#1 Veterina-upala vimena krave
Posted: 10/11/2005 13:16
Ukoliko vaša krava/e često imaju upalu vimena, provjerite čime ih hranite!
http://www.zeleni.hr/gmo/strucnjaci.htm

http://www.zeleni.hr/gmo/sto.htm
Prof. dr. sci Marijan Jošt:Prof. dr. sci. Marijan Jošt wrote: Dio iz članka koji nosi naslov
TREBAJU LI HRVATSKOJ GM USJEVI - Hoće li Hrvatska slijediti put Argentine
....Nedostatak odgovarajućeg testiranja, naročito dugoročnog
učinka GMO-a, naglašava i Izvjeπće NAS-a (Nacionalne
akademije znanosti) iz travnja 2000.
Koliko je naglašen interes multinacionalnih korporacija, pa
ako treba i na štetu potrošača, najbolje ilustrira već opisani
slučaj genetski modificiranog (rekombinantnog) goveđeg
hormona rasta (rBGH), koji se daje kravama kako bi se
povećala proizvodnja mlijeka; FDA je 1994. odobrila rBGH
korporacije Monsanto. U izvješću koje je u vrijeme
predsjednika Clintona, na 80 stranica objavila Bijela kuća
(Bauman, 1994.), piπe da nema opasnosti po čovjeka, niti
za životinju. No, uza sve pritiske SAD-a, do danas niti jedna
država svijeta nije odobrila uporabu tog hormona. Tvrdi se
da se hormon razgradi tijekom pasterizacije mlijeka. A
upravo dvojica znanstvenika Monsanta - Ted Elasser i Brian
McBride - utvrdila su da i nakon 30 minuta vrenja u mlijeku
ostaje joπ 81% nerazgrađenog hormona. Pritom valja imati
na umu da se pasterizacija na točki vrenja provodi samo
tridesetak sekundi! Ovo mlijeko, zbog desetak puta
povećanog sadržaja inzulin-faktora rasta (IGF-1), u
pripadnika ljudske vrste povećava vjerojatnost oboljenja
od raka dojke, raka prostate i raka debelog crijeva (Prosser
i sur., 1989.). Ovi nalazi, kao i oni britanskih znanstvenika
o πtetnosti tog hormona po zdravlje životinje, zbog blokade
od strane matične tvrtke, nisu publicirani tijekom naredne
tri godine. Utvrđeno je da, osim zdravstvenih problema
krava (upala vimena, bolesti nogu i papaka, spontani
pobačaji, kraći životni vijek), zbog liječenja upale vimena,
takvo mlijeko ima i povećan sadržaj rezidua antibiotkaa.
Test Udruge potroπšača u New Yorku utvrdio je u mlijeku
rezidue 52 različita antibiotika. Zanimljivo je da je FDA
prethodno zaposlila Margaret Miller, bivπu službenicu
Monsanta, koja je bila dobro upoznata s pogubnim utjecajem
rBGH na zdravlje krava. Nakon dolaska u FDA (1989.) dobila
je ovlasti i promijenila je propis te je sto puta povećala
dopuπtene količine antibiotika u mlijeku.
Znanstveni časopis Science 24. kolovoza 1990. prvi put
objavljuje rezultate 90-dnevnih znanstvenih istraživanja o rBGH.
Kasnije se tijekom sudskog spora utvrdilo da je pokus trajao
180 dana, ali su podaci druge polovine pokusa nestali. Nije
teško zaključiti zašto. Naprosto stoga što su bili vrlo nepovoljni
za vlasnika patenta, korporaciju Monsanto. Iako time priča
nije završena, zbog ograničenja prostora ovdje je prekidam. ....
http://www.zeleni.hr/gmo/strucnjaci.htm

http://www.zeleni.hr/gmo/sto.htm