Forum Klix.ba

Posted: **17/05/2022 08:49**

Imam jedno pitanje?

Naučnici su izmjerili masu neutrona; I ona je tolika kolika je.
Mene interesuje kako neuron na jednoj strani kosmosa pod navodnicima "zna"
kolika je masa neutrona na drugoj strani kosmosa?
Jer da bi se ta informacija prenjela to se onda odvija puno većom brzinom od brzine svjetlosti?

Posted: **17/05/2022 08:57**

Kako mislis kako zna? Nije neutron misaono bice, pa da prima informacije. Radi se o cestici. Iskreno, ne razumijem najbolje pitanje?

Posted: **17/05/2022 09:27**

Horke wrote: ↑17/05/2022 08:57 Kako mislis kako zna? Nije neutron misaono bice, pa da prima informacije. Radi se o cestici. Iskreno, ne razumijem najbolje pitanje?

U pravu si nisam mislio da je neutron misaono biće,

,
pa da preinačim pitanje...

Zašto je masa neutrona ista po svuda u kosmosu; ...
Šta to daje svakom neutronu informaciju o tome da moraju biti isti po svuda u kosmosu
(šta to drži neutron u toj "istovjetnoj" masi po svuda podjednako);

Odnosno, da li je moguće da masa neutrona nije po svuda ista u kosmosu?

Posted: **17/05/2022 10:32**

Šta je masa?

Posted: **17/05/2022 10:44**

Mate_Miso_Kovac wrote: ↑17/05/2022 10:32 Šta je masa?

Masa (lat. massa: tijesto < grč. μάζα: ječmeni hljeb kruha, prema μάσσειν: mijesiti), u fizici, je osnovno fizikalno svojstvo svih tijela, veličina koja karakterizira količinu tvari u tijelu, jedna od osnovnih veličina Međunarodnoga sustava jedinica (oznaka m, mjerna jedinica kilogram).[1]

Neutron (engl., od neutr[alan] + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg = 939,565 MeV/c² = 1,008 665 u) nešto je veća od mase protona ...

Posted: **17/05/2022 10:57**

To je definicija koja se uči u petom razredu osnovne... Poenta je u tome, da masa, koja se uzima kao nešto zdravo-za-gotovo i razvidno, u suštini to nije, pa samim tim i diskusija o istoj nije ni jednostavna ni trivijalna...
Njutnovski način razmišljanja o elemetarnim česticama koje su loptice i ponasaju se kako se ponasaju makroskopski objekti jednostavno nije ispravan.

tldr: sve istorodne elemetarne čestice su identicne, jer se radi o lokaliziranim pobudama u njihovim odgovarajucim poljima. Neutron, naravno, nije elementarna cestica, al s obzirom na to da se svaki sastoji iz dva up i dva down kvarka, koji to jesu, svi su medjusobno istovijetni...

Posted: **17/05/2022 11:03**

Mate_Miso_Kovac wrote: ↑17/05/2022 10:57 To je definicija koja se uči u petom razredu osnovne... Poenta je u tome, da masa, koja se uzima kao nešto zdravo-za-gotovo i razvidno, u suštini to nije, pa samim tim i diskusija o istoj nije ni jednostavna ni trivijalna...
Njutnovski način razmišljanja o elemetarnim česticama koje su loptice i ponasaju se kako se ponasaju makroskopski objekti jednostavno nije ispravan.

tldr: sve istorodne elemetarne čestice su identicne, jer se radi o lokaliziranim pobudama u njihovim odgovarajucim poljima. Neutron, naravno, nije elementarna cestica, al s obzirom na to da se svaki sastoji iz dva up i dva down kvarka, koji to jesu, svi su medjusobno istovijetni...

Dobro.

Ali, da li se uzima "zdravo za gotovo" i da je masa neutrona podjednaka svuda u kosmosu?

Posted: **17/05/2022 11:56**

Mate_Miso_Kovac wrote: ↑17/05/2022 10:57 To je definicija koja se uči u petom razredu osnovne... Poenta je u tome, da masa, koja se uzima kao nešto zdravo-za-gotovo i razvidno, u suštini to nije, pa samim tim i diskusija o istoj nije ni jednostavna ni trivijalna...
Njutnovski način razmišljanja o elemetarnim česticama koje su loptice i ponasaju se kako se ponasaju makroskopski objekti jednostavno nije ispravan.

tldr: sve istorodne elemetarne čestice su identicne, jer se radi o lokaliziranim pobudama u njihovim odgovarajucim poljima. Neutron, naravno, nije elementarna cestica, al s obzirom na to da se svaki sastoji iz dva up i dva down kvarka, koji to jesu, svi su medjusobno istovijetni...

Da, ali to ništa ne govori, jer se onda može postaviti pitanje zašto kvarkovi imaju masu koji imaju, i opet smo na istom.

Odgovor na pitanje da li imaju jednaku masu? Da, bez sumnje. Zašto imaju baš takvu masu? To nije nešto što zaista razumijemo. Znamo da čestice dolaze u interakciju sa tzv Higgsovim poljem koje im daje masu. Zašto iz Higgsovog polja izlaze sa većom ili manjom masom, ne razumijemo. Kvarkovi koji sačinjavaju neutron ili proton izlaze iz Higgsovog polja mnogo teži nego je to slučaj sa elektronima.

I btw, neutron sačinjavaju tri kvarka.

Posted: **17/05/2022 12:08**

Quantum entanglement ili kvantna povezanost ili kvantno sprezanje je dokazano u fizici, ali je pozadina procesa neobjašnjiva, tako da je Einstein govorio da je to "sablasno djelovanje na daljinu". Kvantna računala i kvantne telekomunikacije i kvantna kriptografija su ono što će uslijediti.
Teško je to poimiti i graniči se sa misticizmom.
Neko je predložio hipotetske čestice tzv. tahioni koje bi se kretale brzinom većom od svjetlosti, ali time se ruši princip kauzalnosti i osnovne relativističke formule. Jer kad je brzina veća od brzine svjetlosti koja je konačna u svemiru tada formula daje imaginaran broj tj. imaginarnu masu i kako to objasniti.

https://en.wikipedia.org/wiki/Tachyon

Posted: **17/05/2022 12:19**

mozda to ima veze sa nelokalnoscu svemira, tada svaka brzina prestaje imati smisla, cak i brzina svetlosti.verovatno si cuo za kvantnu prepletenost gde dva atoma mogu biti na dva kraja svemira a informacija o promeni stanja jednog stize do drugog instantno.

Posted: **17/05/2022 13:10**

n+1 wrote: ↑17/05/2022 11:56
Mate_Miso_Kovac wrote: ↑17/05/2022 10:57 To je definicija koja se uči u petom razredu osnovne... Poenta je u tome, da masa, koja se uzima kao nešto zdravo-za-gotovo i razvidno, u suštini to nije, pa samim tim i diskusija o istoj nije ni jednostavna ni trivijalna...
Njutnovski način razmišljanja o elemetarnim česticama koje su loptice i ponasaju se kako se ponasaju makroskopski objekti jednostavno nije ispravan.

tldr: sve istorodne elemetarne čestice su identicne, jer se radi o lokaliziranim pobudama u njihovim odgovarajucim poljima. Neutron, naravno, nije elementarna cestica, al s obzirom na to da se svaki sastoji iz dva up i dva down kvarka, koji to jesu, svi su medjusobno istovijetni...
Da, ali to ništa ne govori, jer se onda može postaviti pitanje zašto kvarkovi imaju masu koji imaju, i opet smo na istom.

Odgovor na pitanje da li imaju jednaku masu? Da, bez sumnje. Zašto imaju baš takvu masu? To nije nešto što zaista razumijemo. Znamo da čestice dolaze u interakciju sa tzv Higgsovim poljem koje im daje masu. Zašto iz Higgsovog polja izlaze sa većom ili manjom masom, ne razumijemo. Kvarkovi koji sačinjavaju neutron ili proton izlaze iz Higgsovog polja mnogo teži nego je to slučaj sa elektronima.

I btw, neutron sačinjavaju tri kvarka.

Upravo iz tog razloga sam i ga i pitao šta je masa, jer je besmisleno posmatrati problem iz ugla iz koji je ovdje postavljen.
Za neutron je lapsus, jedan up i dva down kvarka

Elem, nisam fizičar, nego inzenjer elektrotehnike, fizika mi je samo hobi još od petog razreda; sigurno ima ljudi koji znaju više i bolje objasniti ovo gore

Posted: **17/05/2022 13:26**

saint_mirad wrote: ↑17/05/2022 12:19 mozda to ima veze sa nelokalnoscu svemira, tada svaka brzina prestaje imati smisla, cak i brzina svetlosti.verovatno si cuo za kvantnu prepletenost gde dva atoma mogu biti na dva kraja svemira a informacija o promeni stanja jednog stize do drugog instantno.

Prepletenost je već kvantna mehanika, iako sam na prvu i ja pomislio da cilja na istu, ali njegovo pitanje se tiče klasičnog modela. Ili ga barem ja tako shvatam.

Posted: **18/05/2022 01:34**

U ovakvim situacijama je pravo pipavo pitati zašto i očekivati neki smislen fundamentalan odgovor, jer matematički/fizički model je jedno, a stvarnost drugo. Možeš dobiti odgovor u sklopu nekog modela, npr svaki elektron je identična ekscitacija svog polja, ima identičnu interakciju s higgsovim poljem, ali to je uvijek rupa bez dna (dobro, zašto baš tako interaguje, zašto je masa kvarkova zanemariva u odnosu na masu hadrona itd). U konačnici, empirijski (tj eksperimentalno) se pokazuje da je rezultat mjerenja mase elektrona uvijek isti, te da možeš za druge teorije, npr kvantna, uzeti to kao aksiom i dobiti jako bitna predviđanja koja se dobro slažu sa stvarnošću. Dakle, nema sumnje da su identični, apsurdno velika količina eksperimentalno potvrđenih predviđanja leži na toj pretpostavci. Međutim "zašto", na kraju najtačniji odgovor na zašto biva "zato što je tako", što priznajem nije pretjerano zanimljiv odgovor.

Da li elektron na drugom kraju svemira danas ima istu masu kao ovaj u Sarajevu od jučer? Da, ukoliko zakoni fizike ne variraju kroz prostor i vrijeme. Poprilično smo sigurni da je fizika (u smislu stvarnosti, ne modela) svuda ista jer su mjereni neki parametri tipa konstante fine strukture, pa time zaključujemo da šta god je (stvarni) uzrok mase elektrona ovdje, također uzrokuje da elektron ima tu masu i na drugom kraju svemira, nema potrebe za prenosom informacija jer je to "lokalno" u svakoj tački prostora. Nema nikakve veze s entanglement, niti uostalom ikada ima prenosa informacija bržeg od svjetlosti pri entanglement (no communication theorem).

Govorim svo vrijeme o elektronu jer je fundamentalna čestica pa se ne gubi suština, ali uz neke fusnote isto se odnosi i na hadrone, neutron, proton itd.

Posted: **18/05/2022 13:07**

H323 wrote: ↑18/05/2022 01:34 U ovakvim situacijama je pravo pipavo pitati zašto i očekivati neki smislen fundamentalan odgovor, jer matematički/fizički model je jedno, a stvarnost drugo. Možeš dobiti odgovor u sklopu nekog modela, npr svaki elektron je identična ekscitacija svog polja, ima identičnu interakciju s higgsovim poljem, ali to je uvijek rupa bez dna (dobro, zašto baš tako interaguje, zašto je masa kvarkova zanemariva u odnosu na masu hadrona itd). U konačnici, empirijski (tj eksperimentalno) se pokazuje da je rezultat mjerenja mase elektrona uvijek isti, te da možeš za druge teorije, npr kvantna, uzeti to kao aksiom i dobiti jako bitna predviđanja koja se dobro slažu sa stvarnošću. Dakle, nema sumnje da su identični, apsurdno velika količina eksperimentalno potvrđenih predviđanja leži na toj pretpostavci. Međutim "zašto", na kraju najtačniji odgovor na zašto biva "zato što je tako", što priznajem nije pretjerano zanimljiv odgovor.

Da li elektron na drugom kraju svemira danas ima istu masu kao ovaj u Sarajevu od jučer? Da, ukoliko zakoni fizike ne variraju kroz prostor i vrijeme. Poprilično smo sigurni da je fizika (u smislu stvarnosti, ne modela) svuda ista jer su mjereni neki parametri tipa konstante fine strukture, pa time zaključujemo da šta god je (stvarni) uzrok mase elektrona ovdje, također uzrokuje da elektron ima tu masu i na drugom kraju svemira, nema potrebe za prenosom informacija jer je to "lokalno" u svakoj tački prostora. Nema nikakve veze s entanglement, niti uostalom ikada ima prenosa informacija bržeg od svjetlosti pri entanglement (no communication theorem).

Govorim svo vrijeme o elektronu jer je fundamentalna čestica pa se ne gubi suština, ali uz neke fusnote isto se odnosi i na hadrone, neutron, proton itd.

hvala

Posted: **18/05/2022 19:55**

Ništa, nadam se da sam uspio pomoći. Slobodno pitaj ako imaš još šta.

Zaboravio sam samo napomenuti, pričali smo o masi, ali isto vrijedi i za sve ostale osobine, poput naboja. Nije moguće međusobno razlikovati dva elektrona (ili neke druge dvije čestice).

Posted: **08/06/2022 16:30**

Samo se zahvalite Gluonima, bez njih nema jakih veza među kvarkovima, i kao takvi "po bojama / nabojima" međusobno izmjenjuju gluone, čuvajući tako stabilnost čestice, usput prenoseći naboj između kvarkova.

Posted: **18/07/2022 18:38**

Imam još jedno pitanje.

Čitao sam da je masa kosmosa procjenjene vrijednosti, na ca vrijednst od 1.5 e53 (kg) ...

https://en.wikipedia.org/wiki/Observable_universe

... međutim mene interesuje da li je masa kosmosa oduvijek bila tolika (konstantna)
ili se ona mijenja (nije konstantna) opada ili raste???

Unaprijed zahvalan na informaciji

Posted: **19/07/2022 06:47**

Po klasičnoj teoriji relativiteta, masa Univerzuma se nikada ne mijenja, uvijek ostaje ista, tj.zakon o očuvaju energije ostaje isti.

Ali trenutna osmatranja pokazuju kako to pravilo više ne važi, jer eksponencijalno širenje Univerzuma pokazuje kako je Univerzumom dominira Tama energija, koja je koosistentna sa trenutnom vrijednošću kosmološke konstante Lambda.

Što govori, da ako se Unverzum širi, onda gustoća energije ostaj približnos ista, što govori da onda (gustoća energije) zapremina eksponencijalno raste s vremenom, i nema baš nultu vrijednosti. Univerzumom trenutno dominira Tamna materija što krajnjim dijelovima globalnog Univerzuma, kojeg ne možemo osmatrati, omogućava da se on širi brzinom većom od Brzine svjetlosti.

Ovo govori da se zakon o očuvanju energije ne može uspostaviti za cijelokupni Univererzum.

Posted: **19/07/2022 14:45**

SmokingMan wrote: ↑19/07/2022 06:47 Po klasičnoj teoriji relativiteta, masa Univerzuma se nikada ne mijenja, uvijek ostaje ista, tj.zakon o očuvaju energije ostaje isti.

Ali trenutna osmatranja pokazuju kako to pravilo više ne važi, jer eksponencijalno širenje Univerzuma pokazuje kako je Univerzumom dominira Tama energija, koja je koosistentna sa trenutnom vrijednošću kosmološke konstante Lambda.

Što govori, da ako se Unverzum širi, onda gustoća energije ostaj približnos ista, što govori da onda (gustoća energije) zapremina eksponencijalno raste s vremenom, i nema baš nultu vrijednosti. Univerzumom trenutno dominira Tamna materija što krajnjim dijelovima globalnog Univerzuma, kojeg ne možemo osmatrati, omogućava da se on širi brzinom većom od Brzine svjetlosti.

Ovo govori da se zakon o očuvanju energije ne može uspostaviti za cijelokupni Univererzum.

Što bi rekli: postoji jedna rupa u zakonu

Šalim se!!!
Hvala puno na objašnjenju.

Posted: **19/07/2022 15:07**

da ne budem dosadan ali imam još jedno pitanje...

prema teoriji big bang-a kosmos se od prve sekunde do danas konstantno širi, to razumijem,
ali me u vezi toga interesuje jedna stvar...

Naime, kosmos ima određenu starost, i ona je prema wikipediji (13.799±0.021 billion years) što podrazumijeva da kosmos ima određenu dubinu (zapreminu) ako je krenuo iz jedne tačke,...

Mene interesuje kako izgleda kosmos koji je izvan dometa (13.799±0.021 billion years) odnosno izvan ili dalje od trenutne kosmičke zapremine
tj. da li je on u tom van-okvirnom prostoru istog oblika kao i prije big-bang-a ili u nekom dugom obliku postojanja...
tj. šta se nalazi izvan granica vidljivog kosmosa???

Posted: **19/07/2022 15:39**

To je pitanje za miliona dolara, niko ga ne zna niti ima mogućnosti (barem sada) da se sazna.

Posted: **19/07/2022 21:01**

... onomad sam postavio slicno pitanje i jedini odgovor od jednog vilozofa da ne kaem forumsklog mislijoca je bio da mi nesto ne stima sa hormonima

medzutim, po svoj prilici nesto ne stima sa nasim pojmovima jer 'sve' nikako nemere obuhvatiti 'sve' i jos nesto izvan svega

izgleda da su nam neka pitanja pogresna. isto je recemo veliki problem kad su graditelji bejundha piramida gledali u nebo morali su vidjet velikog i malog medu i sl. pa kako onda i mi vidimo isto ako se to sve siri ko neki balon, morale su se te zvijezde malo udaljit jedna od druge, pa bi velika kola postala malo veca kola

Posted: **19/07/2022 22:40**

sufitemsi wrote: ↑19/07/2022 15:07 da ne budem dosadan ali imam još jedno pitanje...

prema teoriji big bang-a kosmos se od prve sekunde do danas konstantno širi, to razumijem,
ali me u vezi toga interesuje jedna stvar...

Naime, kosmos ima određenu starost, i ona je prema wikipediji (13.799±0.021 billion years) što podrazumijeva da kosmos ima određenu dubinu (zapreminu) ako je krenuo iz jedne tačke,...

Mene interesuje kako izgleda kosmos koji je izvan dometa (13.799±0.021 billion years) odnosno izvan ili dalje od trenutne kosmičke zapremine
tj. da li je on u tom van-okvirnom prostoru istog oblika kao i prije big-bang-a ili u nekom dugom obliku postojanja...
tj. šta se nalazi izvan granica vidljivog kosmosa???

Tesko je uopte utvrditi kakav je kosmos izvan lokoalnog dometa, ne postoji niti ijedno osmatranje koje moze reci da je univerzum tog i tog oblika i da su mu granice na odredjenoj udaljenosti ili da ih uopste nema. Jedino oko cega se moze voditi polemika je da li je univerzum ravan, u obliku sedla sa negativnom zakrivljenoscu ili da je sferican. Medjutim, prema dosadasnjim mjerenjima najblize je tome da je on pa gotovo ravan, ali iz perspektive lolaknog vidljivog univerzuma, jer kada sa povrsine Zemlje promatramo nocno nebo sticemo utisak kao da stojimo na ravnoj povrsini sa koje nam se cini da je Univerzum homogenog izlega u svim pravcima. Ipak, kako mi mozemo znati da u drugom dijelu univerzuma postoji drugi promatrac cija je pespektiva nesto drugacija, ali to je i intuitvni zakljcak kojim se vode astronomi, jer u nauci ne postoji nista za sto se moze tvrditi da je defintivna istina.

Nemoguce je i stvoriti uslove promatranja Univerezuma ispod Plankove velicine, jer to bi zathevalo postojanost zakona koji su veoma cudni i promatraca nalik jedinstvenim nematerijalnim visokinteligentnim entitetima koji ne poznaju nesto apstraktno kao sto je vrijeme, i da se sve dogada ispod granica mjerljivosti vremena cije suludo male proporcije ne mozemo ni zamisliti,

Izvan granica Univerzuma vjerovatno postoje samo raznolike buducnosti koje trebaju biti dozivljene. To je i najracijonalnije objasnjenje zasto trebamo iskustvo uzimati kao nepovratni cimbenik cije posljedice ne mozemo izmjeniti.

Posted: **19/07/2022 22:45**

Najsmislenija pretpostavka je da postoji dodatna ili dodatne dimenzije u koje se kosmos širi, mada je u tom slučaju pogrešno uopće koristiti prilošku odredbu za mjesto "u", jer ista sugerira prostor.

Kao što film na platnu najednom dobiva treću dimenziju, uz adekvatno tehničko pomagalo.

Posted: **20/07/2022 08:27**

Pa možda neka naznaka leži u odgovorima koje može potencijalno ponuditi teorija struna, ali prvo se moraju zadvoljiti neki ključni aspekti moderne fizike, kao što je težnja da se pronađe čestična simetrija. Što više čestica bude imalo svoje "odraze" (antimateriju), kao što Elektron ima svoj Pozitron, to je veća vjerovatnoća da ćemo imati sve složenije raspade čestica na manje konstituivne dijelove, te neke anomalije koje one prikazuju.

Forum Klix.ba

O neutronu

#1 O neutronu

#2 Re: O neutronu

#3 Re: O neutronu

#4 Re: O neutronu

#5 Re: O neutronu

#6 Re: O neutronu

#7 Re: O neutronu

#8 Re: O neutronu

#9 Re: O neutronu

#10 Re: O neutronu

#11 Re: O neutronu

#12 Re: O neutronu

#13 Re: O neutronu

#14 Re: O neutronu

#15 Re: O neutronu

#16 Re: O neutronu

#17 Re: O neutronu

#18 Re: O neutronu

#19 Re: O neutronu

#20 Re: O neutronu

#21 Re: O neutronu

#22 Re: O neutronu

#23 Re: O neutronu

#24 Re: O neutronu

#25 Re: O neutronu