehnickih nauka objasni (izmedju ostalog) nedostatke aksiomatske postavke, matematicke analize, te ukaze na uslove koji su doveli do nekih velikih otkrica u nauci i tehnici. Dakle nimalo nepotrebno.

Sarafcina wrote: Broj ispita razlike je >=5 koliko se sjecam

Znaci vise, ili jednako 5? Pa 12 je vise, ili jednako 5, hehehehehe

Sarafcina wrote: Filozofija matematike i prirodnih nauka...svrha tog predmeta je da studetnima tehnickih nauka objasni (izmedju ostalog) nedostatke aksiomatske postavke, matematicke analize, te ukaze na uslove koji su doveli do nekih velikih otkrica u nauci i tehnici. Dakle nimalo nepotrebno.

Za dobar komad software-a, apsolutno nepotrebno. Postavlja se pitanje da li si ti matematicar, ili "informaticar"? Meni je moj profesor, na univerzitetu koji vazi za jedan od najboljih u svijetu i cija je diploma priznata od nastanka univerziteta do danas svuda u svijetu rekao: "Vi razvijate software, a ne matematiku. Ukoliko nekome treba neka matematicka formula u vasoj aplikaciji, oni ce vam je dati". Ja se sa tim apsolutno slazem. Nije posao "informaticara" da uci "nedostatke aksiomatske postavke" i ostale NEPOTREBNE stvari. NJegov je posao da nauci napraviti dobar komad software-a, sto je totalno drugacija supica za skuhati. Zasto neko mora uciti potencijalne jame da bi znao koristiti mikro procesor? Kojem je geniju to palo na pamet da predlozi za predmet?

Ja sam pricao sa covjekom koji je suvlasnik najvece BiH IT kompanije i jedan od direktora iste, koji mi je rekao "kada studenti izadju za UNSA-e, oni su nama dvanaest mjeseci teret". Na zapadu je tri mjeseca plafon. LJudi uce druge stvari. Recimo ja sam ucio KAKO NACI ODGOVOR, a ne KAKO GLASI ODGOVOR. To je razlika zbog koje i dolaze ove promjene, pa da i u BiH studenti uce KAKO NACI ODGOVOR, a ne "nedostatke aksiomatske postavke".

Iskreno kada je dolazio novi Rektor, bio sam skeptican, a on evo sa jednom rukom zavezanom iza ledja gura UNSA naprijed, vise od svih prije njega. Svaka mu cast.

Za dobar komad software-a, apsolutno nepotrebno. Postavlja se pitanje da li si ti matematicar, ili "informaticar"? Meni je moj profesor, na univerzitetu koji vazi za jedan od najboljih u svijetu i cija je diploma priznata od nastanka univerziteta do danas svuda u svijetu rekao: "Vi razvijate software, a ne matematiku. Ukoliko nekome treba neka matematicka formula u vasoj aplikaciji, oni ce vam je dati". Ja se sa tim apsolutno slazem. Nije posao "informaticara" da uci "nedostatke aksiomatske postavke" i ostale NEPOTREBNE stvari. NJegov je posao da nauci napraviti dobar komad software-a, sto je totalno drugacija supica za skuhati.

Apsolutno je za pocetak rijetko sta. A ti si poprilicno u krivu. Ti ako mislis da je matematika nepotrebna, grijesis. Normalno da je pogresno uciti dokazivanje silnih teorema, dovoljno je znati da postoje. Ja smatram da ucenje matematike ne sluzi prvenstveno ucenju matematike nego razvoju logike, koja je zestoko potrebna za "razvoj dobrog komada softvera". Ti vjerovatno i sam znas da se jedan problem moze rijesiti na jako mnogo nacina. Ako ti smatras da si ti napravio dobar posao time sto ces napraviti samo softver koji radi, grijesis. Taj softver je u najboljem slucaju zadovoljavajuci. Ako je medjutim ozbiljan posao, onda nije ni zadovoljavajuci.

"Zasto neko mora uciti potencijalne jame da bi znao koristiti mikro procesor? Kojem je geniju to palo na pamet da predlozi za predmet? "

A zasto ne bi ucio? Ti kroz predmete gradis temeljno znanje o INFORMATICI. Ti ako mislis da informatika pocinje sa #include <iostream.h>, a zavrsava sa }, onda ti nisi iformaticar, nego programer, fizicki radnik, neki ekvivalent automehanicara naspram inzenjera masinstva. Informatika osim #include-a ima jos mnogo polja. Pocinje npr. sa poluprovodnickim elementima (pp-materijali, diode, tranzistori, razni chipovi itd.), nastavlja se sa kombinacijom tih elemenata (koji cine osnovnu strukturu danasnjih racunara von-neumannovog tipa), nakon cega dolazi low-level programming (masinski jezik, assambler, pa jezici 3. eneracije i tek onda HLLovi). Takodjer tu ima i nekih mreza (pocevsi od 1. do 7. sloja OSI referentnog sistema), pa nekih superskalarnih racunara i stosta jos. Tu ima toooooooliko mnogo stvari za izucavanje, da ti bez tog osnova matematickog znanja ne bi mogao mrdnuti. Kako inace mislis (a mozda se neko misli baviti informatikom na baznom nivou - npr. kreiranje embedded racunara (da, njih ima daleko vise nego ovih P4!), ili nekih drugih chipova za upravljanje nekim procesima) da bi se te stvari radile? Znanjem samo #include-a sigurno ne bi.

Dakle polahko s pojmom "informaticar". Ako vec hoces, onda govori o programerima. Mada i dobar programer mora prvo znati kako se ponasa procesor (sta on tacno radi u nekom ciklusu clocka), sta radi memorija, kakva je sabirnica, kako to sve utice na realizovanje programskog koda koji ti pises, pa da bi mogao napisati efektivan i efikasan kod. A da bi to shvatio kako radi, moras se malo baviti potencijalnim jamama, tunelskim efektima, lavinskim probojima i slicnim stvarima... a da bi to shvatio treba ti malo matematike.[/quote]

visocicaguy wrote: Apsolutno je za pocetak rijetko sta. A ti si poprilicno u krivu. Ti ako mislis da je matematika nepotrebna, grijesis. Normalno da je pogresno uciti dokazivanje silnih teorema, dovoljno je znati da postoje. Ja smatram da ucenje matematike ne sluzi prvenstveno ucenju matematike nego razvoju logike, koja je zestoko potrebna za "razvoj dobrog komada softvera". Ti vjerovatno i sam znas da se jedan problem moze rijesiti na jako mnogo nacina. Ako ti smatras da si ti napravio dobar posao time sto ces napraviti samo softver koji radi, grijesis. Taj softver je u najboljem slucaju zadovoljavajuci. Ako je medjutim ozbiljan posao, onda nije ni zadovoljavajuci.

Ucenje specificnog komada matematike za odredjeno polje, naravno. Ja sam se ziv us*ao dok sam polozio multimediu, jer sam morao nauciti gutu matematike i fizike, databaze, koje su jednako matematika, a jos gore mi je bilo kada sam radio trazenje informacija, gdje je sve cista matematika, trigonometrija i multidimenzionalni prostori. Opet stojim iza onoga sto sam rekao. Ucenje ciste matematike, a posebno filozofije matematike i ostalih znanosti je cisto gubljenje vremena, a bogami i kosta ljude gutu para.

visocicaguy wrote: A zasto ne bi ucio? Ti kroz predmete gradis temeljno znanje o INFORMATICI. Ti ako mislis da informatika pocinje sa #include <iostream.h>, a zavrsava sa }, onda ti nisi iformaticar, nego programer, fizicki radnik, neki ekvivalent automehanicara naspram inzenjera masinstva. Informatika osim #include-a ima jos mnogo polja. Pocinje npr. sa poluprovodnickim elementima (pp-materijali, diode, tranzistori, razni chipovi itd.), nastavlja se sa kombinacijom tih elemenata (koji cine osnovnu strukturu danasnjih racunara von-neumannovog tipa), nakon cega dolazi low-level programming (masinski jezik, assambler, pa jezici 3. eneracije i tek onda HLLovi). Takodjer tu ima i nekih mreza (pocevsi od 1. do 7. sloja OSI referentnog sistema), pa nekih superskalarnih racunara i stosta jos. Tu ima toooooooliko mnogo stvari za izucavanje, da ti bez tog osnova matematickog znanja ne bi mogao mrdnuti. Kako inace mislis (a mozda se neko misli baviti informatikom na baznom nivou - npr. kreiranje embedded racunara (da, njih ima daleko vise nego ovih P4!), ili nekih drugih chipova za upravljanje nekim procesima) da bi se te stvari radile? Znanjem samo #include-a sigurno ne bi.

Vidis, tu se opet djelimicno ne slazemo. Ukoliko ti imas stream za razvoj mikrocipova, onda daj ljudima da uce te stvari. Ukoliko ja nikada necu ni pokusati da napravim svoj cip, zasto bih onda ja trebao da ucim potencijalne jame, diode i slicne gluposti? Meni je dovoljno da znam kako 0 znaci nema struje i 1 znaci ima. Da banalizujem, nemoras biti elektricar da upalis svjetlo u operacionoj sali, gdje treba da izvrsis operaciju na otvorenom srcu. Nemoram znati nista iz quantum fizike i mehanike da bih znao napisati odlican komad softwarea, ali sam vjerovatno na svoje usavrsavanje u pisanju software-a potrosio vise para, nego sto vecini posjetilaca ovog foruma kosta automobil, ovo bukvalno kazem. Nikada necu napraviti svoj chip, niti ces, vjerovatno, ni ti Ti ukoliko imas zelju da radis nesto sto je tebi interesantno, recimo cipove, onda treba da ucis cipove, a ne pojma nemam, fizicko. Ja ti o tome govorim.

Ja recimo, na casu istorije informacionih tehnologija, sam isao i gledao najstariji racunar na svijetu koji jos uvijek radi, gdje nam je objasnjeno kako to radi i zasto je to tako i vozdra. Sada, ako me nekada put nanese, skoknem do exponata i kane suza izdajica, ali licno, drago mi je da me profesori nisu tjerali da ga rastavim, podmazem i sastavim zavezanih ociju Hebo poluprovodnik, a i vakumcijev. Ja sam na faxu ucio VJESTINU TRAZENJA ODGOVORA, a ne kako glasi odgovor. Ja vam to potenciram citavo vrijeme. Meni ako zatreba nekada da znam, ja cu znati gdje da trazim i moci cu shvatiti odgovor koji mi se ponudi. To ce, ako bog da, u BiH donijeti Bolonja.

visocicaguy wrote: Dakle polahko s pojmom "informaticar". Ako vec hoces, onda govori o programerima. Mada i dobar programer mora prvo znati kako se ponasa procesor (sta on tacno radi u nekom ciklusu clocka), sta radi memorija, kakva je sabirnica, kako to sve utice na realizovanje programskog koda koji ti pises, pa da bi mogao napisati efektivan i efikasan kod. A da bi to shvatio kako radi, moras se malo baviti potencijalnim jamama, tunelskim efektima, lavinskim probojima i slicnim stvarima... a da bi to shvatio treba ti malo matematike.

Meni se licno gadi pojam informaticar, sto sam rekao milion puta i zato sam ga stavio gdje god sam se sjetio, pod navodnike, jer poklapa stvari koje po mom misljenju nisu iste. Kao sto rekoh, ukoliko tebe zanimaju cipovi, more power to you, uci o jamama, poluprovodnicima, radi fotolitografiju i slicno. Mene recimo to nije nikada interesovalo, a opet bih u BiH morao da to ucim? Go figure Ja nikada necu raditi u assembleru, ili masincu, tako da mene memorija, slotovi i slicno nikada nisu zanimali, niti cu ih ikada htjeti vidjeti. Pa ja, kada mi dodje da upgradeiram masinu, odem i kupim novu. Ne otvaram kutije nikada. LJudi koji rade u masincu, assembleru, neka uce o memorijskom managementu i kako to radi na atomskom nivou, neka uce o slotovima, ali to je totalno nepotrebno za sve ostale. To je usavrsavanje, koje radis na specijalizovanim kursevima nakon sto uradis fakultet. Nema potrebe za tim na fakultetu. Na fakultetu treba da ucis VJESTINU TRAZENJA ODGOVORA, a ne kako glasi odgovor. Ti mi cijelo vrijeme govoris kako ja treba da znam sta to slot radi, ili memorijski chip kada ja kazem move a to..., a ja kazem da ne treba, vec da treba da znas, ako ti ikada zatreba, kako i gdje naci odgovor i shvatiti odgovor koji ti se ponudi. Zato je Bolonja tu. Da ljudi pocnu uciti druge stvari na drugi nacin i zato ja mislim da ce UNSA ici nabolje.

Hajde da ne quotam specificne dijelove teksta, nego cu generalno odgovoriti na post. Ja kazem, da INFORMATIKA != Programiranje. Naime Programiranje je samo mali dio informatike. To sto taj dio tebe interesuje, a ostalo te nista ne zanima je po meni tvoj problem (ili mozda tvoja sreca). Ali ne mozes reci da ne treba izucavati potencijalne, jame, rtl kola, dtl kola, razne mikroelektronike (i matematiku koja ide nuzno s tim), samo zato sto to tebe ne interesuje. Ima dosta ljudi koji ne zele da povrsno znaju "ova crna kutija - aha, ovo je procesor". Ako je to tvoj stav, onda je ok, imas u BiH mjesto gdje ces tako uciti... ima FIT, ima odsjek neke informatike na ekonomiji, ima na PMFu, na ganicu... Ali hvala Bogu ima i na ETFu, gdje se radi i ovo. Zaista bi nam drzava bila jadna da nema. Pogledaj malo na FERu koje ljudi predmete sve imaju na racunarstvu: prvo idu prva cetiri semestra http://www.fer.hr/oferu/temeljni (gdje imas izmedju ostalog Linearna algebra, Matematička analiza I + II + III, Elektrotehnika I + II, El. Mjerenja, Energetska elektrotehnika, elektronike razne, fizike itd). Tek nakon ovoga (dakle nakon onog temeljnog dijela o kojem sam ja govorio kako je potreban za fizicko shvatanje stvari koje radis - kojima baratas) na racunarstvu specificno se radi: http://www.fer.hr/oferu/racunarstvo

FER je inace vrlo jak fax... a ako ti i on nije referentan potrazi neki relevantan u evropi. pronaci ces manje vise iste stvari. Dakle ti ne moras uciti PP-materijale, asembler, diode, tranzistore itd. Niko te ne tjera. Ali ako zelis programiranje, onda ti brate i ne treba fax. Imas google, garantujem da nema programskog jezika koji ne mozes svariti za neka 2-3 mjeseca. Pored toga upises koji microsoftov kursic i eto ga - programer, nikakva nauka. Ali ako se zelis ozbiljno baviti tom tematikom, hajmo reci da je barem vrlo pozeljno znati podlogu na osnovu koje sve to radi sta ti kodiras.

PS.: Kazes ako te nesto zanima, onda ces da nadjes to vec negdje. E pa vjeruj mi da ces mnogo lakse naci i shvatiti kako se programira u, lupam C#, nego da shvatis kako se proracunava npr. FAN-out odredjenog elektronskog sklopa. Za ovo prvo (ako si ucio kako se rjesavaju problemi -tj. ako znas algoritme, i ako znas logicku strukturu programiranja, onda trebas samo nauciti sintaksu nekog programskog jezika i, ako ih ima, neke bas semanticke specificnosti tog jezika), dok za ovo drugo ces dobro zagrijat stolicu dok naucis...mnogo je lakse kad ti to profesor ispredaje, pa procitas u knjizi, pa slusas vjezbe i onda radis sam neke zadatke i laboratorijske vjezbe.