#1 Parkovi prirode - Zenica
Posted: 27/02/2006 12:00
Zenicani, da li je ovo san ili java?
http://www.oslobodjenje.ba/index.php?op ... &Itemid=49
Smetovi, Pepelari, Bistrovac i Babina rijeka postaće park prirode!
ZENICA - Zenica bi uskoro trebala da dobije svoj park prirode. Naime, načelnik zeničke općine Husejin Smajlović podržao je prijedlog profesora Akifa Smajlovića, predsjednika PD prosvjetnih radnika Mladost, o proglašenju parka prirode Babina, koji bi obuhvatao područja Smetova, Pepelara, Bristrovac i dolinu Babine rijeke do vodozahvata Kasapovići, ukupne površine 40 kvadratnih kilometara, o čemu je Oslobođenje pisalo još prije dvije godine.
“Načelnik Smajlović je zadužio saradnike da odrede granice tog parka prirode, koji će biti u funkciji razvoja turizma, zaštite sliva Babine rijeke koja pitkom vodom snabdijeva trećinu Zenice. Istovremeno bi bio zaštićen i rijedak prirodni fenomen: stablo pepelarske tise obima 480 centimetara i visine oko 17 metara, koja se smatra najstarijom u Evroipi”, kaže danas prof. Akif Smajlović i objašnjava:
“Zamišljeno je da na Smetovima budu rekreativni sadržaji. Pješačke staze u parku bile bi markirane sa klupama za odmor. Najduža staza je smjer Smetovi - Kraljevine - Pepelari u trajanju od oko deset sati pješačenja, a najkraća Sebuje - Pepelari u trajanju od oko sat i po pješačenja. Park prirode bi imao upravnika i rendžere koji bi bili zaduženi za sigurnost gostiju, ali i čuvanje sadržaja parka”.
Zamišljeno je da posjetioci parka na Smetovima plaćaju simboličnu ulaznicu, a zauzvrat bi vrećice za smeće koje bi bili dužni vratiti po napuštanju područja. Na Smetovima bi se mogla održavati i takmičenja u biatlonu, pošto postoji visoravan od Vepra do Kraljevina u dužini od 15 kilometara. Na Pepelarima bi se razvijao etno-turizam, što podrazumjeva da bi se buduće vikendice gradile u stilu starih bosanskih kuća, sa vrlo malo luksuza modernih vremena, od čega savremeni čovjek u posljednje vrijeme bježi sve više.
I ishrana gostiju u budućem parku prirode sastojala bi se od namirnica koje lokalno stanovništvo već po tradiciji proizvodi na krajnje prirodan, ekološki način.