#1 Za tunel kroz Prenj potrebno pet godina
Posted: 17/08/2005 06:17
[img]http://www.oslobodjenje.com.ba/images/stories/dnevno/16avg/Prva.jpg[/img] wrote:Precizna lokacija trase autoputa u februaru 2006. godine
Piše: Az. KALAMUJIĆ
16/08/05
Namik Kupusović - izuzetno kompliciran projekt
Za tunel kroz Prenj potrebno pet godina
Gruba računica sa kojom odnedavno operiraju u Vijeću ministara BiH govori da će izgradnja 340 kilometara autoputa kroz BiH koštati šest milijardi maraka. U navedeni iznos nisu uvršteni troškovi otkupa zemljišta duž trase autoputa.
Proračun troškova biće daleko precizniji u februaru 2006. godine, do kada će biti izrađen idejni projekat i utvrđena mikrolokacija nedavno usvojene trase autoputa na koridoru 5C, kazao nam je u ponedjeljak Namik Kupusović, jedan od voditelja projekta na koridoru 5C.
Visoki troškovi
Polovina cijene koštanja autoputa odnosi se na planiranih 108 kilometra mostova, vijadukata i tunela. Prema evropskim standardima, izgradnja jedne tunelske cijevi (dvije trake) košta osam miliona eura po kilometru. Ovome treba dodati i dva miliona eura za svaki kilometar ugrađene tunelske opreme (saobraćajna signalizacija, ventilacijski i protupožarni sistemi...), što ukupno iznosi deset miliona eura. Približno ista cijena važi i za mostove sa dvije trake, dok je kilometar autoputa u ravničarskom i brdovitom terenu u punom profilu autoputa (četiri kolovozne trake sa zasutavnim trakama) oko pet miliona eura.
“Ova kalkulacija odnosi se za srednje i povoljne uvjete iskopa tunela, a u nepovoljnim terenima (glina i drugi vodopropusni tereni) troškovi mogu i značajno porasti”, ističe Kupusović i dodaje da nove troškove iziskuju tuneli koji su duži od tri kilometra.
Takvih je na trasi autoputa nekoliko. Najduži od 6,5 kilometara proći će ispod planine Prenj u Hercegovini, a njegovo probijanje trajaće oko pet godina. Ovaj gigantski objekat nalazi se na trasi autoputa od Tarčina do Potoka, sjeverno od Mostara. Upravo na ovom dijelu koridora ukupna dužina tunela iznosi 33,7 kilometara, što čini 58,7 posto trase, odnosno 65 posto trase, uključujući mostove i vijadukte.
Trasa od Doboj-Juga do Tarčina druga je po dužini tunela ukupno 27,5 kilometara, što čini 28 posto dionice. Na ovom dijelu predviđeno je i 14,1 kilomatar mostova i vijadukata.
Prvo tuneli
Nešto povoljnija za gradnju je dionica od Potoka do granice gdje je zacrtano 11,8 kilometara tunela i 10,3 kilomatara mostova, a najpovoljnija je sjeverna, od Svilaja do Doboj-Juga, gdje treba izgraditi nešto oko 2,2 kilometra tunela i 4,7 kilomatara mostova i vijadukata.
Sve ovo govori da će gradnja autoputa biti izuzetno kompliciran projekat. Kupusović upozorava da se sa probijanjem tunela treba krenuti prije izgradnje ostalih dijelova autoputa zbog dužih rokova gradnje, ali i radi činjenice da će iskopani matarijal biti korišten za nasipe uz autoput.
Dvije trake u tunelima i na mostovima
Kupusović, kao i veći dio bh. stručnjaka cijeni da bi na pojedinim dionicama koridora 5C za sada trabalo graditi po jednu tunelsku cijev kroz koju bi se saobraćalo u oba smjera. Isto važi i za mostove i vijadukte.
Dozvoljava to i postojeći protok saobraćaja (maksimalno 15 hiljada automobila u 24 sata na dionici od Jošanice do Sarajeva). Osim toga, model sa dvije trake na pojedinim dionicama značajno bi smanjio troškove gradnje.
“Ovo se posebno odnosi na dionice od Zenice do Žepča i od Jablaničkog jezera do Potoka, sjeverno od Mostara, navodi ovaj građavinac i podsjeća da je susjedna Hrvatska izgradila duže dionice sa poluprofilom autoputa (kolovoz širine sedam metara uz zaustavnu traku od 2,5 metra ili bez nje). Na autoputu od Zagreba do Rijeke, od ukupno 146,5 kilometra, koliko se nalazi u funkciji, puni profil autoputa čini 91 kilomatar, a preostalih 55,5 je poluautoput. Slično je i od Zagreba do Macelja, gdje je od 66 kilometara autoputa, 50 punog profila dok 16 kilometara poluautoput.
Od sjevera do juga BiH za tri sata
Nakon izgradnje autoputa realno je očekivati da će građanima trebati tri sata da se u svojim automobilima provezu od Svilaja, na sjeveru, do granice, na jugu zemlje.
Izračunato je da bi se u prosjeku na dvije trećine dionice autoputa moglo voziti brzinom od 120 kilometara na sat. Tamo gdje tehnički uvjeti na cesti zahtijevaju, brzina bi bila smanjena na 100, 80 ili 60 kilometara na sat.
