#1 aleksandar aco ravlic, 1929. - 15.09.2005
Posted: 19/09/2005 21:00
U Rijeci je 15.09.2005., nakon kratke i teške bolesti, u 77. godini preminuo istaknuti novinar i publicist Aleksander Aco Ravlić.
Rođen je 1929. u Bosanskom Brodu, u BiH. Godine 1965. postaje dopisnik svih izdanja Vjesnikove kuće iz Banje Luke i Bosanske krajine, a na tom je poslu dočekao i umirovljenje 1990. Istodobno se bavio i publicističkim radom. Ravlić je objavio brojne knjige i monografije, među ostalim o Banjoj Luci, Cazinu, Bihaću, Velikoj Kladuši, Laktašima te o mnogim sportskim klubovima iz Bosanske krajine. Nakon mnogih fizičkih i verbalnih napada velikosrpskih ekstremista potkraj 1994. bio je prisiljen napustiti Banju Luku i BIH te se preselio u Hrvatsku, u Kastav, gdje je nastavio pisati.
Aleksandar Ravlić surađivao je u publikacijama Hrvatske matice iseljenika i objavio više knjiga. Posebno je bila zapažena monografija o znamenitoj, u proteklom ratu porušenoj banjolučkoj džamiji Ferhadiji te dvije knjige Banjolučkih povijesnih listića. Smrt ga je zatekla u pripremama za objavljivanje treće knjige o prošlosti Banje Luke, grada za koji je bio posebno vezan. Član Hrvatskoga novinarskog društva bio je od 1994. godine.
Posljednji ispraćaj Aleksandra Ravlića bit će u ponedjeljak, 19. rujna, u 14.30 sati ispred mrtvačnice na riječkom groblju Kozali, a pokop u utorak, 20. rujna, u Banjoj Luci na groblju sv. Marka u 15.30 sati.
bila mi je cast imati za sefa u ipc-u "vjesnik" banjaluka takvu divnu osobu kao sto je to bio kolega novinar i prije svega covjek aco ravlic...
iskreno saucesce porodici ravlic
Rođen je 1929. u Bosanskom Brodu, u BiH. Godine 1965. postaje dopisnik svih izdanja Vjesnikove kuće iz Banje Luke i Bosanske krajine, a na tom je poslu dočekao i umirovljenje 1990. Istodobno se bavio i publicističkim radom. Ravlić je objavio brojne knjige i monografije, među ostalim o Banjoj Luci, Cazinu, Bihaću, Velikoj Kladuši, Laktašima te o mnogim sportskim klubovima iz Bosanske krajine. Nakon mnogih fizičkih i verbalnih napada velikosrpskih ekstremista potkraj 1994. bio je prisiljen napustiti Banju Luku i BIH te se preselio u Hrvatsku, u Kastav, gdje je nastavio pisati.
Aleksandar Ravlić surađivao je u publikacijama Hrvatske matice iseljenika i objavio više knjiga. Posebno je bila zapažena monografija o znamenitoj, u proteklom ratu porušenoj banjolučkoj džamiji Ferhadiji te dvije knjige Banjolučkih povijesnih listića. Smrt ga je zatekla u pripremama za objavljivanje treće knjige o prošlosti Banje Luke, grada za koji je bio posebno vezan. Član Hrvatskoga novinarskog društva bio je od 1994. godine.
Posljednji ispraćaj Aleksandra Ravlića bit će u ponedjeljak, 19. rujna, u 14.30 sati ispred mrtvačnice na riječkom groblju Kozali, a pokop u utorak, 20. rujna, u Banjoj Luci na groblju sv. Marka u 15.30 sati.
bila mi je cast imati za sefa u ipc-u "vjesnik" banjaluka takvu divnu osobu kao sto je to bio kolega novinar i prije svega covjek aco ravlic...
iskreno saucesce porodici ravlic
