Forum Klix.ba

Kakav je uticaj imala orijentalna kultura na Balkanu? Znacajan, i najveci u Evropi. Orijentalna kultura tu dolazi poslije osvajanja Konstantinopela od strane Osmanlija. Ubrzo sa sirenjem njihooga carstva siri se i ta kultura kao i islamska civilizacija. Ali skoro u svim drzavama ovo ostaje strano i okupatorsko lokalnom stanovnistvu i poslije odlaska Turaka i nestaje(rusi se). Samo na cetiri mjesta ostaje. Naime u Bosni, Sandzaku, Kosovu i Albaniji. U Albaniji stanovnistvo masovno prihvata islam i sa njime orijentalnu tradiciju i kulturu koja seze duboko u sve albanske tradicije pa cak je opceprihvaceno kod Albanaca drugih vjera. Na albanskom tlu ovo izrasta u nesto domace i cak posebno a nikako okupaotrskim. U Bosni isto tako stanovnistvo masovno prihvata islam i sa njime orijentalnu tradiciju i kulturu koja seze duboko u bosnjacke tradicije i obicaje i biva cak prihvaceno od Bosnjaka drugih vjera. Na bosnjackom tlu ovo izrasta u nesto domace i normalno a najmanje okupatorsko. Cak i posebno. Bosnjaci i Albanci su jedini koji su na svojim podrucjima vise od Turaka gradili orijentalnih objekata, njegovalu tu kulturu. Ovdje izrastaju carsije i mahale i stvara se progresivnija slika samouprave u odnosu na druge provincije carstva. Sa prihvacanjem islama i orijentalstva Bosnjaci i Albanci su se trajno vezali za Osmanlije i cak se cesto identifikovali po osmanlijskoj liniji. Prolivali krv braneci to carstvo. Ali nisu ikada izdali svoju domovinu. Sa odlaskom Turaka jedino ova dva naroda nastavljaju cuvati ovu tradiciju.

Karakteristicni su poslovni centri carsije. Gdje se kupuje, radi, izlazi... Stanovanje se skoncetrise u mahale. Stanovnistvo koje se nebavi trgovanjem, zanatom i drugim su na selima i zive od zemljoradnje, te isplacuju porez veleposjedniku-plemicu. A plemici zive od zarade od drzave i stanovnistva. Vjerski objekti su i u gradovima i na selima i vjera je svukuda prisutna. Jeste, ovaj feudalni sistem se ukinuo ali tradicija zivi i dalje. Koji su dobri djelovi ovoga za Bosnjake, Albance i Turke a koji losi? Kako je to uticalo na ostalu Evropu? Kako je to uticalo na ostatak Balkana, i narucito u osmanlijsko doba kada su Bosnjaci i Albanci bili privilegovani u odnosu na druge? Ovo je jako zanimljiva tema i valjda nece neko je unistit ili nesto tako jer to samo dokazuje da nemozemo cak da pricamo o svome naslijedzu na lijep nacin. Evo i zanjimljiva slika albanske pravoslavne crkve koja ako se blize pogleda ima skoro sve dimenzije jedne carevske dzamije...

hvala im za sevdah

Posljedice su blago rečeno tragične. Ne sporim ljepotu i intimu orijentalnih gradova u kojima je sve napravljeno po mjeri čovjeka, pod uvjetom da se trgovi iliti čaršije održavaju i redovito obnavljaju. Važno ih je očuvati zbog turizma.

Nažalost - to je jedan u socijalnom smislu autističan svijet koji se opire prije svega odgojno-obrazovnim promjenama i nije ni čudo da je postotak europske pismenosti i razina obrazovanja jako niska (za razliku od izuzetnih karijera pojedinaca u strukturama u van islamske zajednice). Do prije nekoliko desteljeća - više je ljudi po mahalama znalo čitati arapsko pismo no vlastitu latinicu na vlastitom jeziku.

Sarajevska mahala je na izdisaju što se vidi po broju porušenih domova i domaćinstava koje sačinjava 1 umirovljenik. Čitave obitelji su jednostavno otišle ili su zatrte time što nije bilo dovoljno brakova i poroda djece u novije vrijeme. A i kako bi, kad se u tomu svijetu žena čuva kao kapital čije se genitalije moraju dobro unovčiti i gdje je sve pod nadzorom.

Još tragičnija stvar je doseljavanja pridošlica u Sarajevo koje dolaze u orijentalne mahale, jer ih podsjećaju na centra gradova u koje su oni i njihovi preci dolazili da rade težačke poslove i prodaju svoje proizvode. Oni koriste propast orijetalnog Sarajeva da kupe jeftine, ruševne kuće i naseljvaju se po mahalama i grade svoje nakarade od kuća bez fasada i reda. Osobito su opasni Albanci i Južnosrbijanci i Crnogorci (tzv. Sandžaklije, nerijetko Romi) koje se ponašaju vrlo nekulturno i donose bijedu, kriminal i jad našemu gradu. Tipična slika crnoglavih suhonjavih mladića egzotična izgleda i zgužvanih lica koji sjede po kutovima ulica stvara atmosferu siromaštva i besperspektivnosti. Oni u tipičnim mahalskim džamijama vide potporu i ohrabrenje za svoj način života ispunjen orijentalnim neradom i lezihljebovićkom filozofijom sa elementima kriminala. Te mahale i džamije im daju lažnu i varljivu sigurnost.

Mislim da bi i mahale trebalo staviti pod zaštitu države i njegovati ih kao muzej, a dobar primjer za to je i dolazak rezidencija veleposlanstava u padinske dijelove Sarajeva koje u mahalu dovode i stalan policijski nadzor koji liječi sve boljetice gorenavedenih pridošlica uz građevinsku obnovu.

Mahala treba da postane elitni dio grada u kome se može uživati u miru, džamije su ionako muzeji u koje malo ko svraća, a socijalni život treba poboljšavati športskim aktivnostima, izgradnjom škola i dvorana, kao i drugim sadržajima dostojnim čovjeka (razumije se samo za ljude kojima je lokalni jezik maternji i koji ne izgledaju kao ljudi sa Bliskog Istoka i Male Azije).

Ukratko očuvajmo mir, kult vode, i građenje u skladu sa prirodom i ljudskim potrebama sa baštama, doksatima i kamarijama koje smo naučili od Osmanlija, vrijedne stare građevine kao muzeje, a ukinimo sve ostalo što su donijeli sa sobom.