#1 Bitke iz drugog svjetskog rata?
Posted: 12/02/2006 19:42
Imal neko informacije o bitkama sa prostora BiH i Sandzaka u drugom svjetskom ratu? Bitka na Kozari, Sutjesci...?
Forum Klix.ba
Bitke iz drugog svjetskog rata?
Page 1 of 3
#2
Posted: 12/02/2006 19:43
#3
Posted: 12/02/2006 19:49
Imal sta?danas wrote:
#4
Posted: 12/02/2006 19:51
pa sta te zanima? ne brini, sad ce doc' rahmetli mostar da ti objasni sve ofanzive 
nego, vidi se da si mlad
nego, vidi se da si mlad
#5
Posted: 12/02/2006 19:53
Ma dobro jesam. Ali hajde ove ofanzive ako znas, ili jednostavno bilo sta sto je bilo vazno?
#6
Posted: 12/02/2006 19:54
Ma pitaj staru ili starog ili pak bolje ako hoces pitaj nenu ili deda.
Moj dedo je ubijo Svabe, a sta je tvoj radio???
Moj dedo je ubijo Svabe, a sta je tvoj radio???
#7
Posted: 12/02/2006 19:55
Jel to moras nekakav rad predati sutra u skolu? Mmmmmmr__bosnjak wrote:Ma dobro jesam. Ali hajde ove ofanzive ako znas, ili jednostavno bilo sta sto je bilo vazno?
#8
Posted: 12/02/2006 19:56
Eh nemogu sad nanu a dedo je mrtav. Bio je kratko mobilizovan u domobrane pa je onda otiso i nije ista vise radio. Al bilo je nekih ali hajde ispricaj o svome?+od 13 godina wrote:Ma pitaj staru ili starog ili pak bolje ako hoces pitaj nenu ili deda.
Moj dedo je ubijo Svabe, a sta je tvoj radio???
A cekam odgovor od danas...
#9
Posted: 12/02/2006 19:57
Vazno je da su to bile dvije velike bitke.
Jedna se odrzala na Kozari, a druga na Sutjesci. Uz velike gubitke u ljudstvu i naoruzanju su partizani pobijedili dobro naouruzane Nijemce i domace izdajnike.
Poslije je narod slobodno setao po Kozari i Sutjesci.
Jedna se odrzala na Kozari, a druga na Sutjesci. Uz velike gubitke u ljudstvu i naoruzanju su partizani pobijedili dobro naouruzane Nijemce i domace izdajnike.
Poslije je narod slobodno setao po Kozari i Sutjesci.
#10
Posted: 12/02/2006 19:57
Ma odprilike... mmmmmm+od 13 godina wrote:Jel to moras nekakav rad predati sutra u skolu? Mmmmmmr__bosnjak wrote:Ma dobro jesam. Ali hajde ove ofanzive ako znas, ili jednostavno bilo sta sto je bilo vazno?
#11
Posted: 12/02/2006 20:00
De ba vesela nemoj ga zajebavati, naljutit ce nam se!vesela wrote:Vazno je da su to bile dvije velike bitke.
Jedna se odrzala na Kozari, a druga na Sutjesci. Uz velike gubitke u ljudstvu i naoruzanju su partizani pobijedili dobro naouruzane Nijemce i domace izdajnike.
Poslije je narod slobodno setao po Kozari i Sutjesci.
Mr_bosnjak
Eto kao sto mozes vidjeti ne znamo ni ja ni ona nista...
A jesil trazio po net-u ili te interesuje nesto vise sto nemozes naci na net-u?
#12
Posted: 12/02/2006 20:02
On se ne moze naljutiti na mene. Sve sto sam napisal su fakta.
#13
Posted: 12/02/2006 20:04
nego bosnjak dolazi na temu stari izrazi...zadeverala nas danas
#14
Posted: 12/02/2006 20:06
Evo jarane trazim ti nesto, ali nije to tako jednostavno... Moras naci tacnu informaciju na net-u. Ima tu dosta nacina da ti objasni neko jednu te istu bitku.
Evo ti malo nesto za uvod:
Bitka na Sutjesci hrvatski je naziv (citaj bosanski ili srpski, kako god hoces. Nadam se da znas sva tri jezika ) operacije Schwarz njemačkih trupa u ljeto 1943. godine, a poznata je i kao Peta neprijateljska ofenziva u drugom svjetskom ratu.
Prvobitno je bila zamišljena kao operacija radi razoružavanje četnika u talijanskoj okupacijskoj zoni, ali kako su četnici bili razbijeni u Bitci na Neretvi, a partizani prodrli u istočnu Hercegovinu i Crnu Goru, njemačko zapovjedništvo se odlučilo na do tada najveću operaciju kako bi konačno eliminirali NOVJ prije očekivanog savezničkog iskrcavanja na Balkanu.
Evo ti malo nesto za uvod:
Bitka na Sutjesci hrvatski je naziv (citaj bosanski ili srpski, kako god hoces. Nadam se da znas sva tri jezika
) operacije Schwarz njemačkih trupa u ljeto 1943. godine, a poznata je i kao Peta neprijateljska ofenziva u drugom svjetskom ratu.Prvobitno je bila zamišljena kao operacija radi razoružavanje četnika u talijanskoj okupacijskoj zoni, ali kako su četnici bili razbijeni u Bitci na Neretvi, a partizani prodrli u istočnu Hercegovinu i Crnu Goru, njemačko zapovjedništvo se odlučilo na do tada najveću operaciju kako bi konačno eliminirali NOVJ prije očekivanog savezničkog iskrcavanja na Balkanu.
#15
Posted: 12/02/2006 20:07
Najzanimljivija bitka ti je desant na Drvar. Ostale su bezveze jer su uglavnom učestvovale jugoslovenske vojske.
Druga zanimljivost, barem meni, je dolazak brandenburske divizije u jesen 1944.
Druga zanimljivost, barem meni, je dolazak brandenburske divizije u jesen 1944.
#16
Posted: 12/02/2006 20:08
joj, sta se sjecam iz skole...
pa sutjeska je poznata kao opercija svarc; peta ofanziva na partizanske redove. vise of 120,000 nijemaca i cetnika, protiv (koliko se sjecam) manje od 20,000 partizana, od kojih oko 4,000 ranjenika sa neretve (cetvrta ofanziva) plus par hiljada nenaoruzanih izbjeglica. ali su se partziani ipak izvukli, i probili su sva tri neprijateljska obruca (na sutjeci, zelengori, i onda kod foce) mada sa strahovitim gubicima (mislim da je oko 9,000 partizana poginulo, sto u direktnim borbama sto u kasnijim cetnickim cistkama).
pitaj mostarca, njegovi su izginuli na sutjesci u partizanima, reci ce ti on.
pa sutjeska je poznata kao opercija svarc; peta ofanziva na partizanske redove. vise of 120,000 nijemaca i cetnika, protiv (koliko se sjecam) manje od 20,000 partizana, od kojih oko 4,000 ranjenika sa neretve (cetvrta ofanziva) plus par hiljada nenaoruzanih izbjeglica. ali su se partziani ipak izvukli, i probili su sva tri neprijateljska obruca (na sutjeci, zelengori, i onda kod foce) mada sa strahovitim gubicima (mislim da je oko 9,000 partizana poginulo, sto u direktnim borbama sto u kasnijim cetnickim cistkama).
pitaj mostarca, njegovi su izginuli na sutjesci u partizanima, reci ce ti on.
#17
Posted: 12/02/2006 20:10
Opis operacije:
U planovima Sila osovine za 1943 zamišljeno je da se u operaciji WEISS I-III (Četvrta neprijateljska ofenziva - Bitka na Neretvi) eliminira NOVJ nakon čega bi slijedila operacija SCHWARZ čiji je prvobitni cilj bio razoružavanje Četnika u talijanskoj okupacijskoj zoni koji su svi bili legalizirani u Dobrovoljačku anti-komunističku miliciju (Milizia Volontaria Anti-Comunista - MVAC). Plan je ubrzo morao biti drastično izmijenjen jer su za vrijeme WIESS II partizani praktično uništili većinu četnika i probili se u istočnu Hercegovinu i Crnu Goru, zadnja faza WIESS III je otkazana a SCHWARZ je prepravljen kako bi eliminirao partizane prije očekivanog Savezničkog iskrcavanja na Balkanu. Dio preostalih Četnika je razoružan za vrijeme operacije SCHWARZ, ali oni nisu pružili apsolutno nikakav otpor a neke su Nijemci čak uzeli kao vodiče.
Operacija SCHWARZ je bila najveća operacija do tada i ujedno posljednja operacija takvih razmjera, a sa 117,300 vojnika protiv samo 19,700 boraca Glavne operativne grupe NOVJ ujedno je bila i najbliže što su Nijemci došli u pokušajima eliminacije partizana i osiguranja svojih komunikacija i pozadine u slučaju iskrcavanja Saveznika.
Operacije u Sandžaku i Crnoj Gori prije ofenzive
Ofenziva
Jačanje okruženja - operacije od 15. do 20. svibnja:
15. svibanj
16. svibanj
17. svibanj
18. svibanj
19. svibanj
20. svibanj
Prvi pokušaj proboja - operacije od 21 do 26. svibnja
Drugi pokušaj proboja - operacije od 27. svibnja do 4. lipnja
Proboj na Sutjesci - operacije od 5. do 9. lipnja
Proboj sa Zelengore - operacije od 10. do 16. lipnja
Protuofenziva u Istočnu Bosnu
U planovima Sila osovine za 1943 zamišljeno je da se u operaciji WEISS I-III (Četvrta neprijateljska ofenziva - Bitka na Neretvi) eliminira NOVJ nakon čega bi slijedila operacija SCHWARZ čiji je prvobitni cilj bio razoružavanje Četnika u talijanskoj okupacijskoj zoni koji su svi bili legalizirani u Dobrovoljačku anti-komunističku miliciju (Milizia Volontaria Anti-Comunista - MVAC). Plan je ubrzo morao biti drastično izmijenjen jer su za vrijeme WIESS II partizani praktično uništili većinu četnika i probili se u istočnu Hercegovinu i Crnu Goru, zadnja faza WIESS III je otkazana a SCHWARZ je prepravljen kako bi eliminirao partizane prije očekivanog Savezničkog iskrcavanja na Balkanu. Dio preostalih Četnika je razoružan za vrijeme operacije SCHWARZ, ali oni nisu pružili apsolutno nikakav otpor a neke su Nijemci čak uzeli kao vodiče.
Operacija SCHWARZ je bila najveća operacija do tada i ujedno posljednja operacija takvih razmjera, a sa 117,300 vojnika protiv samo 19,700 boraca Glavne operativne grupe NOVJ ujedno je bila i najbliže što su Nijemci došli u pokušajima eliminacije partizana i osiguranja svojih komunikacija i pozadine u slučaju iskrcavanja Saveznika.
Operacije u Sandžaku i Crnoj Gori prije ofenzive
Ofenziva
Jačanje okruženja - operacije od 15. do 20. svibnja:
15. svibanj
16. svibanj
17. svibanj
18. svibanj
19. svibanj
20. svibanj
Prvi pokušaj proboja - operacije od 21 do 26. svibnja
Drugi pokušaj proboja - operacije od 27. svibnja do 4. lipnja
Proboj na Sutjesci - operacije od 5. do 9. lipnja
Proboj sa Zelengore - operacije od 10. do 16. lipnja
Protuofenziva u Istočnu Bosnu
#18
Posted: 12/02/2006 20:34
Eh hvala *13 znao sam da ces pomoc. Hvala i ostalima...
#19
Posted: 12/02/2006 20:39
evo, sad sam i ja progooglala
PS malo sam sokirana da nema vise nasih izvora. mada, zapravo, nisam sokirana... sad smo postali fasisti, stidimo se partizana...
link: http://www.answers.com/topic/sutjeska-offensiveSutjeska offensive
The Sutjeska offensive in mid-1943 was a joint attack of the Axis forces that aimed to destroy the Yugoslav partisan force, near the Sutjeska river in southeastern Bosnia. The failure of the offensive marked a turning point for Yugoslavia during World War II.
The Germans codenamed the plan Operation Schwarz ("Black"). The operation immediately followed Fall Weiss which had failed in accomplishing the same objectives: to crush the Partisan army and capture their leader, Josip Broz Tito, also known as "Walter". This was the fifth attempt by the fascists to crush the resistance movement since 1941.
The Axis rallied 127,000 land troops for the offensive, including German, Italian, NDH and Bulgarian units, and and over 300 airplanes, under German operative command, against 18,000 soldiers of YNLA operational group in 16 brigades. After a period of troop concentration, the offensive started in May 1943. The Axis troops used the advantage of better starting positions to encircle and isolate the partisans on the Durmitor mountain area, located between the Tara and Piva rivers in the mountainous areas of northern Montenegro and forced them to engage in an one month long fierce battle on waste territory. YNLA troops suffered from severe lack of food and medical supplies. Following Hitler's instructions German commander in chief general Alexander Löhr ordered merciless anihilation of partisans and exemplar brutallity to civilians. The Axis troops (almost exclusively Germans in the front line) advanced to narrow the encirclement and YNLA units manoevred to find the weak part in German position. After a month of severe and dramatic clashes in wild mountains, YNLA succeeded to break out the encirclement across the Sutjeska river through the lines of German 118th and 104th Hunter and 369th legionar divisions in the Northwestern direction, towards Eastern Bosnia. This breakthrough was not painless nor complete: three brigades and central hospital with more then 2000 wounded remained inside the circle. Germans mercilessly killed all wounded as well as all hospital unarmed personnel.
Wounded Tito with Ivan Ribar during the Offensive on Sutjeska on June 13, 1943
Enlarge
Wounded Tito with Ivan Ribar during the Offensive on Sutjeska on June 13, 1943
Germans managed to inflict severe casualtis to YNLA operational group (over 50%), but they, in spite of intense efforts, did not succeed neither to destroy their military strength nor to undermine their popularity and political influence. The same YNLA operational group that was encircled, immediately after breakout continued with offensive and cleared Axis garrisons of Vlasenica, Srebrenica, Olovo, Kladanj and Zvornik in Eastern Bosnia in following 20 days. In other parts of Yugoslavia, outside of the range of the current German operation, National Liberation Movement grew even faster. Battle on Sutjeska river became a symbol of self-sacrifice and extreme suffering and moral firmness of Yugoslav freedom fighters. Even German commander in field, general Rudolf Lüters in his final report admitted that so-called "communist rebels" were "well organized, skillfylly leaded and with combat morale hard to believe high".
On June 9th, a bomb fell near the leading group, killing captain Stuart and Tito's dog Luks, a German Shepherd, who jumped at Tito, saving his life, though he was wounded in his arm. The situation did not look good for the partisans, but, eager to defeat the fascists and bent on survival, they twice broke the enemy line during the following week. Eventually they made it through the line, though at the cost of 6,391 partisan lives.
With the capitulation of Italy, the Axis was never again able to sum up enough troops to mount such a major attack on the partisans (although they did come close to capturing Tito in Drvar in May 1944). The battle marked a turning point toward Allied control of Yugoslavia..
External links
* Operation SCHWARZ - Sutjeska offensive
* A History of Yugoslavian Reistance in WWII
This entry is from Wikipedia, the leading user-contributed encyclopedia. It may not have been reviewed by professional editors (see full disclaimer)
PS malo sam sokirana da nema vise nasih izvora. mada, zapravo, nisam sokirana... sad smo postali fasisti, stidimo se partizana...
#20
Posted: 12/02/2006 21:33
#21
Posted: 13/02/2006 02:07
E haj da prvo nabrojimo sve ofanzive pa da krenemo o svakoj malo i da kazemo:
1. PRVA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - UZICKA REPUBLIKA
2. DRUGA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - IGMANSKI MARSH
3. TRECA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - KOZARA
4. CETVRTA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - BITKA NA NERETVI - BITKA ZA RANJENIKA - WEISS I, WEISS II, WEISS III
5. PETA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - BITKA NA SUTJESCI - SCHWARTZ
6. SESTA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA
7. SEDMA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - DESANT NA DRVAR
1) Uzicka Republika (teritorij zapadne Srbije) je bila prva oslobodjena teritorija na podrucju Jugoslavije i stvorena je neposredno nakon proglasenja ustanka. 29. septembra je zvanicno i zapocela prva neprijateljska ofanziva napadom 342. njemacke pjesadijske divizije na putu Sabac-Loznica. Partizani su tada jos bili u pregovorima sa cetnicima o zajednickoj brobi medjutim cetnici su vec tada poceli da idu u izdaju. U novembru 1941. godine braneci uzicku republiku izginuo je citav radnicki bataljon na Kadinjaci. Snage Partizana povlaceci se pred neprijateljem iz uzica i zapadne Srbije se sa ranjenicima i vrhovnim stabom iz Srbije i Crne Gore (gdje je u medjuvremenu buknuo ustanak) povlache na Zlatibor, a nesto i na Zabljak. To je bio kraj prve neprijateljske ofanzive i saradnje partizana i cetnika. Nakon toga partizani dolazte u Fochu i 21. decembra se formira prva proleterska brigada u Rudom, a 22. decembra joj Tito predaje ratnu zastavu sto se i slavilo kao Dan Armije u Jugoslaviji.
2) Nakon toga pocinje druga neprijateljska ofanziva poznatija kao IGMANSKI MARS i traje od 15.januara do 7. februara 1942. godine. Ofanziva je odmah uslijedila nakon prve, a nije bila toliko zahtjevna borbeno koliko su bili veliki fizicki napori za 4.500 boraca koji su se na -30 stepeni i velikom snijegu kretali u marsu dugom 100 kilometara preko Romanije i kroz Sarajevsko polje (u najvecoj tisini) su isli na Igman. Mnogi borci su tu ostali bez dijelova tijela ili su se smrzli i umrli od promrzlina. U toj ofanzivi izmedju ostalih je u Pjenovcu kod Han Pijeska, januara 1942. godine poginuo i Slavisa Vajner Cica sa 59 boraca svog odreda koje su Nijemci pobili nakon sto su ih cetnici doveli do partizana, tj. do dijela odreda koji je bio ostao tu u Pjenovcu.
3) Treca neprijateljska ofanziva je poznatija kao KOZARA. Tu prvi put nastupaju i ozbiljnije ustaske i nesto manje cetnicke snage i po obimu je najveca do tada, a i najduze je trajala od svih ofanziva. Naime ofanziva na Kozari (sire podrucje) je trajala od 20.aprila pa sve do oktobra 1942. godine. Najvece borbe su se vodile juna 1942. godine kada su Nijemci i ustase krenuli na samu Kozarupaleci sela pred sobom i ubijajuci sve sto im se nadje na putu. Odsudna bitka bila je na Mrakovici. Partizani su se na Kozari nasli u obrucu zajedno sa 80.000 izbjeglica i 450 ranjenika. Jedan dio partizana se ipak nakon velikih borbi probio do Grmecha sa 20.000 - 25.000 izbjeglica. Ostali koji su ostali u obruchu su ili pobijeni ili odvedeni u koncentracione logore.
Znacajna licnost na Kozari iz tog perioda je dr. Mladen Stojanovic, koji je poginuo u cetnickoj izdaji u Lipovcu 5. marta 1942. godine, dakle prije ofanzive.
U to doba su u Sloveniji Italijani preuzeli ofanzivu i protiv Osvobodilne fronte, ali je ofanziva razbijena, a Ljubljana kaznjena tako sto je cijeli grad opasan bodljikavom zicom.
Do kraja 1942. godine partizani imaju 150.000 ljudi u svojim jedinicama, a oko 35.000 mrtvih i 30.000 ranjenih.
4) Cetvrta neprijateljska ofanziva se vodila na najvecem prostoru sto prvobitno i nije bio njen plan. Naime Nijemci su zelili da jos u rejonu Bihaca uniste partizanske jedinice sa vrhovnim stabom tako sto bi ih prisilili na frontalnu brobu. Medjutim partizani su shvatili da su u frontalnoj borbi izgubljeni i pokrecu se sa namjerom da dodju u Srbiju, a iz Srbije eventualno prema Kosovu i Makedoniji gdje je teren bio najpogodniji za ratovanje. Medjutim sve se to vremenom iskomplikovalo. Partizani jedno vrijeme odlijevaju njemackim napadima i za to vrijeme se priprema pokret. Medjutim Nijemci probijaju linije na nekoliko mjesta sto otezava situaciju. Prvobitan plan je bio da se iz Bihaca ide na Kupres i Livno, medjutim situacija je zahtjevala da se krene prema Prozoru i Konjicu i dalje preko Neretve. Partizani brzo dolaze do Jablanice, ali centralna bolnica sa 4.000 ranjenika je jos u glamockom polju i da bi brzo i efikasno mogla doci do Jablanice gradic Prozor se trebao zauzeti po svaku cijenu. Prvi napad partizana na prozor je bio katastrofalan sa 1.000 mrtvih, a drugi dan je gradic ipak zauzet. partizani tada ruse sve mostove na Neretvi, jer su se sa druge strane priblizavali cetnici u velikom broju. Sljedeca 4 dana nakon rusenja mostova su bili sudbonosni za ishod bitke. Naime Partizani krecu u protiv-napad, napadajuci Nijemce od pravca Prozora prema Gornjem Vakufu i Bugojnu, a napadajuci ih i na Ivan-sedlu i s namjerom da se zauzme Konjic sto partizanima nije uspjelo. Nijemci se pregrupisu za odbranu na sjeverozapadu, a partizani krecu naprijed. 3 dana je trebalo njemackim oficirima da pokrenu italijanske snage iz Mostara i cetnike iz istocne Hercegovine kako bi stigli do Jablanice gdje se prelazila Neretva, no medjutim tad je sve bilo gotovo. Neretvu je prva presla i cetnike s druge strane mosrta unistila desetina Steve Opacica, a ubrzo su partizani opkolili cetnike istocno od Jablanice. Izvori navode razlicite podatke koji se krecu od 12.000-25.000 cetnika, ali je jedno sigurno. Tu ih u tom obruchu nije bilo zarobljenih i svi su strijeljani na licu mjesta. To se oznacava kao kraj cetvrte neprijateljske ofanzive i kao kraj cetnika kao neke ozbiljne vojne formacije koja ce se do kraja rata pojavljivati jos samo kao bezopasna skupina zlocinaca.
5) Peta neprijateljska ofanziva - poznatija kao bitka na Sutjesci pocela je kad je vrhovni stab bio u crnogorskom Kolasinu i to je bila ofanziva u kojoj je svaki minut bio presudan. Ta ofanziva je po svim karakteristikama bila najteza ofanziva tokom rata u Jugoslaviji, a i brojcani odnos je bio 1 partizan na 6 neprijateljskih vojnika. Naime partizani su kasno shvatili da se sprema ofanziva ogromnih razmjera i krenulo se u proboj nazad u Bosnu. Problem je opetbila bolnica, koja se kretala sa divizijom Save Kovacevica, a takodje se dragocjeno vrijeme izgubilo i na cekanju britanske vojne misije, sto je u to vrijeme bilo od presudne vaznosti za partizanski pokret. Partizani su se kretali sporo jer su imali i tu 4.000 ranjenih, a Nijemci su napravili 3 obruca koje je trebalo probiti. Medjutim partizani su morali cekati Savu Kovacevica i centralnu bolnicu sa 1.200 ranjenih partizana. Nazalost, nisu je docekali. Nijemci su napravili poseban obruc oko bolnice i pobili ranjenike, a borci su izginuli u jurisima na Nijemce. Tek manji dio je prezivio. Najteze borbe su se vodile od 9-14. juna 1943. godine na Tjentistu i Milinkladama. tada je ranjen i Tito. 14. juna 1943. godine je probijen obruch na sutjesci i zavrsila je peta neprijteljska ofanziva za koju imam i egzaktne podatke o broju zrtava, cak i po nacionalnoj pripadnosti. Na sutjesci je poginuo 6.391. partizan i to:
Prva proleterska brigada: 409
Druga proleterska brigada:360
Treca sandzacka brigada: 255
Cetvrta proleterska brigada: 456
Peta crnogorska brigada 396
Prva dalmatinska birgada 564
Druga dalamtinska brigada: 764
Treca dalmatinska brigada: 531
Deseta hercegovacka brigada: 305
Treca krajiska brigada 248
Sedma krajiska brigada 299
Sesta istocnobosanska brigada: 193
Prva majevicka brigada: 114
7 banijska brigada: 365
8. banijska brigada 318
16. banijska brigada: 220
Centralna bolnica (osoblje): 271
zastitne jedinice vrhovnog staba: 47
Stabovi 1., 2., 3., i 7., divizije: 101
Nerasporedjeni vojnici: 175
Po nacionalnom sastavu na Sutjesci je poginulo:
Srba 3222
Hrvata 2223
Crnogoraca:644
Muslimana 192
Jevreja 25
Makedonaca 3
Slovenaca 2
Italijana: 3
Rusa 1
Poljaka 1
Kanadjana 1
Nijemaca 1
Ostali: 73
6) Sesta neprijateljska ofanziva Nijemci i ustase, mjestimicno i cetnici, poduzeli su ofanzivu radi preotimanja teritorija sto ga je NOV oslobodila uz obalu Jadrana i njenu neposrednu pozadinu, od Istre do Boke i Ulcinja. i pozadine Crne Gore.Krenula je iz Prijepolja u decembru 1943. godine, a zavrsila neuspjehom pocetkom 1944. godine. U toku te ofanzive partizani su srusili i poznati most na Tari kako bi sprijecili Nijemce u njihovom napredovanju.
7) Sedma neprijateljska ofanziva poznatija kao Desant na Drvar je bila najkraceg trajanja. Cilj Nijemaca je bio da uhvate Tita u Drvaru za sta je na lice mjesta desantom iz aviona spusteno 300 padobranaca, a u Drvar je uslo jos oko 400 do zuba naoruzanih i spremnih njemackih vojnika. Tita su tada spasili desetina slovenackih partizana koji su bili kod same pecine i 6. licka divizija koja je dosla malo kasnije. Nijemci su glavni napad skoncetnrisali na groblje u Drvaru gdje se po njihovim infomracijama u blizini krio Tito. Medjutim to je bila fatalna greska Nijemaca i dok su od 7 ujutro do 10 sati gubili vrijeme na grobilju, Tito je oko 10 vec bio na sigurno. kasnije je otisao na Vis gdje se preselio i vrhovni stab. U Drvaru ce ostati posebno zapamcena hrabrost Mike Bosnic koja je kao 15- godisnja djevojka strgnula cebe sa partizanskog tenka koje mu je onemogucavalo da puca i tako dala svoj zivot. Nijemci su je sprovodili zarobljenu sa ostalim Drvarcanima kad se otrgla i skinula cebe sa tenka koji je nastavio nakon toga pucati, a nju su Nijemci sasjekli bajonetama.
Jos je zanimljivo da je to bilo prvi put u istoriji da jedan predsjednik krene na drugog. tj. Hitler je generalu Rendulicu licno naredio da mora ubiti Tita i da to ucini odmah. Postoje insinuacije i da je Tito tu bio prodan od saveznika ciji avioni su prije desanta stalno letili tuda, a u vrijeme desanta nisu letili nikako.
Na teritoriji BiH vodjene su jos dvije velike partizanske operacije, a to su Mostarska i Sarajevska operacija, koje su vodjene za oslobodjenje Mostar i Hercegovine, odnosno Sarajeva i okoline.
1. PRVA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - UZICKA REPUBLIKA
2. DRUGA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - IGMANSKI MARSH
3. TRECA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - KOZARA
4. CETVRTA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - BITKA NA NERETVI - BITKA ZA RANJENIKA - WEISS I, WEISS II, WEISS III
5. PETA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - BITKA NA SUTJESCI - SCHWARTZ
6. SESTA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA
7. SEDMA NEPRIJATELJSKA OFANZIVA - DESANT NA DRVAR
1) Uzicka Republika (teritorij zapadne Srbije) je bila prva oslobodjena teritorija na podrucju Jugoslavije i stvorena je neposredno nakon proglasenja ustanka. 29. septembra je zvanicno i zapocela prva neprijateljska ofanziva napadom 342. njemacke pjesadijske divizije na putu Sabac-Loznica. Partizani su tada jos bili u pregovorima sa cetnicima o zajednickoj brobi medjutim cetnici su vec tada poceli da idu u izdaju. U novembru 1941. godine braneci uzicku republiku izginuo je citav radnicki bataljon na Kadinjaci. Snage Partizana povlaceci se pred neprijateljem iz uzica i zapadne Srbije se sa ranjenicima i vrhovnim stabom iz Srbije i Crne Gore (gdje je u medjuvremenu buknuo ustanak) povlache na Zlatibor, a nesto i na Zabljak. To je bio kraj prve neprijateljske ofanzive i saradnje partizana i cetnika. Nakon toga partizani dolazte u Fochu i 21. decembra se formira prva proleterska brigada u Rudom, a 22. decembra joj Tito predaje ratnu zastavu sto se i slavilo kao Dan Armije u Jugoslaviji.
2) Nakon toga pocinje druga neprijateljska ofanziva poznatija kao IGMANSKI MARS i traje od 15.januara do 7. februara 1942. godine. Ofanziva je odmah uslijedila nakon prve, a nije bila toliko zahtjevna borbeno koliko su bili veliki fizicki napori za 4.500 boraca koji su se na -30 stepeni i velikom snijegu kretali u marsu dugom 100 kilometara preko Romanije i kroz Sarajevsko polje (u najvecoj tisini) su isli na Igman. Mnogi borci su tu ostali bez dijelova tijela ili su se smrzli i umrli od promrzlina. U toj ofanzivi izmedju ostalih je u Pjenovcu kod Han Pijeska, januara 1942. godine poginuo i Slavisa Vajner Cica sa 59 boraca svog odreda koje su Nijemci pobili nakon sto su ih cetnici doveli do partizana, tj. do dijela odreda koji je bio ostao tu u Pjenovcu.
3) Treca neprijateljska ofanziva je poznatija kao KOZARA. Tu prvi put nastupaju i ozbiljnije ustaske i nesto manje cetnicke snage i po obimu je najveca do tada, a i najduze je trajala od svih ofanziva. Naime ofanziva na Kozari (sire podrucje) je trajala od 20.aprila pa sve do oktobra 1942. godine. Najvece borbe su se vodile juna 1942. godine kada su Nijemci i ustase krenuli na samu Kozarupaleci sela pred sobom i ubijajuci sve sto im se nadje na putu. Odsudna bitka bila je na Mrakovici. Partizani su se na Kozari nasli u obrucu zajedno sa 80.000 izbjeglica i 450 ranjenika. Jedan dio partizana se ipak nakon velikih borbi probio do Grmecha sa 20.000 - 25.000 izbjeglica. Ostali koji su ostali u obruchu su ili pobijeni ili odvedeni u koncentracione logore.
Znacajna licnost na Kozari iz tog perioda je dr. Mladen Stojanovic, koji je poginuo u cetnickoj izdaji u Lipovcu 5. marta 1942. godine, dakle prije ofanzive.
U to doba su u Sloveniji Italijani preuzeli ofanzivu i protiv Osvobodilne fronte, ali je ofanziva razbijena, a Ljubljana kaznjena tako sto je cijeli grad opasan bodljikavom zicom.
Do kraja 1942. godine partizani imaju 150.000 ljudi u svojim jedinicama, a oko 35.000 mrtvih i 30.000 ranjenih.
4) Cetvrta neprijateljska ofanziva se vodila na najvecem prostoru sto prvobitno i nije bio njen plan. Naime Nijemci su zelili da jos u rejonu Bihaca uniste partizanske jedinice sa vrhovnim stabom tako sto bi ih prisilili na frontalnu brobu. Medjutim partizani su shvatili da su u frontalnoj borbi izgubljeni i pokrecu se sa namjerom da dodju u Srbiju, a iz Srbije eventualno prema Kosovu i Makedoniji gdje je teren bio najpogodniji za ratovanje. Medjutim sve se to vremenom iskomplikovalo. Partizani jedno vrijeme odlijevaju njemackim napadima i za to vrijeme se priprema pokret. Medjutim Nijemci probijaju linije na nekoliko mjesta sto otezava situaciju. Prvobitan plan je bio da se iz Bihaca ide na Kupres i Livno, medjutim situacija je zahtjevala da se krene prema Prozoru i Konjicu i dalje preko Neretve. Partizani brzo dolaze do Jablanice, ali centralna bolnica sa 4.000 ranjenika je jos u glamockom polju i da bi brzo i efikasno mogla doci do Jablanice gradic Prozor se trebao zauzeti po svaku cijenu. Prvi napad partizana na prozor je bio katastrofalan sa 1.000 mrtvih, a drugi dan je gradic ipak zauzet. partizani tada ruse sve mostove na Neretvi, jer su se sa druge strane priblizavali cetnici u velikom broju. Sljedeca 4 dana nakon rusenja mostova su bili sudbonosni za ishod bitke. Naime Partizani krecu u protiv-napad, napadajuci Nijemce od pravca Prozora prema Gornjem Vakufu i Bugojnu, a napadajuci ih i na Ivan-sedlu i s namjerom da se zauzme Konjic sto partizanima nije uspjelo. Nijemci se pregrupisu za odbranu na sjeverozapadu, a partizani krecu naprijed. 3 dana je trebalo njemackim oficirima da pokrenu italijanske snage iz Mostara i cetnike iz istocne Hercegovine kako bi stigli do Jablanice gdje se prelazila Neretva, no medjutim tad je sve bilo gotovo. Neretvu je prva presla i cetnike s druge strane mosrta unistila desetina Steve Opacica, a ubrzo su partizani opkolili cetnike istocno od Jablanice. Izvori navode razlicite podatke koji se krecu od 12.000-25.000 cetnika, ali je jedno sigurno. Tu ih u tom obruchu nije bilo zarobljenih i svi su strijeljani na licu mjesta. To se oznacava kao kraj cetvrte neprijateljske ofanzive i kao kraj cetnika kao neke ozbiljne vojne formacije koja ce se do kraja rata pojavljivati jos samo kao bezopasna skupina zlocinaca.
5) Peta neprijateljska ofanziva - poznatija kao bitka na Sutjesci pocela je kad je vrhovni stab bio u crnogorskom Kolasinu i to je bila ofanziva u kojoj je svaki minut bio presudan. Ta ofanziva je po svim karakteristikama bila najteza ofanziva tokom rata u Jugoslaviji, a i brojcani odnos je bio 1 partizan na 6 neprijateljskih vojnika. Naime partizani su kasno shvatili da se sprema ofanziva ogromnih razmjera i krenulo se u proboj nazad u Bosnu. Problem je opetbila bolnica, koja se kretala sa divizijom Save Kovacevica, a takodje se dragocjeno vrijeme izgubilo i na cekanju britanske vojne misije, sto je u to vrijeme bilo od presudne vaznosti za partizanski pokret. Partizani su se kretali sporo jer su imali i tu 4.000 ranjenih, a Nijemci su napravili 3 obruca koje je trebalo probiti. Medjutim partizani su morali cekati Savu Kovacevica i centralnu bolnicu sa 1.200 ranjenih partizana. Nazalost, nisu je docekali. Nijemci su napravili poseban obruc oko bolnice i pobili ranjenike, a borci su izginuli u jurisima na Nijemce. Tek manji dio je prezivio. Najteze borbe su se vodile od 9-14. juna 1943. godine na Tjentistu i Milinkladama. tada je ranjen i Tito. 14. juna 1943. godine je probijen obruch na sutjesci i zavrsila je peta neprijteljska ofanziva za koju imam i egzaktne podatke o broju zrtava, cak i po nacionalnoj pripadnosti. Na sutjesci je poginuo 6.391. partizan i to:
Prva proleterska brigada: 409
Druga proleterska brigada:360
Treca sandzacka brigada: 255
Cetvrta proleterska brigada: 456
Peta crnogorska brigada 396
Prva dalmatinska birgada 564
Druga dalamtinska brigada: 764
Treca dalmatinska brigada: 531
Deseta hercegovacka brigada: 305
Treca krajiska brigada 248
Sedma krajiska brigada 299
Sesta istocnobosanska brigada: 193
Prva majevicka brigada: 114
7 banijska brigada: 365
8. banijska brigada 318
16. banijska brigada: 220
Centralna bolnica (osoblje): 271
zastitne jedinice vrhovnog staba: 47
Stabovi 1., 2., 3., i 7., divizije: 101
Nerasporedjeni vojnici: 175
Po nacionalnom sastavu na Sutjesci je poginulo:
Srba 3222
Hrvata 2223
Crnogoraca:644
Muslimana 192
Jevreja 25
Makedonaca 3
Slovenaca 2
Italijana: 3
Rusa 1
Poljaka 1
Kanadjana 1
Nijemaca 1
Ostali: 73
6) Sesta neprijateljska ofanziva Nijemci i ustase, mjestimicno i cetnici, poduzeli su ofanzivu radi preotimanja teritorija sto ga je NOV oslobodila uz obalu Jadrana i njenu neposrednu pozadinu, od Istre do Boke i Ulcinja. i pozadine Crne Gore.Krenula je iz Prijepolja u decembru 1943. godine, a zavrsila neuspjehom pocetkom 1944. godine. U toku te ofanzive partizani su srusili i poznati most na Tari kako bi sprijecili Nijemce u njihovom napredovanju.
7) Sedma neprijateljska ofanziva poznatija kao Desant na Drvar je bila najkraceg trajanja. Cilj Nijemaca je bio da uhvate Tita u Drvaru za sta je na lice mjesta desantom iz aviona spusteno 300 padobranaca, a u Drvar je uslo jos oko 400 do zuba naoruzanih i spremnih njemackih vojnika. Tita su tada spasili desetina slovenackih partizana koji su bili kod same pecine i 6. licka divizija koja je dosla malo kasnije. Nijemci su glavni napad skoncetnrisali na groblje u Drvaru gdje se po njihovim infomracijama u blizini krio Tito. Medjutim to je bila fatalna greska Nijemaca i dok su od 7 ujutro do 10 sati gubili vrijeme na grobilju, Tito je oko 10 vec bio na sigurno. kasnije je otisao na Vis gdje se preselio i vrhovni stab. U Drvaru ce ostati posebno zapamcena hrabrost Mike Bosnic koja je kao 15- godisnja djevojka strgnula cebe sa partizanskog tenka koje mu je onemogucavalo da puca i tako dala svoj zivot. Nijemci su je sprovodili zarobljenu sa ostalim Drvarcanima kad se otrgla i skinula cebe sa tenka koji je nastavio nakon toga pucati, a nju su Nijemci sasjekli bajonetama.
Jos je zanimljivo da je to bilo prvi put u istoriji da jedan predsjednik krene na drugog. tj. Hitler je generalu Rendulicu licno naredio da mora ubiti Tita i da to ucini odmah. Postoje insinuacije i da je Tito tu bio prodan od saveznika ciji avioni su prije desanta stalno letili tuda, a u vrijeme desanta nisu letili nikako.
Na teritoriji BiH vodjene su jos dvije velike partizanske operacije, a to su Mostarska i Sarajevska operacija, koje su vodjene za oslobodjenje Mostar i Hercegovine, odnosno Sarajeva i okoline.
#22
Posted: 13/02/2006 03:01
jesam rekla cekaj da dodje mostarac
#23
Posted: 13/02/2006 03:33
Centralna bolnica (osoblje): 271
njemaca:1
zar samo jedan?
#24
Posted: 13/02/2006 03:44
PS mostarac, i treca je bila proleterska, samo su je zvali sandzacka
#25
Posted: 13/02/2006 03:47
U knjizi "Tito: And the Rise and Fall of Yugoslavia" piscac Richard West ima interesantan podatak vezan za Cetvrtu ofanzivu ili ti Bitku na Neretvi. Naime kada je Glavni stab na celu sa Titom skontao da je u potpunom okruzenju, Tito je poslao delegaciju na pregovore se Njemcima sa prijedlogom prestanka svih neprijateljstava na prostoru Jugoslavije, vjerovatno time zeleci da postedi okruzene jedinice gubitaka koji su bili neminovni. Nijemci su odbili bilo kakve pregovore sa partizanima i navodno je i sam Hitler rekao da sa banditima nema nikakvih pregovora. Nakon toga je bilo sto je bilo a po pisanju Richard-a Westa taj podatak pokusaja pregovora sa Nijemcima je presucen i nikad spomenut u udjbenicima istorije posljeratne Jugoslavije.