Forum Klix.ba

u-pet-deka wrote: ↑13/09/2021 11:04 https://www.klix.ba/vijesti/regija/plen ... /210913039

Da li stvarno misli HR da mogu podići životni standard građanima s uvođenje Eura? Primjer Slovenije, koja ima Euro gotovo 15 godina govori da to je nemoguća misija.

u-pet-deka wrote: ↑13/09/2021 11:04 https://www.klix.ba/vijesti/regija/plen ... /210913039

Da li stvarno misli HR da mogu podići životni standard građanima s uvođenjem Eura? Primjer Slovenije, koja ima Euro gotovo 15 godina govori da to je nemoguća misija.

deogest wrote: ↑13/09/2021 11:44

u-pet-deka wrote: ↑13/09/2021 11:04 https://www.klix.ba/vijesti/regija/plen ... /210913039

Da li stvarno misli HR da mogu podići životni standard građanima s uvođenjem Eura? Primjer Slovenije, koja ima Euro gotovo 15 godina govori da to je nemoguća misija.

Oni su 2013 potpisali javno odlazak stanovnistva iz drzave, a onda i 2014 kad je taj zakon stupio na snagu, o slobodi roba i usluga, gdje radis bez radne dozvole na prostoru EU.

Mi da to isto ucinimo i da udjemo u EU, ne bi imao ko ugasit svjetlo.

ExNihilo wrote: ↑13/09/2021 13:49 Iako je temu pokrenuo Zviz pitanje je na mjestu.

Ono što znamo iz prakse država koje su prihvatile euro jeste da ulazak u eurozonu jača povjerenje investitora. Sve zemlje nižeg standarda koje su pihvatile euro, od Grčke do Španije, prvih godina po ulasku svjedočile su značajnom prilivu stranog kapitala.

To se praktično manifestiralo kao rast tražnje za nekretninama (pogotovo onim uz obalu), ali i čvršćom integracijom tržišta kapitala sa ostatkom Evrope: investitori percipiraju državne i korporativne obveznice kao sigurnije, pa ulažu u njih. Rezultat je da se država i preduzeća lakše i povoljnije zadužuju (jer priliv novca i smanjena percepcija rizika impliciraju niže kamatne stope), što umnogome oživljava ekonomiju, ali i povećava dug.

Priliv jeftinog novca diže cijene manje-više svemu, ali također i radnoj snazi, zbog čega plate rastu, pa je izjava Plenkovića o rastu standarda empirijski tačna. Međutim, ono što Plenković nije rekao, jeste da postoji druga strana jednačine, a to su strukturalni problemi eura i eurozone, o kojima sam više pisao ovdje.

u-pet-deka wrote: ↑13/09/2021 19:20

ExNihilo wrote: ↑13/09/2021 13:49 Iako je temu pokrenuo Zviz pitanje je na mjestu.

Ono što znamo iz prakse država koje su prihvatile euro jeste da ulazak u eurozonu jača povjerenje investitora. Sve zemlje nižeg standarda koje su pihvatile euro, od Grčke do Španije, prvih godina po ulasku svjedočile su značajnom prilivu stranog kapitala.

To se praktično manifestiralo kao rast tražnje za nekretninama (pogotovo onim uz obalu), ali i čvršćom integracijom tržišta kapitala sa ostatkom Evrope: investitori percipiraju državne i korporativne obveznice kao sigurnije, pa ulažu u njih. Rezultat je da se država i preduzeća lakše i povoljnije zadužuju (jer priliv novca i smanjena percepcija rizika impliciraju niže kamatne stope), što umnogome oživljava ekonomiju, ali i povećava dug.

Priliv jeftinog novca diže cijene manje-više svemu, ali također i radnoj snazi, zbog čega plate rastu, pa je izjava Plenkovića o rastu standarda empirijski tačna. Međutim, ono što Plenković nije rekao, jeste da postoji druga strana jednačine, a to su strukturalni problemi eura i eurozone, o kojima sam više pisao ovdje.

Ovo o Zvizu van svake pameti...

A na temu

Valjda zemlje visokog rasta trebale bi imati visoke kamatne stope kako bi spriječile inflaciju, gospodarsko pregrijavanje i eventualni bankrot. A zemlja (npr. Hrvatska) s niskim rastom trebala bi smanjiti kamatne stope kako bi potaknula zaduživanje. U teoriji, zemlje sa visokom nezaposlenošću ne moraju mnogo brinuti o inflaciji zbog dostupnosti nezaposlenih da proizvode više robe. Nažalost, kamatne stope se ne mogu istovremeno povećati u zemlji s visokim rastom i smanjiti u zemlji s niskim rastom kada imaju jedinstvenu valutu poput Eura.

ExNihilo wrote: ↑13/09/2021 19:47

u-pet-deka wrote: ↑13/09/2021 19:20

Ovo o Zvizu van svake pameti...

A na temu

Valjda zemlje visokog rasta trebale bi imati visoke kamatne stope kako bi spriječile inflaciju, gospodarsko pregrijavanje i eventualni bankrot. A zemlja (npr. Hrvatska) s niskim rastom trebala bi smanjiti kamatne stope kako bi potaknula zaduživanje. U teoriji, zemlje sa visokom nezaposlenošću ne moraju mnogo brinuti o inflaciji zbog dostupnosti nezaposlenih da proizvode više robe. Nažalost, kamatne stope se ne mogu istovremeno povećati u zemlji s visokim rastom i smanjiti u zemlji s niskim rastom kada imaju jedinstvenu valutu poput Eura.

Takvo razumijevanje ekonomije, zasnovano na tzv. Philipsovoj krivulji, gdje postoji inverzna relacija između inflacije i zaposlenosti, odbačeno je još 70ih godina 20. stoljeća.

Ekonomska stvarnost je mnogo kompleksnija: rekordno niske kamatne stope imamo širom eurozone, ali i razvijenog svijeta, kako u Grčkoj, tako i Njemačkoj, ponegdje i negativne, što efektivno znači da povjerilac plaća što posuđuje vlastiti novac, a inflacija je još uvijek ostala tvrdoglavo niska. Prije pandemije, niske kamatne stope pratila je i rekordno niska nezaposlenost kako EU, tako i USA tržišta, ali inflacija je i dalje plesala na rubu deflacije, dok je rast ekonomije bio skroman.

Dakle, decenija nultih kamatnih stopa nije uspjela pregrijati ekonomije, jedva da je uspjela generirati prosječan rast i inflaciju iznad nule. Shodno rečenom, tačno je da prelaskom na euro Hrvatska gubi mogućnost upravljanja vlastitim kamatnim stopama, ali ako uzmemo u obzir da su kamatne stope svakako blizu nule svima, to onda efektivno znači da ni Evropske centralna banka ne može upravljati kamatnim stopama: niže od nule ne može, više nema smisla jer inflacije nema.

Drugim riječima, gubitak monetarne kontrole nad kamatnim stopama nije uopće relevantan za ovaj i ovakav svijet koji trenutno živimo, nego je primarni problem nemogućnost devalvacije svoje valute, kako sam pisao na drugoj temi koju sam gore linkao.

JohnnyS wrote: ↑13/09/2021 20:23 Ima li Hrvatska uopće izbora ili mora uvesti euro?

JohnnyS wrote: ↑13/09/2021 20:23 Ima li Hrvatska uopće izbora ili mora uvesti euro?

ExNihilo wrote: ↑13/09/2021 19:47

u-pet-deka wrote: ↑13/09/2021 19:20

Ovo o Zvizu van svake pameti...

A na temu

Valjda zemlje visokog rasta trebale bi imati visoke kamatne stope kako bi spriječile inflaciju, gospodarsko pregrijavanje i eventualni bankrot. A zemlja (npr. Hrvatska) s niskim rastom trebala bi smanjiti kamatne stope kako bi potaknula zaduživanje. U teoriji, zemlje sa visokom nezaposlenošću ne moraju mnogo brinuti o inflaciji zbog dostupnosti nezaposlenih da proizvode više robe. Nažalost, kamatne stope se ne mogu istovremeno povećati u zemlji s visokim rastom i smanjiti u zemlji s niskim rastom kada imaju jedinstvenu valutu poput Eura.

Takvo razumijevanje ekonomije, zasnovano na tzv. Philipsovoj krivulji, gdje postoji inverzna relacija između inflacije i zaposlenosti, odbačeno je još 70ih godina 20. stoljeća.

Ekonomska stvarnost je mnogo kompleksnija: rekordno niske kamatne stope imamo širom eurozone, ali i razvijenog svijeta, kako u Grčkoj, tako i Njemačkoj, ponegdje i negativne, što efektivno znači da povjerilac plaća što posuđuje vlastiti novac, a inflacija je još uvijek ostala tvrdoglavo niska. Prije pandemije, niske kamatne stope pratila je i rekordno niska nezaposlenost kako EU, tako i USA tržišta, ali inflacija je i dalje plesala na rubu deflacije, dok je rast ekonomije bio skroman.

Dakle, decenija nultih kamatnih stopa nije uspjela pregrijati ekonomije, jedva da je uspjela generirati prosječan rast i inflaciju iznad nule. Shodno rečenom, tačno je da prelaskom na euro Hrvatska gubi mogućnost upravljanja vlastitim kamatnim stopama, ali ako uzmemo u obzir da su kamatne stope svakako blizu nule svima, to onda efektivno znači da ni Evropske centralna banka ne može upravljati kamatnim stopama: niže od nule ne može, više nema smisla jer inflacije nema.

Drugim riječima, gubitak monetarne kontrole nad kamatnim stopama nije uopće relevantan za ovaj i ovakav svijet koji trenutno živimo, nego je primarni problem nemogućnost devalvacije svoje valute, kako sam pisao na drugoj temi koju sam gore linkao.

sehohari wrote: ↑13/09/2021 20:38

JohnnyS wrote: ↑13/09/2021 20:23 Ima li Hrvatska uopće izbora ili mora uvesti euro?

Jednostavno namjerno ne ispuniš uslove za uvođenje eura.

Tako rade Poljska i Češka

sehohari wrote: ↑13/09/2021 20:39

ExNihilo wrote: ↑13/09/2021 19:47

Takvo razumijevanje ekonomije, zasnovano na tzv. Philipsovoj krivulji, gdje postoji inverzna relacija između inflacije i zaposlenosti, odbačeno je još 70ih godina 20. stoljeća.

Ekonomska stvarnost je mnogo kompleksnija: rekordno niske kamatne stope imamo širom eurozone, ali i razvijenog svijeta, kako u Grčkoj, tako i Njemačkoj, ponegdje i negativne, što efektivno znači da povjerilac plaća što posuđuje vlastiti novac, a inflacija je još uvijek ostala tvrdoglavo niska. Prije pandemije, niske kamatne stope pratila je i rekordno niska nezaposlenost kako EU, tako i USA tržišta, ali inflacija je i dalje plesala na rubu deflacije, dok je rast ekonomije bio skroman.

Dakle, decenija nultih kamatnih stopa nije uspjela pregrijati ekonomije, jedva da je uspjela generirati prosječan rast i inflaciju iznad nule. Shodno rečenom, tačno je da prelaskom na euro Hrvatska gubi mogućnost upravljanja vlastitim kamatnim stopama, ali ako uzmemo u obzir da su kamatne stope svakako blizu nule svima, to onda efektivno znači da ni Evropske centralna banka ne može upravljati kamatnim stopama: niže od nule ne može, više nema smisla jer inflacije nema.

Drugim riječima, gubitak monetarne kontrole nad kamatnim stopama nije uopće relevantan za ovaj i ovakav svijet koji trenutno živimo, nego je primarni problem nemogućnost devalvacije svoje valute, kako sam pisao na drugoj temi koju sam gore linkao.

To da nema inflacije pričaj nekom drugom.

U Njemačkoj je inflacija trenutno malo manje od pet posto, najveća u zadnjih 28 godina.
U Americi je cijena polovnih auta skočila za 50%...

sehohari wrote: ↑13/09/2021 20:45 Hrvatska gubi uvođenjem eura.

Prvo će se desiti nagli skok cijena koji neće biti praćen istom povećanju plata. Tako je bilo i kada je se u zapadnoj Evropi uveo euro...

Jedino je dobro što im jača turizam (ali sa druge strane, opet, ne mogu krast goste na kursevima i nepreglednim cijenama), a za industriju, kojoj treba malo "mekša" monetarna politika, je to ozbiljna kočnica.

Također, ako imaju lopove kao političare (a imaju ih), može se lako desiti da im zaprijeti grčki scenarij. Uvođenjem eura će najvjerovatnije doći do pada kamatnih stopa na kredite, što će dovesti do toga da će neki političari koristiti priliku i praviti megalomanske projekte kako bi sebi digao rejting ili bacati pare na propale ideje (tako je bilo i u Španiji, Grčkoj i Italiji).

Hajvan wrote: ↑13/09/2021 20:54

sehohari wrote: ↑13/09/2021 20:45 Hrvatska gubi uvođenjem eura.

Prvo će se desiti nagli skok cijena koji neće biti praćen istom povećanju plata. Tako je bilo i kada je se u zapadnoj Evropi uveo euro...

Jedino je dobro što im jača turizam (ali sa druge strane, opet, ne mogu krast goste na kursevima i nepreglednim cijenama), a za industriju, kojoj treba malo "mekša" monetarna politika, je to ozbiljna kočnica.

Također, ako imaju lopove kao političare (a imaju ih), može se lako desiti da im zaprijeti grčki scenarij. Uvođenjem eura će najvjerovatnije doći do pada kamatnih stopa na kredite, što će dovesti do toga da će neki političari koristiti priliku i praviti megalomanske projekte kako bi sebi digao rejting ili bacati pare na propale ideje (tako je bilo i u Španiji, Grčkoj i Italiji).

Zar HRK nije i sada vezan za Euro fiksnim/propisanim deviznim kursom (kao i BaM)?

ExNihilo wrote: ↑13/09/2021 20:49

sehohari wrote: ↑13/09/2021 20:39

To da nema inflacije pričaj nekom drugom.

U Njemačkoj je inflacija trenutno malo manje od pet posto, najveća u zadnjih 28 godina.
U Americi je cijena polovnih auta skočila za 50%...

Govorimo o deceniji prije pandemije. Trenutna inflacija je tranzitorna kao posljedica pokidanih lanaca snabdijevanja uslijed pandemije, te samim tim smanjene ponude. No, inflacija će se vrlo brzo vratiti na svoj pred-pandemijski nivo.