Forum Klix.ba

TURCI PONOVO OSVAJAJU BALKAN

Piše: Sedat Gülmez
Prevela: Meliha PIHURA

Od Kosova do Mostara, od Skoplja do Sarajeva, čitav Balkan je godinama uvijek bio negdje “tamo daleko” za Tursku sve iza Jedrena je bilo “strano” i ova otuđenost je trajala sve do raspada Jugoslavije. Turci su se sjetili da imaju rodbinu na Balkanu tek sa ratom u Bosni. I to na najbolniji način. U toku višegodišnjeg rata (op. prev.), i pokolja koje su počinili Srbi, probudili su interes našeg naroda (Turaka, a najviše onih građana Turske Republike bošnjačkog porijekla, op. prev.) za ljudima sa Balkana. Neko je dao svoju pomoċ a neko svoje dove…Nakon svršetka rata, u ovoj porušenoj zemlji napravile su se investicije… škole su se (ponovo, op. prev.) otvorile. Obostrane posjete su se ostvarile.


Drugi dolazak Turaka u Bosnu
(ili po nekima, Druga Turska invazija, op. prev.)


Interes Turske za ovo područje se sada odražava na još jednom polju. Sada je u turskoj turističkoj ponudi popularan Balkan. Posebno u posljednje dvije godine sa porastom broja kružnih putovanja morale su se uspostaviti dodatne linije. Tokom 2004. godine samo na avio liniji Istanbul-Sarajevo Turska Avio Kompanija (Türk Hava Yolları ili THY, op. prev.) je prebacila 16,469 putnika, a u suprotnom pravcu 15,893 osobe. Sa svojim džamijama, drugim vjerskim objektima i ostalim interesantnim programima Sarajevo ( ur. “Saraj ovasi” – polje oko dvorca, op. prev.) koje se u zadnje vrijeme sve više pominje kao “Evropski Jerusalem” za Turke je postalo nova atrakcija.
U stvari, interes turskih turista za Bosnom je počeo na sasvim drugi način. Prva posjeta 1994. iz Turske u Bosnu i Hercegovinu je bila u informativno-obrazovne svrhe. U više krajeva ove zemlje iako je rat još uvijek trajao predani Anadolci koji su vrijedno od ranije radili, u Bosni su otvorili više škola u toke 2-3 godine. Literarno partnerstvo Bošnjaka sa Turcima se pretvorilo ovaj put u konkretni ortakluk. Nove generacije sa novim šhvatanjem su počele svijetlo da gledaju u buduċnost.
Nesumnjivo je da za ovako topao odnos između dvije zemlje tragovi prošlosti igraju značajnu ulogu. Džamije, medrese, mostovi, hamami, svi oni nas podsjeċaju na Anadoliju; čak ponekad i smiješak na licima ljudi, gostoprimstvo koji oni (Bošnjaci, op. prev.) ukazuju gostima. I kad je sve ovako, onda nije teško sve ove ljepote prošlosti prepričati turskom narodu koji u jednom dijelu svojih uspomena čuva slična sjeċanja.
Konačno Fidan Tur, agencija koja je formirana 2003., organizuje iste godine u aprilu prvu turu za grupu od 35 poslovnih ljudi s ciljem da Bošnjacima pokaže Tursku ali i da ljudima iz Anadolije pokaže zemlju Rumelijskih Gazija (Evropskih Veterana, op. prev.) u kojoj su njihovi preci dali svoj civilizacijski pečat. Zadovoljstvo učesnika je povećalo samopouzdanje i nade upravnika firme Fidan Tour Ali Dokumadžija i njegovih kolega.


Širok spektar


Počevši sa Istanbulom, mnogobrojni posjetitelji od Giresuna do Maraša (od Crnog Mora do jugoistoka Turske, op. prev.), od Jedrena do Kajserije, su uvišestručili posjetu Bosni.
Činjenica da je samo jedan procenat posjetilaca predstavljaju Turci djelimično bošnjačkog porijekla, najbolji je pokazatelj da su putovanja (Bosnu, op. prev.) nevezana za krvno srodstvo.
U svim gradovima Bosne “miriše osmanlijsko (doba)” što je samo za sebe razlog da se oni vide, podsjeċa nas Dokumadži. “Ali (za sada) u okviru našeg tur paketa obilaska nalaze se samo Sarajevo, Mostar, Travnik, Banja Luka, Goražde, Srebrenica i Bihaċ.”
Od svog osnutka do danas firma je dovela oko 9550 lica iz Anadolije u Bosnu. Iako ruovodioci firme imaju namjeru da se okrenu i drugim zemljama Balkana, namjere su im za sada da podmire (program) Bosne. Naredni korak je poveċati broj posjetitelja sa Balkana Turskoj. Dokumadži je siguran da ċe se ova potražnja u obrnutom pravcu pokrenuti.
Jer dolazak osoba poput Ministra Ministarstva za uređenje i Razvoj Turske, Faruka Özaka, predsjenika Komisije za obrazovanje TBMM Tayyara Altıkulaċa i narodnog poslanika Narodne Republikanske Stranke (Cumhuriyet Halk Partisi (ĊP), op. prev.) iz područja Yalova Muharrema İnce, poveċava elan stanovništva i povratni interes. Da je ovakvo stanje standardno, ukazuje Muharrem İnce, da posjete državnih predstavnika određenim područjima ojačavaju lokalno stanovništvo simbolički. Prema Ince-u, nema razlike između Bosne i Burse (grad u blizini Istanbula, bivša prijestolnica Osmanskog Carstva sa velikim brojem potomaka bošnjačkih muhadžira). Zbog toga želi da u najskorije vrijeme ponovi obilazak koji je napravio prošle godine.


Turističke agencije zadovoljne


Ustanove koje organizuju putovanja u Bosnu i Hercegovinu nisu ograničena samo na Fidan Tours. Eman Tours koji je 1999. organizovao detaljan program za 700 –tu godišnjicu formiranja Osmanskog Carstva, uključio je i pomenutu zemlju (tj Bosnu, op. prev.). Iako je Fidan Tour prva agencija sa sistematskim prisupom, Eman Tour je bila prva firma koja je otvorila vrata Bosne. Ali u početku interes za Bosnu je bio nedovoljan. U brošurama iz 1997. su joj dali mjesta ukazao je upravnik Mustafa İsmet Saraç, “Ukoliko ne pokažete dovoljnu pažnju kulturnoj i historijskoj prošlosti, gubi se svjest. Kada napustite prošlost, ne možete učiniti svoje prisustvo vidljivim. Svako je tek onda svjestan da se to tkivo pokvarilo.”
Posebno u proljetnim i ljetnim mjesecima, Eman Tour je samo u 2005 tokom prvih šest mjeseci slao u Bosnu grupe od dvadesetak osoba. Još jedna grupa ċe ovog mjeseca krenuti na put. Prije pet godina poveċanje broja posjetitelja za jednu grupu je usreċavalo; ali niko ne zanemaruje činjenicu da je turizam jedna varijabilna grana privrede sa promjenjivom strukturom. Zato Mustafa Sarač smatra da se Bosna treba otkriti ne samo po svojoj osmanskoj geografiji, veċ u potpunosti (po svim ostalim aspektima).
U posljednje vrijeme usljed poveċanog broja turista Air Bosna koja nije letjela izvjesno vrijeme do prije 3 nedjelje ponovo je počela sa svojim redovnim terminima. Generalni upravnik firme Ilos Travel, Serhat Uslan, vjeruje da ċe potražnja još više porasti u narednim danima. Osim toga blizina Bosne sa Hrvatskom te Jadranske obale koja je na granici Bosne uveliko uveċava atraktivnost Bosne bez obzira na jake kulturno vjerske veze u turistiċkom potencijalu.
GeziciAYAK firma je jedna od onih koje testiraju bosansko tržište veċ godinu dana. Upravnica firme Sevinç Akdoğan, kaže da umjesto Evrope, Amerike sada rade na ponudama Afrike, Bliskog Istoka, Azije i Balkana. “Na primjer, svršetak rata je doveo Bosnu na veoma atraktivnu poziciju za bošnjačku dijasporu u Turskoj.” Podvlačeċi da se grupni aranžmani uveċavaju, samo prošle godine je u četiri ture poslala stotinu osoba a ove godine broj posjetilaca za svaku turu je porastao za 30-40 ljudi.
Pisac Haluk Dursun koji ima nekoliko radova o Bosni i Hercegovini govori sa rezervom o poveċanom interesu za ova putovanja. Obilasci koji su ranije trebali započeti naziva “turskim ponašanjem” i smatra da je situacija dana ovakva jer se zakasnilo. Po njemu, građani bošnjačkog porijekla ne pokazuju dovoljan interes za svoju maticu, i osjeċaju tjeskobu pri povratku u mjesta koja su sa žaljenjem napustili (nekada davno, op. prev.). Utjecaj političkih previranja u Bosni se ne smije također zanemariti. Prema Dursunu, fokusiranje pažnje Turske (države, op. prev.) se pokazalo efikasnim. Dursun smatra da su se ovi obilasci u posljednje vrijeme pretvorili u ključan psihološki factor.
Prema predsjedniku Udruženja putničkih agenicija Turske Başaranu Ulusoyu, u onom omjeru koliki je protok turista iz Turske prema Balkanu, postoji i toliki stabilan tok turisma prema Turskoj sa pomenutih prostora, koji dodaje da ċe se broj posjeta naredne godine uveċati.


ZAŠTO BOSNA HERCEGOVINA?


Bošnjakinja iz Turske Emine Zeynep Çamlı, koja je između 9-16. jula posjetila Bosnu kaže da je 10. godišnjica genocida u Srebrenici bila zenit njene posjete. U isto vijeme ne zanemaruje se historijska baština. Cuma Kiliċ za razliku od Zejnep, smatra do nije imao sreċe: jer on je jedan od onih koji su htjeli iċi u Bosnu ali nije uspio. Iz njegove okoline dosta osoba je putovalo u Bosnu. Ipak on ċe se ovog augusta naċi u manjoj grupi od 10-15 lica koja putuje za Bosnu. Ne može a da ne doda: “Ukoliko se ovaj put nešto ne desi.”
Poslanik iz Istanbula, koji je i sam bošnjačkog porijekla, i predsjednik Asocijacije Tursko-Bosanskog prijateljstva, Husein Kansu, smatra da je pogrešno vrednovati ove obilaske samo kao turističke. Po njemu, faktori poput genocida u Srebrenici su mnogo moċniji. Upravo zbog ovog razloga, redovim letovima THY koji se odvijaju dva-tri puta sedmično, dodani su novi tako da izuzev vikenda, svaki dan se može letjeti. Osim toga, nepostojanje ulazne vize Bosne Hercegovine za građane Turske (i obratno – Bosancima ne treba viza pri putovanju u Tursku, op. prev.), ponovno započinjanje letova Bosanskog Avio Transporta i naravno prirodne ljepote Bosne utiču pozitivno na obilaske.
Posjete inostranstvu su sada u žiži interesa na Balkanu. Turski turisti koji žele viđeti Mostar, Skoplje, Ohrid dolaze na Balkan. Bosna je u Turskoj na vrhu popularnosti jer ju je za dvije godine posjetilo 12 000 ljudi.