Forum Klix.ba

Vodenjak wrote:

Maxwell wrote:
AUTO CESTA 1
Koridor 5 C (Vc),
Koridor Vc, koji treba da povezuje Budimpeštu preko Sarajeva i Mostara sa lukom Ploče, ogranak je Petog panevropskog koridora, od Venecije u Italiji do Lavova u Ukrajini. Kroz BiH prolazi u dužini od 330 kilometara, a dosad je završena samo dionica od Podlugova do Jošanice, duga 11,5 kilometara, između Sarajeva i Zenice. Za gradnju ove dionice utrošeno je oko 72 miliona KM, dok će za gradnju ostatka bh. dijela biti potrebno oko 2,5 milijardi eura.
Duzina trase: cca 330 km
Eventualni finansijer i izvodjac radova, Bosanska kompanija, ´Bosmal´ predviđa kako bi provedba ovog projekta stajala izmedju 2,5 - 5 milijardi eura

AUTOCESTA 2
Crna Gora – (BiH - Gorazde - Sarajevo - Bihac i granica Hrvatske ili Bihac) – (HR - Autocesta Zagreb - Split - RIJEKA ITALIJA ILI ZAGREB SLOVENIJA)
Bosna i Hercegovina: Crna Gora - Gorazde - Sarajevo (Koridor 5c) - Zenica (izlaz sa koridora 5c) - Travnik - Jajce - Kljuc - Bihac - Bosiljevo:
je u fazi razmatranja. Hrvatska kao i druge zainteresovane strane ima/ju vec sada sansu da prezentiraju svoje ponude, ideje, planove itd.


Cijenjeni posjetioci portala i foruma sarajevo-x.com, ako imate nekih svojih ideja, misljenja ili pak pitanja u vezi ovih aktuelnih projekata, izvolite se ukljuciti sa svojim konstruktivnim komentarima????

Ne gajim nikakvu nadu da ce se ubrzo bilo sta napraviti od ovih puteva zbog, prije svega, vrlo nestabilne politicke situacije. Tri roga u vreci se ne mogu dogovoriti oko mnogo manjih i bezazlenijih problema da bih se nadao njihovom dogovoru oko ova dva puta.

Ali, posto je dozvoljeno mastati , moram reci da sam gotovo ubijedjen da bi ova dva autoputa koja su predlozena ovdje napravila cudo od nase zemlje!
U najpozitivnijem smislu!
Uz sve navedene prednosti, koje su potpuno na mjestu, cini mi se da je najbitnija ta da bi BiH u slucaju izgradnje ova dva autoputa bila definitivno centar Balkana!
To bi naravno donijelo ogromne prednosti jer sam misljenja da bi u tom slucaju kao takva predstavljala idealno mjesto za izgradnju fabrika koje bi snabdijevale gotovo podjednako udaljene i zapadne (Zagreb) i istocne (Beograd) i juzne krajeve Balkana (Podgorica, Skoplje a da ne pominjemo Jadran). Uz sve to bila bi dobra baza za stvaranje mnogih velikih skladista veletrgovine jer bi omogucavala najbrzu snabdjevenost gore navedenih oblasti.
Posten da budem, palo mi je ovo na pamet kad sam razmisljao zasto je u Svedskoj jedna od najdosadnijih, najkishovitijih i najcudnijih oblasti u zemlji, Smaland, najblaze receno mamac za sve investitore. U vrijeme visoke konjukture, vlasnici fabrika imaju velikih problema sa pronalazenjem radne snage u tom dijelu, stanovi i kuce nisu bas jeftini jer je i nedostatak stambenog prostora. Osim toga, mislim da nema nijedne vece trgovinske kuce koja bas u toj oblasti nema svoja centralna skladista koja isto tako uposljavaju dobar dio ljudi.
Razlog zasto je to tako bas u tom dosadnom dijelu zemlje je vrlo jednostavan. Od tog mjesta su podjednako udaljeni i Stokholm i Malme i Geteborg kao i ostali veci centri!
A kad samo skontam koju jos ljepotu Bosna ima, koje mogucnosti sa cistim zrakom, planinama, rijekama i uopste mogucnostima koje nudi klima...
Ne, ne smijem dalje...
Pomislicu i da ce biti nesto od svega toga...

Procitah negdje jos prosle godine da je Hrvatska u dugu 26 milijardi dolara, Slovenija 16,6 milijardi a Bosna i Hercegovina nekih 3,1 milijardu od cega na stari dug otpada oko 1,6 milijardi.
To u stvari znaci da se jos nismo poceli zaduzivati kao ostali nam susjedi sto daje barem malo nade da cemo, kad vec jednom krenemo s tim (a moramo, jegi ba!) ta zaduzenja uraditi za najpotrebnije i najunosnije investicije.
Ako je tacno da bi koridor Vc kostao oko 2,5 milijardi eura (ca 3 mrd dolara), znaci da bi ta dva puta zajedno mogla izaci oko 6-7 milijardi.
Velika je to lova ali mislim da bi mogla biti bas onako - dobra investicija!

Eto, sanjah i prije nego zaspah, ali barem na to ne placam porez!

Procitah negdje jos prosle godine da je Hrvatska u dugu 26 milijardi dolara, Slovenija 16,6 milijardi a Bosna i Hercegovina nekih 3,1 milijardu od cega na stari dug otpada oko 1,6 milijardi.
To u stvari znaci da se jos nismo poceli zaduzivati kao ostali nam susjedi sto daje barem malo nade da cemo, kad vec jednom krenemo s tim (a moramo, jegi ba!) ta zaduzenja uraditi za najpotrebnije i najunosnije investicije.
Ako je tacno da bi koridor Vc kostao oko 2,5 milijardi eura (ca 3 mrd dolara), znaci da bi ta dva puta zajedno mogla izaci oko 6-7 milijardi.
Velika je to lova ali mislim da bi mogla biti bas onako - dobra investicija!

LightBringer wrote:

Procitah negdje jos prosle godine da je Hrvatska u dugu 26 milijardi dolara, Slovenija 16,6 milijardi a Bosna i Hercegovina nekih 3,1 milijardu od cega na stari dug otpada oko 1,6 milijardi.
To u stvari znaci da se jos nismo poceli zaduzivati kao ostali nam susjedi sto daje barem malo nade da cemo, kad vec jednom krenemo s tim (a moramo, jegi ba!) ta zaduzenja uraditi za najpotrebnije i najunosnije investicije.
Ako je tacno da bi koridor Vc kostao oko 2,5 milijardi eura (ca 3 mrd dolara), znaci da bi ta dva puta zajedno mogla izaci oko 6-7 milijardi.
Velika je to lova ali mislim da bi mogla biti bas onako - dobra investicija!

Optimistična priča:
BiH se zadužuje par milijardi dolara i to troši na autoceste koje pokreću gospodarstvo u krajevima kroz koje prolaze, počinje dolaziti sve više turista, ubrzani razvoj gradova koje povezuje, izvoz raste, raste BDP...

Pesimistično-skeptična priča: (iliti priča za uništavanje snova)
BiH se zadužuje par milijardi dolara i to snobovski troši na autoceste po kojima se nitko ne vozi jer će se prosječni i siromašni stanovnik BiH, koji je ili nezaposlen ili ima plaću 400KM, koliko god volio i podizao u nebesa tu autocestu, radije voziti sat vremena više od Sarajeva do Doboja nego platiti 30KM za luksuz udobne vožnje, jer bi uz takvu plaću to jednostavno bilo neodgovorno. (U Hrvatskoj koja ima 5 puta veći standard skoro pola građana se vozi starom cestom jer im je autocesta preskupa, i oko 60% prometa tim autocestama čine stranci/turisti).
No, BiH je sada bogatija za par milijardi DUGA u DEVIZAMA (neće od svjetske banke dizat KM-ove), a KAMATE PRITIŠĆU i PRISTIŽU i nezaustavljivo rastu, i to se mora platit u DEVIZAMA, a odkuda joj devize za plaćanje duga? Od IZVOZA? Možda od TURIZMA?
Međutim, s obzirom da je poznata činjenica da se otprilike pola sredstava zarađenih cestarinom troši na skupo održavanje autocesta...a prihodi od autoceste izostali...sad imamo i autocestu za vratom...
Nakon 10 godina...BANKROT a za 20 godina i školski primjer lošeg poslovanja i katastrofalnog učinka loših procjena u udžbenicima budućih generacija svjetskih studenata ekonomije.

Sad slobodno možete počet napadat pesimističnu varijantu, al ja si ne mogu pomoći...nakon svega...ova druga mi se čini mnogo vjerojatnijom... mislim da dok se one najosnovnije stvari ne srede ne treba trošiti na luxuz,jer tek kad se osiguraju najosnovniji uvjeti življenja tad se može ići dalje.
Ovo mi djeluje kao snobovsko i nepromišljeno ponašanje.

JEDINO
kad bi se dodijelila nekome koncesija da vlastitim parama napravi autocestu odn. one dionice koje taj netko sebi procjeni da će bit isplative, i da taj ima u svom vlasništvu te autoceste.
BiH time nije ništa potrošila, nije opterećena dugovima, sada ima mnogo bolju prometnu povezanost i bolju infrastrukturu koja povoljno djeluje na razvoj sveukupnog gospodarstva, a k tome i novi koncesionar plaća porez na tu veliku investiciju pa se i proračun više puni...

Sto se tice malog zaduzivanja BiH kod medjunarodnih institucija to je zasluga stranih faktora koji ne daju tkz BH politicarima da zaduzuju i u crno zaviju svojim pljackama, lobijima i ne kompetentnoscu Bosance i BH drzavu u cjelini. Inace kada bi ti Bh politicari dobili sansu da zaduze BH on bi je zaduzili milijardama eura i iskoristili taj novac za svoje pljacke i privatna bogacenja i nebi napravili niti kakvu autocestu niti fabriku od tog pozajmljenog novca.

Dnevno prodje 24000 hiljade vozila na relaciji Zenica-Sarajevo

Glavni tranzitni pravac za turiste iz istocne evrope u ljetnim mjesecima bi bio autoput 5c. Kada bude drzave bice i autoputa.

LightBringer wrote:FERALOVO "MAMA HOĆU I JA!"
Iliti nastavak mog heretičkog razmišljanja against The Holy 5C....

Još ću malo osporavat tu cestu (ipak moramo čuti i realne kritike, vidim da nema «druge strane» pa ću ja glumit tužitelja).

-Ta autocesta nije tranzitna. Dakle, nije kao npr. autoput ZG-BG koji je najvažniji prometni pravac u JI Europi i svi kamioni iz zapadne i srednje Europe prema JI Europi i Maloj Aziji (Grčkoj, Turskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Makedoniji i državama Bliskog Istoka) tuda prolaze.
-Ta autocesta nije niti turistička, u smislu da velik dio godišnjeg prometa čine strani turisti (kao što je slučaj sa ZG-ST, gdje 60% godišnjeg prometa ostvare turisti, i to 95% preko ljeta).
Svatko tko ide autoputem Zg-St kad nije ljeto može se uvjeriti da autocesta zjapi prazna, 70% prometa odvija se ljeti, zbog turizma u Dalmaciji, i TO je razlog zbog kojeg ta autocesta po zadnjim podacima izvrsno posluje.

Dječije bolesti na autoputu


Država ne bi smjela sebi dozvoliti da nespremna ulazi u realizaciju strateških projekata, a to se upravo desilo na dionici koridora 5C od Podlugova do Visokog



Bosanci i Hercegovci konačno su dočekali da se njihova država ozbiljnije uhvati ukoštac sa gradnjom nove trase autoputa na koridoru 5C.
Ali, umjesto da se svi tome radujemo, osjećamo izvjesnu gorčinu zbog saznanja da kod nas ništa ne može krenuti kako treba.
Ovakvom kapitalnom projektu ispriječio se sindrom nedoraslosti. Zašto? Zato što kod nas vlasnik djelića zemlje može zaustaviti silne mašine i otjerati graditelje na prinudni odmor. Desilo se to ovih dana i na petlji kod Visokog.
Prateći izgradnju autoputa, u štampi smo mogli svakodnevno čitati kako zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa „zapinje" izgradnja zacrtana određenim rokovima. Natežući se s onima koji plaćaju izgradnju autoputa, vlasnik parcele ne čini ništa drugo nego podiže cijenu komadu zemlje. Zasad, bar, može tražiti koliko hoće i ako to ne dobije, sve će stati. Jedino se njemu ne žuri.
Ovakve stvari mogu se desiti samo u zemlji nedorasloj projektu kakav je izgradnja koridora 5C. Jer, da je drugačije, imala bi do u detalje razrađenu zakonsku regulativu, od općine, kantona, Federacije, do države. Onda nekom ne bi palo na pamet naduravati se sa državom da li će naknada za kvadratni metar zemljišta biti 15, 36 ili stotinu maraka.
Možda ne bi bilo naodmet da se BiH ugleda na republike bivše SFRJ. U Sloveniji uopće ne postoji služba za imovinskopravne poslove, a sve dogovoreo naknadama za zemljište završavaju advokati po strogo utvrđenim pravilima. Što je najbitnije, najmanje pet godina prije nego što se prva lopata zabije u zemlju.
Riječ "eksproprijacija" znači prisilno uzimanje od privatnika nečeg što je za državu od općeg interesa. Za razliku od one komunističke, ovu bi vlast trebala vršiti uz pravičnu nadoknadu. Sve to treba pretočiti u zakon, pa onda vlasnik sporne visočke i svih budućih parcela koje će prekriti asfalt ne bi mogao zaustaviti mašine.
Tako u budućim kilometrima autoputa, a tek smo počeli, ne bi bilo mjesta kočenju realizacije strateških projekata, koje Bosanci i Hercegovci u svojoj zemlji mogu na prste nabrojati.

Otkriveni propusti u projektu autoceste Banja Luka-B. Gradiška



Upitna gradnja prve bh. autoceste do 2008.
Autor Piše Dejan Jazvić, Vecernji List

Posebno povjerenstvo Vlade Republike Srpske utvrdilo je da je projekt autoceste Banja Luka-Bosanska Gradiška napravljen nekvalitetno, nepotpuno, te da sadrži niz propusta. U informaciji dostavljenoj i entitetskom parlamentu priznaje se kako je ovaj kapitalni projekt za cijelu BiH, a posebno sjeverozapadnu Bosnu, godinu dana nakon početka građevinskih radova, zapao u probleme, pa postoji realna šansa da budu probijeni svi predviđeni rokovi za njegovu realizaciju.
Nakon petogodišnjih priprema gradnja je počela prošlog ljeta na najkraćoj, ali i najtežoj, dionici, od Glamočana do aerodroma Mahovljani. Predviđeno je bilo da u roku dvije godine bude potpuno završena ova dionica duga 5,7 kilometara. Ostatak autoceste, čija je ukupna dužina 40 kilometara, trebao bi biti sagrađen do 2008. godine, čime bi BiH i prije famoznog koridora V-c dobila prvu pravu autocestu.

Osiguran novac
Vlada RS, koja stoji iza cijelog projekta, bila je prilikom polaganja kamena temeljca potpuno uvjerena da će prva bh. autocesta biti sagrađena u tom roku. Optimizam je temeljila na činjenici da je već zaklopljena financijska konstrukcija. Gradnja ceste, kako je planirano, trebala je stajati 200 milijuna konvertibilnih maraka (oko 100 milijuna eura), a početnih 43 milijuna KM Vlada je osigurala iz vlastitih izvora, odnosno iz dobiti javnih poduzeća. S ukupnim izdvajanjima od 140 milijuna KM Telekom Srpske bi otplatio svoje dugove na osnovi GSM licencije, dok bi ostatak novca vlasti Republike Srpske osigurale kroz kredite Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke.

Propusti u projektu
Entitetsko ministarstvo prometa najavljivalo je čak i značajne uštede. Međutim, zbog propusta u projektu, sada ispada da ne samo da neće biti ušteda, nego će i prvobitna cijena biti uvećana oko 20 posto. Usto, upitan je i iznos sljedeće rate Telekoma Srpske, kao i dio očekivanog novca od europskih financijskih institucija.

Ipak, osiguranje samih sredstava i nije toliki problem prema svim ostalimpropustima. Mnogi vrlo bitni detalji uopće nisu obuhvaćeni projektnom dokumentacijom. Primjerice, uopće nije urađeno rješenje za petlju u Mahovljanima, nedostaje kompletno rješenje odvodnje s kolnika, premjeri su netočni, prometna oprema i signalizacija su nepotpune, pejsažno uređenje nije definirano, projekt zvučne barijere nije napravljen, a uz sve to nije riješeno ni pitanje eksproprijacije zemljišta.

U takvoj situaciji, svi planovi, uključujući i onaj o završetku autoceste do 2008. godine, padaju u vodu. Već sada je izgledno da ni prva dionica neće biti završena do 2006. godine, kako je najavljeno. Kolike su neizravne štete prolongiranja završetka gradnje autoceste, suvišno je i govoriti, poglavito ako se zna da se ukupni razvoj gospodarstva banjalučke regije veže upravo za priključenje na autocestu Zagreb-Beograd.

Škola za koridor Vc
Na propustima vlasti Republike Srpske u pripremi gradnje autoceste Banja Luka-Bosanska Gradiška već sada uče državne vlasti, koje vode projekt gradnje koridora Vc. U državnoj vladi kažu kako će prije početka građevinskih radova pripremiti svu potrebnu dokumentaciju, obaviti potrebna istraživanja i riješiti pitanje vlasništva nad zemljištem, kako se ne bi ponovio slučaj Banja Luka-B. Gradiška.

Litvanija prcija od drzave pa gradi autoceste

Izgradnja koridora 5C od Podlugova do Visokog: Autoput moguće završiti tek polovinom naredne godine! 08. Avg 2005. | 07:57

--------------------------------------------------------------------------------

Prošla su četiri mjeseca od kad su "Hidrogradnja" i ŽGP počeli gradnju mostova na autoputu Podlugovi - Visoko.


• Dionica autoputa 5C na dijelu prvih 11 kilometara prema Zenici

Na cestogradnji radi GP "Put", čiji su radnici nešto duže na terenu. Stručno-tehnički nadzor nad kontrolom kvaliteta obavlja konzorcij u kojem su predstavnici Zavoda za saobraćaj Građevinskog fakulteta Sarajevo i "Divel".

Stav pesimista

Ekipa "Dnevnog Avaza" posjetila je gradilište i od pojedinih radnika čula komentare da "ako se nastavi ovako raditi, 8,5 kilometara duga dionica koridora 5C neće biti gotova ni do kraja naredne godine, a ne do ove, kako pojedinci najavljuju".

Podsjećamo da je rok za završetak radova deset mjeseci, odnosno GP "Put" svoje radove trebao bi okončati do 21. januara, a "Hidrogradnja" i ŽGP 4. februara naredne godine.

Ipak, Mirsad Dizdarević, direktor Zavoda, smatra da su komentari radnika samo pesimistične prognoze.

Moderna saobraćajnica

- Opet, najave da će sve biti gotovo krajem godine su optimistične. Realno govoreći, puštanje ceste u promet može se očekivati u prvoj polovini naredne godine. Činjenica je da kašnjenja ima. Ali, to je tehničke prirode i razumljivo je za gradnju moderne saobraćajnice - objašnjava Dizdarević.

Dvije faze nadzora

Nadzor se odvija u dvije faze. Prva je kontrola na trasi, odnosno radovi na novom i starom kolovozu. Druga faza je nadzor mostova, gradnja novih i proširenje starih objekata.

Kada počinje asfaltiranje

Dizdarević naglašava da dosta ovisi o tome kada će početi asfaltiranje.
Naime, ti radovi ne smiju se obavljati u novembru i decembru i morat će biti odgođeni za period nakon zime.

LightBringer wrote:

Litvanija prcija od drzave pa gradi autoceste

Ta prćija je inače država u EU koja se najbrže razvija, godišnji rast 7%.

Cazinjanin wrote:heh... ovaj sto stavi naslov teme, prvo je spomenuo Poljsku, a zaboravio reci da onolika Poljska ima svega 120 km autocesta, sto bi je, kada bi se usporedjivalo teritorija, stanovnistvo i sve ostalo stavilo u rang zemalja cak i iza Bosne i Hercegovine, vjerovao ili ne. Tako da, s obzirom da si bas poceo s Poljskom, moram reci da ove slike nista znacajno ne predstavljaju.

AUTO CESTA 1
Koridor 5 C (Vc),
Koridor Vc, koji treba da povezuje Budimpeštu preko Sarajeva i Mostara sa lukom Ploče, ogranak je Petog panevropskog koridora, od Venecije u Italiji do Lavova u Ukrajini. Kroz BiH prolazi u dužini od 330 kilometara, a dosad je završena samo dionica od Podlugova do Jošanice, duga 11,5 kilometara, između Sarajeva i Zenice. Za gradnju ove dionice utrošeno je oko 72 miliona KM, dok će za gradnju ostatka bh. dijela biti potrebno oko 2,5 milijardi eura.
Duzina trase: cca 330 km
Eventualni finansijer i izvodjac radova, Bosanska kompanija, ´Bosmal´ predviđa kako bi provedba ovog projekta stajala izmedju 2,5 - 5 milijardi eura

AUTOCESTA 2
Crna Gora – (BiH - Gorazde - Sarajevo - Bihac i granica Hrvatske ili Bihac) – (HR - Autocesta Zagreb - Split - RIJEKA ITALIJA ILI ZAGREB SLOVENIJA)
Bosna i Hercegovina: Crna Gora - Gorazde - Sarajevo (Koridor 5c) - Zenica (izlaz sa koridora 5c) - Travnik - Jajce - Kljuc - Bihac - Bosiljevo:
je u fazi razmatranja. Hrvatska kao i druge zainteresovane strane ima/ju vec sada sansu da prezentiraju svoje ponude, ideje, planove itd.

Trece, pogresno je misljenje da su Hrvati napravili samo Zagreb-Split autocestu u proteklim godinama. Ne brale, njima je samo jos ostao koridor 5C kroz Hrvatsku od 90-tak km i autocesta Split-Dubrovnik. Cak i poluatocestu na nekim mjestima Zagreb-Rijeka vec prave kao autocestu.

Sto se tice autoceste Zagreb-Split cudi me da si tako dobro obavijesten kako ta autocesta ima promet zimi recimo kad je tek potpuno otvorena ove godine u julu, sto znaci brale lupas tvoje fantazije.

Autocesta je skupa i prazna
Saša LJUBIČIĆ

Ljudi su mi govorili da je autocesta poprilično prazna, no, priznajem, nisam im vjerovao - mislio sam da traže dlaku u jajetu. Ipak, nekidan sam se provozao, i stvarno, na njoj su automobili rijetki, promet gotovo nikakav, pa bih baš volio da sada, a ne u jeku turističke sezone, Hrvatske autoceste iziđu s podacima o broju vozila koja šišaju od sjevera prema jugu i obrnuto. Dalmatini, naravno, ništa ne fali, vožnja je njome izuzetno ugodna, kilometri se gutaju ko ništa, ali skupa — preskupa za običnoga čovjeka. Sto trideset kuna cijelom trasom, a ako se odlučite da iz Zagreba dopilotate do Udbine autocestom, pa onda nastavite preko Gračaca i Knina, i to će vas doći osamdeset kuna. Goriva ćete potrošiti trećinu više. I kad sve skupa zbrojite, ispada da je putovanje od Splita do Zagreba u autu koje prosječno troši oko 400 kuna, i još 400 povratak — sto eurića!

LightBringer wrote: Itekako sam upoznat sa stanjem u HR jer živim tamo 4 mjeseca tijekom ljeta.
Osim tih koje si naveo napravljene su i slijedeće autoceste:
1. Zagreb-Bregana (slov. gran.)
2. Zagreb-Varaždin-Goričan (mađ. gran.)
3. Rijeka-Rupa (slov. gran.)
4.Istarski Ipsilon (istarska mreža poluautocesta)
5.Zagreb-Krapina (prema Mariboru)
6. Još u Jugi: Zagreb-Beograd
7. Zagrebačka autocesta-obilaznica
Počinju se gradit:
8. Split-Dubrovnik
9.5C
10. Zagreb-Sisak

Hrvatska sada već ima blizu 1000 km autocesta.

LightBringer wrote: HAHA, pa autocesta je većim dijelom otvorena već prije 2 godine, a kad si tako navalio evo ti članak iz Slobodne Dalmacije:

Autocesta je skupa i prazna
Saša LJUBIČIĆ

Ljudi su mi govorili da je autocesta poprilično prazna, no, priznajem, nisam im vjerovao - mislio sam da traže dlaku u jajetu. Ipak, nekidan sam se provozao, i stvarno, na njoj su automobili rijetki, promet gotovo nikakav, pa bih baš volio da sada, a ne u jeku turističke sezone, Hrvatske autoceste iziđu s podacima o broju vozila koja šišaju od sjevera prema jugu i obrnuto. Dalmatini, naravno, ništa ne fali, vožnja je njome izuzetno ugodna, kilometri se gutaju ko ništa, ali skupa — preskupa za običnoga čovjeka. Sto trideset kuna cijelom trasom, a ako se odlučite da iz Zagreba dopilotate do Udbine autocestom, pa onda nastavite preko Gračaca i Knina, i to će vas doći osamdeset kuna. Goriva ćete potrošiti trećinu više. I kad sve skupa zbrojite, ispada da je putovanje od Splita do Zagreba u autu koje prosječno troši oko 400 kuna, i još 400 povratak — sto eurića!

Pa sad ti zamisli kako će to izgledati u BiH, sa "standardom" njenih stanovnika.