#1 Ustavni Sud BiH:Održana rasprava o simbolima entiteta
Posted: 28/01/2006 18:52
USTAVNI SUD BiH- ODRŽANA JAVNA RASPRAVA O ZAHTJEVU ZA OCJENU USTAVNOSTI ENTITETSKIH ZAKONA O GRBU, ZASTAVI I HIMNI
SARAJEVO, 28. januara (FENA) - Pred Ustavnim sudom BiH danas je održana javna rasprava u predmetu vođenom na zahtjev člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o grbu i himni Federacije BiH, Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni RS, Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS te Zakona o svetkovinama i slavama RS.
Zastupnica podnosioca zahtjeva, pravna savjetnica člana Predsjedništva Sulejmana Tihića Alma Čolo kazala je da se suština zahtjeva temelji na tome da pojedine odredbe ovih entitetskih zakona nisu u saglasnosti s odredbama Ustava BiH koje se tiču osiguranja ljudskih prava i temeljnih sloboda, a prije svega onih u vezi sa slobodom kretanja i povratka.
Prema njenim riječima, Dejtonski sporazum obavezao je sve strane da stvore uvjete za harmoničnu integraciju povratnika, bez favoriziranja bilo koje grupe. Isticanje u javnim ustanovama simbola entiteta koji su historijski simboli samo jednog naroda diskriminira i obeshrabruje povratnike. Čolo se pozvala i na raniju odluku Ustavnog suda BiH u vezi s nazivima gradova s prefiksom srpski te dodala kako su sporni zakoni doneseni 1992. i 1993. godine, a donošenjem Ustava BiH je propisano da će svi zakoni ostati na snazi samo ako nisu u suprotnosti s odredbama novog ustava.
Drugi član tima zastupnika podnosioca zahtjeva akademik Muhamed Filipović je zatražio odgovor na pitanje koje su to univerzalne vrijednosti za BiH koje se moraju poštovati kod svakog pravnog akta.
Sasvim je sigurno da su simboli i ritualna praksa koja ih prati važan element integracije jednog društva te akademik Filipović smatra da svaki simbol koji na bilo koji način sprečava povezivanje ljudi nije u skladu s univerzalnim principima ljudskih prava.
Nijedan narod u BiH nije živio neku zasebnu historiju te zato ne može, u univerzalnom smislu, postojati sistem simbola koji paralelno ne poštuje obilježja drugih naroda.
Filipović je ukazao i na to da se u BiH ne mogu teritorijalno ograničavati prava drugih ili teritorijalno rezervirati prava samo za jedne.
Zato simboli moraju paralelno uvažavati tradicije sva tri naroda ili da budu neutralni, odnosno postoji opravdanje za reviziju onih odredaba o simbolima koje svi građani ne smatraju svojima i dovode ih u neravnopravan položaj.
Zastupnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Irfan Ajanović je naglasio da zaključci radnih tijela ovog doma u potpunosti odgovaraju Tihićevim zahtjevima te da će u potpunosti provesti odluku Ustavnog suda kakva god ona bila.
Tim Narodne skupštine RS, koji je predvodio njemački stručnjak Hans Peter Schneider, na početku svog izlaganja je uložio prigovor na ulogu amicusa curie (prijatelj suda) koju je ovom slučaju imala predstavnica Visokog komesarijata UN-a za ljudska prava Madeleine Rees, smatrajući da se amicus curie u svom iskazu postavio u ulogu sudije.
Prema Schneiderovim riječima, Tihićev zahtjev treba odbaciti jer nema nikakvih dokaza o diskriminacijskom efektu ovih simbola te da je očito da ovi zakoni nemaju nikakvu diskriminacijsku namjeru. Upozorio je da aplikant mora pokazati činjenice koje govore suprotno, a ne samo navode.
O prirodi spornih simbola je govorio stručnjak za heraldiku Dragomir Acović, koji smatra da je ovaj slučaj na pogrešnim premisama. Kazao je kako ne zna niti za jedan slučaj u svijetu da su himna i zastava došli na ustavni sud zbog pitanja ljudskih prava.
Prof. dr. Rajko Kuzmanović je rekao da je rješavanje spora ovakve vrste veoma ozbiljno i pravno i politički. On smatra da Tihićev zahtjev nema svoje pravno uporište, jer nema elemenata kojima bi se narušavao Ustav BiH niti ovi simboli ugrožavaju Ustav BiH, dodajući kako se virtualno ugrožavanje nečijih prava ne može uzeti kao ozbiljan argument.
Zaključio je kako zastava, grb i himna nisu razlozi zašto se ljudi ne vraćaju, nego ekonomske i socijalne prilike.
Amicus curie Madeleine Rees se pozvala na izvještaj izvjestioca UN-a za ljudska prava, koji je proputovao cijelu zemlju, a koji je pokazao da provokativna upotreba nacionalnih simbola doprinosi činjenici da se povratnici ne osjećaju dobrodošlim, odnosno da takvo korištenje nacionalnih simbola doprinosi stvaranju neprijateljskog okruženja za manjinske povratnike.
Na kraju današnje rasprave predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić je stranama u postupku dao rok do 6. februara da dostave dodatne materijale i najavio nastavak rada Ustavnog suda na zatvorenoj sjednici. Prema njegovim riječima, odluka Ustavnog suda BiH može se očekivati na jednoj od narednih sjednica.
Inače, na pripremnoj sjednici Ustavni sud BiH je donio odluku da nedavno imenovana sutkinja Seada Paravlić ne može učestvovati u ovom predmetu jer je u vrijeme donošenja spornog zakona u Federaciji BiH bila član Zastupničkog doma FBiH, a pravila u takvim slučajevima isključuju sudiju. Međutim, Ustavni sud BiH može punovažno odlučivati ako je prisutna većina članova.
SARAJEVO, 28. januara (FENA) - Pred Ustavnim sudom BiH danas je održana javna rasprava u predmetu vođenom na zahtjev člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o grbu i himni Federacije BiH, Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni RS, Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS te Zakona o svetkovinama i slavama RS.
Zastupnica podnosioca zahtjeva, pravna savjetnica člana Predsjedništva Sulejmana Tihića Alma Čolo kazala je da se suština zahtjeva temelji na tome da pojedine odredbe ovih entitetskih zakona nisu u saglasnosti s odredbama Ustava BiH koje se tiču osiguranja ljudskih prava i temeljnih sloboda, a prije svega onih u vezi sa slobodom kretanja i povratka.
Prema njenim riječima, Dejtonski sporazum obavezao je sve strane da stvore uvjete za harmoničnu integraciju povratnika, bez favoriziranja bilo koje grupe. Isticanje u javnim ustanovama simbola entiteta koji su historijski simboli samo jednog naroda diskriminira i obeshrabruje povratnike. Čolo se pozvala i na raniju odluku Ustavnog suda BiH u vezi s nazivima gradova s prefiksom srpski te dodala kako su sporni zakoni doneseni 1992. i 1993. godine, a donošenjem Ustava BiH je propisano da će svi zakoni ostati na snazi samo ako nisu u suprotnosti s odredbama novog ustava.
Drugi član tima zastupnika podnosioca zahtjeva akademik Muhamed Filipović je zatražio odgovor na pitanje koje su to univerzalne vrijednosti za BiH koje se moraju poštovati kod svakog pravnog akta.
Sasvim je sigurno da su simboli i ritualna praksa koja ih prati važan element integracije jednog društva te akademik Filipović smatra da svaki simbol koji na bilo koji način sprečava povezivanje ljudi nije u skladu s univerzalnim principima ljudskih prava.
Nijedan narod u BiH nije živio neku zasebnu historiju te zato ne može, u univerzalnom smislu, postojati sistem simbola koji paralelno ne poštuje obilježja drugih naroda.
Filipović je ukazao i na to da se u BiH ne mogu teritorijalno ograničavati prava drugih ili teritorijalno rezervirati prava samo za jedne.
Zato simboli moraju paralelno uvažavati tradicije sva tri naroda ili da budu neutralni, odnosno postoji opravdanje za reviziju onih odredaba o simbolima koje svi građani ne smatraju svojima i dovode ih u neravnopravan položaj.
Zastupnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Irfan Ajanović je naglasio da zaključci radnih tijela ovog doma u potpunosti odgovaraju Tihićevim zahtjevima te da će u potpunosti provesti odluku Ustavnog suda kakva god ona bila.
Tim Narodne skupštine RS, koji je predvodio njemački stručnjak Hans Peter Schneider, na početku svog izlaganja je uložio prigovor na ulogu amicusa curie (prijatelj suda) koju je ovom slučaju imala predstavnica Visokog komesarijata UN-a za ljudska prava Madeleine Rees, smatrajući da se amicus curie u svom iskazu postavio u ulogu sudije.
Prema Schneiderovim riječima, Tihićev zahtjev treba odbaciti jer nema nikakvih dokaza o diskriminacijskom efektu ovih simbola te da je očito da ovi zakoni nemaju nikakvu diskriminacijsku namjeru. Upozorio je da aplikant mora pokazati činjenice koje govore suprotno, a ne samo navode.
O prirodi spornih simbola je govorio stručnjak za heraldiku Dragomir Acović, koji smatra da je ovaj slučaj na pogrešnim premisama. Kazao je kako ne zna niti za jedan slučaj u svijetu da su himna i zastava došli na ustavni sud zbog pitanja ljudskih prava.
Prof. dr. Rajko Kuzmanović je rekao da je rješavanje spora ovakve vrste veoma ozbiljno i pravno i politički. On smatra da Tihićev zahtjev nema svoje pravno uporište, jer nema elemenata kojima bi se narušavao Ustav BiH niti ovi simboli ugrožavaju Ustav BiH, dodajući kako se virtualno ugrožavanje nečijih prava ne može uzeti kao ozbiljan argument.
Zaključio je kako zastava, grb i himna nisu razlozi zašto se ljudi ne vraćaju, nego ekonomske i socijalne prilike.
Amicus curie Madeleine Rees se pozvala na izvještaj izvjestioca UN-a za ljudska prava, koji je proputovao cijelu zemlju, a koji je pokazao da provokativna upotreba nacionalnih simbola doprinosi činjenici da se povratnici ne osjećaju dobrodošlim, odnosno da takvo korištenje nacionalnih simbola doprinosi stvaranju neprijateljskog okruženja za manjinske povratnike.
Na kraju današnje rasprave predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić je stranama u postupku dao rok do 6. februara da dostave dodatne materijale i najavio nastavak rada Ustavnog suda na zatvorenoj sjednici. Prema njegovim riječima, odluka Ustavnog suda BiH može se očekivati na jednoj od narednih sjednica.
Inače, na pripremnoj sjednici Ustavni sud BiH je donio odluku da nedavno imenovana sutkinja Seada Paravlić ne može učestvovati u ovom predmetu jer je u vrijeme donošenja spornog zakona u Federaciji BiH bila član Zastupničkog doma FBiH, a pravila u takvim slučajevima isključuju sudiju. Međutim, Ustavni sud BiH može punovažno odlučivati ako je prisutna većina članova.
-
-
-
-
