#1 Zašto 21. mart nije više prvi dan proljeća
Posted: 20/03/2023 22:52
Danas sam čuo na radio programu, a i pročitao na Klix-u o razlogu zašto proljeće sada dolazi 20. marta a ne 21. marta kako smo učili u školi
"Zapitat ćete se zbog čega posljednjih godina proljeće dolazi ranije, a ne kao nekada?
Stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proljeće dolazi dan ranije, zbog dvije različite metode za utvrđivanje početka i kraja godišnjih doba: meteorološke i astronomske. Meteorolozi promatraju spuštanje i rast temperature i stanje u atmosferi, a meteorološka sezona koordinira prema kalendaru i svako godišnje doba traje tri mjeseca. Tom metodom proljeće traje od 1. marta do 31. maja.
Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama, a odnosi se na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stepeni u odnosu na orbitu oko Sunca, pa nam proljeće posljednjih godina dolazi 20. marta.
Ove godine prvi dan proljeća astronomski počinje danas, 20. marta, tačno u 22 sata i 24 minute."
Međutim, u stvarnosti ovo nema veze sa meteorološkim kalendarom i otkriveno je prije više od 1000 godina, a ne prije 20 godina.
Pravi razlog je u formuli gregorijanskog kalendara, uvedenom 1582. Stvarna godina traje 365,242189 dana. Julijanski kalendar je ubacio prestupnu godinu svake četvrte godine i dobio aproksimaciju od 365,25 dana. Razlika između stvarne i aproksimirane godine od oko 0,008 dana je taman takva da pomiče kalendar vremenom, jedan dan za oko 130 godina, gurajući 21. mart prema ljetu, a time i Uskrs.
Onda je papa Gregorije uveo korekciju svakih (ali ne baš svakih) 100 godina. Prestupna je svaka godina koja je djeljiva sa 4, ali ako je djeljiva sa 100 mora biti djeljiva sa 400, da 21. mart prestane da bježi prema ljetu i vrati se na ravnodnevnicu, (ali i da ne krene prema zimi) aproksimirajući godinu na 365,2425 dana. Npr. 1700, ‚1800 i 1900 su bile proste godine, a 1600 i 2000 prestupne. I kako 2000. godine nije bilo korekcije, narednih 100 godina će proljeće uglavnom dolaziti 20. marta.
"Zapitat ćete se zbog čega posljednjih godina proljeće dolazi ranije, a ne kao nekada?
Stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proljeće dolazi dan ranije, zbog dvije različite metode za utvrđivanje početka i kraja godišnjih doba: meteorološke i astronomske. Meteorolozi promatraju spuštanje i rast temperature i stanje u atmosferi, a meteorološka sezona koordinira prema kalendaru i svako godišnje doba traje tri mjeseca. Tom metodom proljeće traje od 1. marta do 31. maja.
Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama, a odnosi se na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stepeni u odnosu na orbitu oko Sunca, pa nam proljeće posljednjih godina dolazi 20. marta.
Ove godine prvi dan proljeća astronomski počinje danas, 20. marta, tačno u 22 sata i 24 minute."
Međutim, u stvarnosti ovo nema veze sa meteorološkim kalendarom i otkriveno je prije više od 1000 godina, a ne prije 20 godina.
Pravi razlog je u formuli gregorijanskog kalendara, uvedenom 1582. Stvarna godina traje 365,242189 dana. Julijanski kalendar je ubacio prestupnu godinu svake četvrte godine i dobio aproksimaciju od 365,25 dana. Razlika između stvarne i aproksimirane godine od oko 0,008 dana je taman takva da pomiče kalendar vremenom, jedan dan za oko 130 godina, gurajući 21. mart prema ljetu, a time i Uskrs.
Onda je papa Gregorije uveo korekciju svakih (ali ne baš svakih) 100 godina. Prestupna je svaka godina koja je djeljiva sa 4, ali ako je djeljiva sa 100 mora biti djeljiva sa 400, da 21. mart prestane da bježi prema ljetu i vrati se na ravnodnevnicu, (ali i da ne krene prema zimi) aproksimirajući godinu na 365,2425 dana. Npr. 1700, ‚1800 i 1900 su bile proste godine, a 1600 i 2000 prestupne. I kako 2000. godine nije bilo korekcije, narednih 100 godina će proljeće uglavnom dolaziti 20. marta.