#1 Obrazovni sistem crn da crnji ne moze biti...
Posted: 08/07/2005 23:41
Piše: Ramo KOLAR
Morala u obrazovanju nema, a etika je odavno mrtva
Gdje god kreneš sreću te priče o školi i djeci. Što je prirodno i vrlo lijepo. Ali priče o našim školama, posebno onim visokim, nisu ni približno takve. Da rade veze prigodom upisa, svi znaju. Još više da se ispiti polažu slično. Još ako si žena, eto ti šanse da ti profa “zaišće”, za pristojnu osmicu. Ima li nepotizma? Jašta radi. Mita i korupcije? Koliko hoćeš. Nedolaska na predavanja i ispite drugova i gospode profesora? Često. Loših profesora? Bukadar. Nedostatak kvalitetnih udžbenika i skripti, priskrbljivanje lične koristi, loša predavanja, tezgarenje po bezbrojnim fakultetima diljem bosanskih a i hercegovačkih sela, diplome bez utjecaja i značaja na internacionalnom planu...
Ima li istine u svemu, ili su u pitanju samo čaršijske priče?
Prof. dr Jusuf Žiga je ustao odgovoriti na većinu ovih priča i proveo istraživački projekat naslovivši ga s Kriza profesionalnog morala u obrazovnom sistemu i društveni odnos prema toj pojavi u BiH. Pripomogli su mu studenti četvrte godine Fakulteta političkih nauka, s Odsjeka za sociologiju, te Bosanski kulturni centar kao koordinator ali i izdavač ove izuzetno vrijedne knjižice.
Prof. Žiga je znao da kriza profesionalnog morala općenito, redovito prati tzv. tranzicijska društva, u koja spada i naše. Pogoduju joj, prije svega, teška socijalna (i ekonomska) situacija, raslojavanje u društvu i porodičnom sistemu, nefunkcioniranje pravne države i sl. A onda, s druge strane, “bez zdravog i kvalitetnog obrazovnog sistema teško je uopće i zamisliti izlaz iz društvene krize u kojoj se nalazi BiH” (Žiga).
Uglavnom, istraživač je dokazao glavnu hipotezu da je u BiH došlo do zabrinjavajuće krize profesionalnog morala u obrazovnom sistemu. Hiljadu odabranih ispitanika je odgovaralo na istraživačka pitanja, pa je tako njih 95 posto na pitanje da li je u BiH došlo do zabrinjavajuće krize profesionalnog morala u obrazovnom sistemu ogovorilo sa da. Četrdeset i tri posto ispitanih glavnim uzrokom ove krize smatra nesređeno pravno-političko stanje u zemlji, a 34 posto tešku socijalnu situaciju. Ministarstva za obrazovanja kao glavne krivce za rečenu krizu smatra 56 posto ispitanika studenata (slijede rukovodioci u obrazovnim ustanovama, profesori, inspekcija...)
Da li su vam poznati primjeri uzimanja mita i korupcije u obrazovnim ustanovama? Da, kaže 80 posto ispitanika. A da li biste i sami ponudili mito za upis, ocjenu, polaganje ispita, zaposlenje? E, tu se situacija mijenja, pa čak 57 posto ispitanika kaže da ne bi. O mitu i korupciji, pak, bi svjedočilo tek 46 a ne bi 52 posto ispitanika! U par javno iznesenih slučajeva na našim fakultetima svjedočila je tek jedna djevojka (Bihać) za slučaj seksualnog napastvovanja profesora...
Iz rečenoga istraživanja dade se saznati da su najčešći vidovi kršenja profesionalnog morala uzimanje mita, seksualne ucjene. Opće situaciju u obrazovnom sistemu lošom smatra 56 posto, situaciju u BiH u odnosu na susjede lošijom smatra 62 posto, dok odnos našega društva prema zaštiti profesionalnog morala u obrazovanju dobiva lošu ocjenu kod 68 posto ispitanika. Da bi se stvari unaprijedile, 59 posto njih smatra da bi valjalo poduzeti oštrije sankcije prema mitu i korupciji a 31 posto bi pooštrilo kriterije pri izboru i ocjenjivanju rada profesora...
Eto ga! Nisu samo u pitanju čaršijska ogovaranja. Fakulteti su nam prazni od morala, dok se etika davno negdje isparila. Šta je s ostalim sadržajima (visokog) obrazovanja, ostaje se dokazati (i popraviti) drugim istraživanjima. Ovo bi trebalo podijeliti svima onima koji imaju ikakve veze s obrazovanjem. Ako je njima uopće do čitanja...
Mislionice a ne mučionice
U istraživanju je intervjuirano i tridesetak eksperata iz obrazovanja. Donosimo odgovore nekolicine na pitanje šta smatraju najtežim vidovima kršenja profesionalnog morala u obrazovnim ustanovama.
Prof.dr. Šaćir Filandra: “To je korištenje obrazovnih institucija u vanobrazovne svrhe, dakle u priskrbljivanje materijalne koristi.”
Prof. dr. Ivan Cvitković: “Gubljenje odgojne funkcije. Riječ obrazovanje dolazi od obraz, imati obraza. A odgajamo li mlade da imaju obraza ili ih samo pretvaramo u intelektualne mašinice. Učionice su još mučionice, a kad će biti i mislionice ili mudrionice”.
Zora Janković: “Neadekvatno ocjenjivanje, korupcija...”
Morala u obrazovanju nema, a etika je odavno mrtva
Gdje god kreneš sreću te priče o školi i djeci. Što je prirodno i vrlo lijepo. Ali priče o našim školama, posebno onim visokim, nisu ni približno takve. Da rade veze prigodom upisa, svi znaju. Još više da se ispiti polažu slično. Još ako si žena, eto ti šanse da ti profa “zaišće”, za pristojnu osmicu. Ima li nepotizma? Jašta radi. Mita i korupcije? Koliko hoćeš. Nedolaska na predavanja i ispite drugova i gospode profesora? Često. Loših profesora? Bukadar. Nedostatak kvalitetnih udžbenika i skripti, priskrbljivanje lične koristi, loša predavanja, tezgarenje po bezbrojnim fakultetima diljem bosanskih a i hercegovačkih sela, diplome bez utjecaja i značaja na internacionalnom planu...
Ima li istine u svemu, ili su u pitanju samo čaršijske priče?
Prof. dr Jusuf Žiga je ustao odgovoriti na većinu ovih priča i proveo istraživački projekat naslovivši ga s Kriza profesionalnog morala u obrazovnom sistemu i društveni odnos prema toj pojavi u BiH. Pripomogli su mu studenti četvrte godine Fakulteta političkih nauka, s Odsjeka za sociologiju, te Bosanski kulturni centar kao koordinator ali i izdavač ove izuzetno vrijedne knjižice.
Prof. Žiga je znao da kriza profesionalnog morala općenito, redovito prati tzv. tranzicijska društva, u koja spada i naše. Pogoduju joj, prije svega, teška socijalna (i ekonomska) situacija, raslojavanje u društvu i porodičnom sistemu, nefunkcioniranje pravne države i sl. A onda, s druge strane, “bez zdravog i kvalitetnog obrazovnog sistema teško je uopće i zamisliti izlaz iz društvene krize u kojoj se nalazi BiH” (Žiga).
Uglavnom, istraživač je dokazao glavnu hipotezu da je u BiH došlo do zabrinjavajuće krize profesionalnog morala u obrazovnom sistemu. Hiljadu odabranih ispitanika je odgovaralo na istraživačka pitanja, pa je tako njih 95 posto na pitanje da li je u BiH došlo do zabrinjavajuće krize profesionalnog morala u obrazovnom sistemu ogovorilo sa da. Četrdeset i tri posto ispitanih glavnim uzrokom ove krize smatra nesređeno pravno-političko stanje u zemlji, a 34 posto tešku socijalnu situaciju. Ministarstva za obrazovanja kao glavne krivce za rečenu krizu smatra 56 posto ispitanika studenata (slijede rukovodioci u obrazovnim ustanovama, profesori, inspekcija...)
Da li su vam poznati primjeri uzimanja mita i korupcije u obrazovnim ustanovama? Da, kaže 80 posto ispitanika. A da li biste i sami ponudili mito za upis, ocjenu, polaganje ispita, zaposlenje? E, tu se situacija mijenja, pa čak 57 posto ispitanika kaže da ne bi. O mitu i korupciji, pak, bi svjedočilo tek 46 a ne bi 52 posto ispitanika! U par javno iznesenih slučajeva na našim fakultetima svjedočila je tek jedna djevojka (Bihać) za slučaj seksualnog napastvovanja profesora...
Iz rečenoga istraživanja dade se saznati da su najčešći vidovi kršenja profesionalnog morala uzimanje mita, seksualne ucjene. Opće situaciju u obrazovnom sistemu lošom smatra 56 posto, situaciju u BiH u odnosu na susjede lošijom smatra 62 posto, dok odnos našega društva prema zaštiti profesionalnog morala u obrazovanju dobiva lošu ocjenu kod 68 posto ispitanika. Da bi se stvari unaprijedile, 59 posto njih smatra da bi valjalo poduzeti oštrije sankcije prema mitu i korupciji a 31 posto bi pooštrilo kriterije pri izboru i ocjenjivanju rada profesora...
Eto ga! Nisu samo u pitanju čaršijska ogovaranja. Fakulteti su nam prazni od morala, dok se etika davno negdje isparila. Šta je s ostalim sadržajima (visokog) obrazovanja, ostaje se dokazati (i popraviti) drugim istraživanjima. Ovo bi trebalo podijeliti svima onima koji imaju ikakve veze s obrazovanjem. Ako je njima uopće do čitanja...
Mislionice a ne mučionice
U istraživanju je intervjuirano i tridesetak eksperata iz obrazovanja. Donosimo odgovore nekolicine na pitanje šta smatraju najtežim vidovima kršenja profesionalnog morala u obrazovnim ustanovama.
Prof.dr. Šaćir Filandra: “To je korištenje obrazovnih institucija u vanobrazovne svrhe, dakle u priskrbljivanje materijalne koristi.”
Prof. dr. Ivan Cvitković: “Gubljenje odgojne funkcije. Riječ obrazovanje dolazi od obraz, imati obraza. A odgajamo li mlade da imaju obraza ili ih samo pretvaramo u intelektualne mašinice. Učionice su još mučionice, a kad će biti i mislionice ili mudrionice”.
Zora Janković: “Neadekvatno ocjenjivanje, korupcija...”