Forum Klix.ba

....danas, pocetkom 21. vijeka, tocak tehnoloskog progresa se okrece sve brze i brze......nije bas oduvijek tako bilo....

....istorijski gledano, razvoj razlicitih ljudskih grupacija, bilo da je bio nezavistan ili da su grupacije bile naslonjene jedna na drugu, generisao je i razvoj razlicitih kultura......kulture su se razvijale sporim ritmom i svojim su razvojem diktirale potrebu za odredjenim tehnoloskim rjesenjima kao i tehnoloskim napretkom.....kroz vijekove, potrebe kulture ljudskog zivljenja su definisale i brzinu i stepen tehnoloskog razvoja.......u takvoj brzini napretka, ljudski zivotni vijek je bio dovoljan za svjedocenje jedne ili niti jedne velike tehnoloske promjene koja je imala uticaj na mjenjanje kulturnih normi i stila zivota drustva u kojem je taj ljudski vijek zapoceo i zavrsio.....

......ljudi su se radjali i okoncavali svoj zivotni vijek uz svega par godina zivota potrosenih na ucenje i sticanje znanja......profesionalno gledajuci, proces ucenja se zavrsavao u ranim dvadesetim i ukoliko je sa uspijehom okoncan bio je garant drustvenog statusa kao i osobenosti karaktera pojedinca u drustvu bez velike potrebu za daljnjim usavrsavanjem do kraja zivota.....

....danas je situacija potpuno drugacija.......nakon par hiljada godina obrtanja u priblizno jednakom ritmu, tocak tehnoloskog progresa, prije nekih stotinjak godina, poceo se okretati sve brze i brze....

.....danas se okrece brzinom koja namece pitanje ponovnog preispitivanja uloge gospodara i sluge u relaciji izmedju kulture ljudskog zivljenja i tehnoloskog napretka......jesmo li dosli u situaciju da se danas mi, ljudi, moramo mjenjati u skladu sa potrebama tehnoloskog napretka....

....u proteklih stotinu godina covjecanstvo je profitiralo i poboljsalo mnoge sfere vlastitog stila zivota......medjutim, neke stvari su morale biti polozene na oltar tehnoloskog razvoja....... pokusajmo se sjetiti sta smo sve izgubili.....

Dzigerdzija; Mesar...koji prodaje...samo jetre.

TELAL

Nekad cuven zbog svoga glasa i svoje muske ljepote, on je bio bekrija i neradnik od rane mladosti.U mladjim godinama bio je poznat po svojoj smjelosti i dovitljivosti. Njegovi drski i duhoviti odgovori jos se prepricavaju. Kad su ga pitali zasto je izabrao upravo telalski zanat, odgovorio je: "Jer nema drugog laksega". Jednom prilikom, kad je Sulejman-pasa Skopljak isao na Crnu Goru i popalio Drobnjak, Hamzi je naredjeno da objavi veliku Tursku pobjedu i da vice da je 180 crnogorskih glava odsjeceno. Neko od onih koji se uvijek skupljaju oko telala upita glasno: "A koliko je nasih poginulo?", "E to ce vikati onaj telal na Cetinju!", odgovorio je mirno Hamza i produzio da vice sta mu je naredjeno.

KANTAR

Za seljake i za cijeli svijet koji prodaje ili kupuje jedini i pravi kantardzija je Ibrahim-aga i ostace to do smrti. Svakog pazarnog dana on stoji kod kantara, od jutra do mraka. Kad pocne da mjeri, nastaje oko njega svecana tisina. Dok udesava kantar, on zaustavlja dah i svecan i sabran, raste i pada sa laganim kolebanjem mjere. Zmureci na jedno oko, udesava savjesno i pomice pazljivo kantarsko jaje u pravcu protivnom od teze tereta, jos malo, jos samo malo, dok se kantar ne ukoci, stane i pokaze pravu mjeru. Tada Ibrahim-aga odvoji ruku, podigne lice, ne skidajuci oci sa cifre, i vikne jasno, strogo i neosporno broj oka.
Toj mjeri nema pogovora.

ABADŽIJA

Abadžije su se bavile izradom seoske odjeće od domačeg platna.

PAPUDŽIJE

Naziv papudžije se pominje tek u austro-ugarskom periodu, ali ovaj zanat je postojao i ranije, i to terlukčije za izradu svećanih papuča, nalundžije za izradu naluna, kundurdžije za izradu kožne obuće.

KAZANDŽIJE

Ovo je jedan od najstarijih zanata,koji se održao i do danas.Bave se izradom predmeta od bakra, ranije poglavito predmeta upotrebne vrijednosti,kao što je posuđe,a danas pored posuđa i izradom suvenira.
Ulica Kazandžiluk je jedna od najljepsih i najatraktivnijih ulica na Bascarsiji.

sta je od svega ovoga izumrlo nista

ARKADZIJA

Arakijadžije ili kapari postoje u Sarajevu od XVI stoljeća. Bavili su se izradom fesova i kapa, a danas se bave izradom svih vrsta kapa, ali i tradicionalnih fesova.

PUDAR

Pudar je covjek koji cuva vinograd. Bavi se poslovima koji su neophodni da bi rod grozdja bio sto bolji. Obicno bi, sa porodicom, stanovao u nekoj kucici sa okucnicom koja je u okviru vinograda.

DAKTILOGRAF na narandzastoj Olimpiji

Doduse profesija koja jos nije izumrla kod nas u nekih "kompanija" kad dodjes a ono hanuma, fino pristavi pet papira, plavih prstiju umota one indigo listove, zvrrrrr i ono cing i udri majcin sine

KOLAR

OPANCAR

GRNCAR

UZAR

KORPAR

KOVAC

evropski posmatrač

mraVOjed wrote:evropski posmatrač