SCG tvrdi da nije postojao ni RAM
Beogradski tim advokata koji brani SCG u maratonskom procesu koji je protiv ove države povela Bosna i Hercegovina završio je u četvrtak svoje desetodnevno izlaganje, u kome je tokom ovog dijela usmene rasprave odgovarao na iznesene optužbe. Ono što bi se na kraju kao rezime beogradskog tima moglo reći jeste da su svoju odbranu stavili u službu dvije osnovne teze - osporavanje nadležnosti Suda i negiranje genocida .
Rat i tenzije
Posljednjeg dana ovog dijela procesa, britanski advokat Ian Braunli je rekao da je “situacija sasvim drugačija od one koja je odnesena u u optužnici.” Iako se na teret SRJ stavlja da je učestvovala u raspadu Jugoslavije, a Srbija se imenuje kao glavni kriviac”, advokat Braunil je kazao da to nije tačno. Dodao je da niej sporno da je Srbija pružala pomoć bosanskim Srbima, ali veliku pomoć su dobivali i bosanski muslimani od islamskih zemalja, rekao je Braunli, pa dodao da je “građanski rat nastao kao posljedica etničkih tenzija”
Advokat Braunli je rekao predstavnici BiH nisu uspjeli dokazati da je postojao plan da se provede genocid. Bh. institiranje na postojanju plana, on je ocijenio nedokazanim, te krajnje upitnim ocijenio i plan RAM. Također, kazao je kako nije dokazano ni podstrekavanje na genocid .
Pozivajući se na neke presretane razgovore između Miloševića i Karadžića, na Mladićev izvještaj i na ponašanje paravojnih jedinica, Braunli je rekao da oni ne dokazuju niti postojanje plana, niti da je iza tzv. dobrovoljaca stajala SCG. Tvrdio je da te jedinice nisu bile u sastavu komandne strukture i da se ne mogu staviti na teret tuženoj državi.
Prvi dio srbijanske odbrane zaključio je glavni agent Radoslav Stojanović koji je po ko zna koji put pokušao da uzrok sukoba nađe u istorijskim netrpeljivostima među etničkim grupama, a za početak rata je optužio muslimane koji su ubili srpskog svata na Baščaršiji.
Beogradski tim je u pokušaju da dokaže da je na području BiH divljao građanski rat rekao da treba vjerovati podacima generala Luisa Mekenzija koji tvrdi da je u Srebrenici stradalo oko 5.300 ljudi od čega su tri hiljade bili vojnici. Pozivajući se na izvještaj Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsada Tokače, a u prilog teze o građanskom ratu, advokati SCG su tvrdili da podaci ovog centra jasno pokazuju da broj stradalih nije bio ni sto hiljada, te da su, kad je o Bošnjacima riječ, više od polovine žrtava bili vojnici.
Izvjesno je, na kraju prvoga dijela procesa, bh. timu, umnogome će pomoći Izvještaj komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995 godine. Taj izvještaj, koji je sačinila Komisija sastavljena od sedam Srba i jednog Bošnjaka, prihvatila je Vlada RS.
Odgovornost Komisije
U njemu stoji da je “Komisija preuzela istorijski kontekst i činjenično stanje u naznačenom periodu konstatovano u presudi haškog Tribunala koja je izrećena Radislavu Krstiću kojom je optuženi drugostepenom presudom Haškog tribunala za “pomaganje i podržavanje genocida”.
Podsjećamo, Izvještaj je Komisija sačinila juna 2004. godine, a Vlada Republike Srpske ga je prihvatila oktobra iste godine. U Izvještaju stoji da je utvrđeno da je 13.jula 1995. godine do 17,30 sati zarobljeno 6 hiljada muškaraca, koji su raspoređeni na nekoliko lokacija. Komisija je vlastitim istraživanjem u i oko Srebrenice utvrdila da je od 10. do 19. jula 1995. godine “likvidirano više hiljada Bošnjaka, na način koji predstavlja teška kršenja humanitarnog prava, te da je izvršilac preduzeo mjere prikrivanja zločina premještajući tijela”. Sa sigurnošću je utvrđeno da je u tom periodu nestalo 7.806 osoba, a za 936 nije utvrđeno da su nestali baš u naznačenom periodu. Ako se sastave ova dva broja, u Srebrenici i oko nje bilo 8.742 žrtve.
Svjedoci
Srbija i Crna Gora predložila je Sudu da kao svjedoke pozove generale međunarodnih vojnih snaga u BiH Majkla Rouza, Satiša Nambijara, Luisa Mekenzija i beogradskog muftiju Jusufspahića, ali Sud nije prihvatio prijedlog.
Pred Sudom će se kao svjedoci pojaviti na strani SCG Zoran Lilić, nekadašnji predsjednik SRJ, Vladimir Lukić, ratni predsjednik Vlade RS, Vitomir Lukić, aktuelni ombdusmen BiH, a nekada sudija Doma za ljudska prava čija Komisija je usvojila izvještaj o Srebrenici, Dragoljub Mičunović, nekadašnji predsjednik Parlamenta Jugoslavije, Dušan Mihajlović, ministar unutrašnjih poslova i Vladimir Miličević, koji je navodno prihvatio 800 izbjeglica iz Srebrenice i Žepe kad su prešli u Srbiju.
.
