Novi Izborni zakon BiH

[ASurogat]

Ne znam koliko ste upućeni u odluke Suda za ljudska prava, ali ovo što Kolinda predlaže nije u skladu s tim. Odnosno šminka je etničke podjele gdje Ostali popuše. Evo da vam objasnim zašto. Ako imamo tročlano predsjedništvo gdje jedan član zastupa interese srpskog, drugi član hrvatskog, a treći član bošnjačkog naroda jedno prosto pitanje da ne može biti prostije - ko u tom slučaju zastupa interese Ostalih (skoro 4% BH stanovništva) gdje spadaju nacionalne manjine i oni koji se nacionalno ne izjašnjavaju.

Koncept tročlanog predsjedništva ruši ustavnu odredbu o ravnopravnosti svih građanin. Kolinda je građanin Hrvat i dobit će člana predsjedništva koji će zastupat interes hrvatskog naroda, građanin Bošnjak će dobit člana predsjedništva koji će zastupat interes bošnjačkog naroda, građanin Srbin će dobit člana predsjedništva koji će zastupat interes srpskog naroda, a šta će građanin Židov, građanin Rom, građanin Crnogorac, građanin Čeh ili građanin Bosanac ili građanin Nacionalno neopredjeljen dobit od tog tročlanog predsjedništva? Pa jednu veliku kobasicu s dva jaja. Ne može konstitutivnost naroda biti u koliziji s ravnopravnošću građana, a ovo je upravo kolizicija jer konstitutivnim narodima pripada 96 posto građana, a šta s 4 posto građana? To nije njihovo predsjedništvo?

Ne možeš izbornim zakonom šminkat već diskriminatorski sistem tročlanog predsjedništva. I tu zaista mora ić prvo sapun pa onda parfem.

Evo da izglasate novi IZ, ja kao pripadnik Ostalih se žalim sudu za ljudska prava da kolektivni šef moje države ne zastupa i moje interese, već samo konst naroda, što mene ne čini ravnopravnim građaninom jer su moja prava da imam člana predsjedništva ugrožena. To bi glat prošlo u Strazburu. I ajmo jovo nanovo.

Znači ili imati 5 članova predsjedništva gdje će 3 zastupat konst narode, jedan nacionalne manjine, a jedan nacionalno neopredjeljene ili još jednostavnije imat jednog predsjednika sa ceremonijalnim ovlastima.

Prika dragi, da si pročitao prijedlog koji je dao IDPI , a ja sam samo komentirao isti vidio bi da sve te diskriminacije otklanja...svi se mogu kandidirati, svi mogu glasati za koga god žele i svaki glas vrijedi isto...
Ja sam dobro upućen u presude ESLJP i one također tvrde da koncept konstitutivnih naroda ne treba dovoditi u pitanje. .

Zašto onda 3 člana predsjedništva? Zašto ne 5? Zašto ne 7 kao u Švicarskoj? Zašto ne 11? Ili zašto ne 1.

Opet ti kažem niste riješili suštinsko pitanje. Svi mogu birati i svi mogu biti birani (teoretski) ali i dalje će 3 člana predsjedništva oslikavati većinsku volju 3 konst naroda. To je 96 posto građana. Opet nema oslikavanja volje preostalih 4 posto građana. Jer zašto je kolektiv Ostali manje vrijedan od kolektiva Bošnjaka, kolektiva Hrvata ili kolektiva Srba? Konstantno se nešto što je nakaradno i prljavo želi namirisat parfemom, a ja ću se opet pozvat na Milanovića prvo sapun pa onda parfem. Premisa 3 člana predsjednišva predstavlja većinsku volju 3 naroda ISKLJUČIVO. Samo slijep ne vidi problem u tom. Jer po ovom konstitutivnost naroda je kocept koji daje posebnu moć onim građanima koji pripadaju konstitutivnim narodima u odnosu na one koji ne pripadaju.

Niko od vas neće suštinu problema da vidi. Svi gledate kako stvorit izborni zakon i izborne jedinice gdje bi se uvijek ispoštovala volja konstitutivnih naroda, što je legitimno pravo, ali na štetu Ostalih. Il daj svima pravo na člana predsjedništva ili daj jednog predsjednika koji će bit ikebana pa makar da se ne brukamo po svijetu, a ulogu koju je imalo predsjedništvo prenesi na druge organe vlasti.

[VladaFBiH]

Presuda Zornić protiv BiH

http://hudoc.echr.coe.int/app/conversio ... govina.pdf

15.07.2014. godine

Podsjećamo, postupak u ovom predmetu pokrenut je po aplikaciji (br. 3681/06) protiv Bosne i Hercegovine koju je Sudu podnijela državljanka Bosne i Hercegovine gđa Azra Zornić („aplikantica“), prema članu 34. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda („Konvencija“).

Kako se u presudi navodi, aplikantica se žalila zbog činjenice da se nema pravo kandidirati na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jer se ne izjašnjava kao pripadnica jednog od „konstitutivnih naroda“, pozivajući se na član 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju sam po sebi i u vezi sa članom 14. Konvencije, te na član 1. Protokola br. 12.

Konstatujući da se “aplikantica ne izjašnjava kao pripadnica nijednog od „konstitutivnih naroda“ (odnosno, Bošnjaka , Hrvata i Srba ), nego jednostavno kao građanka Bosne i Hercegovine, te da time ne može biti kandidat na izborima za drugi dom državnog parlamenta (Dom naroda), kao ni za kolektivnog šefa države (Predsjedništvo), u kontekstu daljeg odnosa spram prava “konstitutivnih naroda” Sud se u tački 43. poziva na presudu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine te pored ostalog zaključuje:

U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, 15. juli 2014.

Proglašavajući jednoglasno aplikaciju dopuštenom, Sud je presudio da je došlo do povrede člana 14. Konvencije u vezi sa članom 3. Protokola br. 1 u odnosu na nemogućnost da se aplikantica kandidira na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine, da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12 u odnosu na nemogućnost da se aplikantica kandidira na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine, te da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12 u odnosu na nemogućnost da se aplikantica kandidira na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

[BHCluster]

Kaze Ljubic da se moze Sejdo kandidirati za "Hrvatskog" clana predsjednistva medjutim takva funkcija ne postoji u Ustavu Bosne i Hercegovine! Stvarno je zapanjujuci nivo neznanja i licemjerstva ovog politicara.

The Presidency of Bosnia and Herzegovina shall consist of three Members: one Bosniac and one Croat, each directly elected from the territory of the Federation, and one Serb directly elected from the territory of the Republika Srpska.

Kaze nije bitno k'o je u predsjednistvu nego ko ga bira, pa ako uzmemo u obzir njegovu izjavu za stabilnu Bosnu i Hercegovinu i uzimanje VECINE u obzir gdje je onda problem?

[DonieBrasco]

Problem je bilo koja funkcija ili institucija gdje nema "njihovih" !

[BHCluster]

Problem je bilo koja funkcija ili institucija gdje nema "njihovih" !

Upravo tako evo i u ovom video nacelnik Gruda kaze nisi dobrodosao ako te nismo izabrali, demokratija, isti kaze da je tzv "hz-hb" i tzv "hr-hb" bile izraz hrvatskog naroda na unitarizaciju Bosne i Hercegovine a ne antiustavna tvorevina i mehanizam Hrvatske u ratu protiv Republike Bosne i Hercegovine. Cista ksenofobija! Otvoreno govore sve samo sto neki to ignorisu i srljaju.

[kluz franjo]

Devijacije u izbornom zakonodavstvu su samo proizvod ustavnih devijacija.
A suština problema je u konkretnim ustavnim ovlastima domova naroda.

Bilo bi sasvim logično da npr. Zakon o javnom servisu podliježe glasanju u Domu naroda.
Zakon o bezbjednosti u saobraćaju nema sa druge strane nikakve veze sa kolektivnim etničkim pravima.

Trenutna ustavna rješenja izjednačavaju ovlasti etničkih domova (domovi naroda) sa ovlastima građanskih domova (zastupnički domovi), čime se vrhunski princip reprezentativnog demokratskog procesa stavlja praktično van snage.

Svođenje ovlasti domova naroda na razuman nivo zaštite jasno definisane oblasti kolektivnih prava nije u interesu strankama "tronošca", jer time gube značajan dio mehanizama manipulacije i ucjenjivački kapacitet koje su obilato koristili do sada.

Tako da šminkanje "brojki i slova" neće riješiti nijedno suštinsko pitanje funkcionisanja države.
Sa druge strane, ako se ustavnim promjenama ovlasti etničkih domova svedu na razuman nivo, onda se i način popunjavanja tih domova može rješavati u puno relaksiranijoj atmosferi - mogu i ovi "KIB-ovi" što se mene tiče.

Što se izbora članova Predsjedništva tiče, to mogu i ukinuti, ako hoće.
Svakako besmislena i jadna funkcija sa nikakvim samostalnim ovlastima, koja do sada samo i služi za tobože svađe i brukanje države.

Helem prvo Ustav, onda Zakon...
A ako samo Izborni zakon, onda prvo vanredni izbori, elektronska evidencija i brojanje glasova, a tek onda sve ostalo.

[Pandakonda]

Ovaj zakon koji je zasnovan na procentima nije nikako ispravan jer opet dolazimo do problema da je glas hrvata u npr. hnk vrijedi više nego hrvata u sarajevu ili zenici. Da se ne lažemo demokratija nije savrsena ali ako mi neko pokusava reci da je vise stetan građanski koncept od ovog frenkenstein koncepta ovdje onda ja ne znam sta je demokratija....

nisam njegov ljubitelj ali Suad Kurtcehajic je dobro objasnio situaciju. Evropski sud za ljudska prava je presudio da je konstitutivnost naroda diskriminatoran koncept i ako bi sprovodili presude po redu kako treba, presuda Ljubić ne bi imala smisla.

Ovo nije istina, svaki glas isto vrijedi, trenutno ne vrijedi jer glas Hrvata u Posavini, Hercegovini, Srednjoj Bosni vrijedi 1000 puta manje od onoga u BPK ili 100 puta manje od onoga u Kantonu Sarajevo...

drug moj po kojoj je ovo matematici ? Doslovno se spominje uvođenje procenata bazirano na etnickoj pripadnosti. Takav model ne postoji nigdje i ako ste vi hrvat u nekom kantonu gdje nisu većina vaša "težina" glasa nije ista. Ja se slažem da to ne treba biti po jedan iz svakog kantona jer je cilj doma naroda nije da bude dom kantona, ali i ovaj prijedlog je jos luđi.

[Hemel]

Biden najavio potpisivanje reformi izbornog zakona

Eto Covke i Biden na tvojoj strani.

[Novak20]

Danas jedno, sutra drugo ili prije podne jedno, poslije podne drugo. Politika idu dani.

https://www.dnevnik.ba/teme/sitarski-o- ... za-daljnje

Milan Sitarski, član stručnog tima IDPI Mostar, komentirao je za Dnevno.hr i Bild.ba izjave Bakira Izetbegovića o tome kako ne vjeruje da će se promjene Izbornog zakona dogoditi. Stav Sitarskog prenosimo u cijelosti i bez uredničkih intervencija. Inače, Izetbegović je izjavio kako "nema ambiciju dogovoriti se s Čovićem oko Izbornog zakona" te kako "nećemo pristati ni na kakve nove izborne jedinice".

Piše: Milan SITARSKI, Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar

Izetbegović tu mogućnost minimizira, obzirom da je uvjetuje formiranjem Vlade FBiH u novom mandatu prije postizanja dogovora o Izbornom zakonu. Istina je da je sadašnja Vlada FBiH formirana još 2015. godine, temeljem rezultata Općih izbora iz 2014., a u međuvremenu su održani i Opći izbori 2018. godine, čiji rezultati u Federaciji nisu ni implementirani na formiranje izvršne vlasti.

To zbilja nije situacija prihvatljiva u funkcionalnoj demokratskoj državi, ali začuđuje Izetbegovićev govor o toj temi u kome potpuno zanemaruje vlastitu odgovornost za tu situaciju. Bio je vrlo dobro upoznat s činjenicom da je HDZ BiH, njegov koalicioni partner od 2015., izmjene Izbornog zakona stavio na prvo mjesto u svojoj izbornoj kampanji 2018. godine, jasno su mu te izmjene ponovili kao uvjet za formiranje nove federalne Vlade i poslije izbora, a one su nedvojbeno prepoznate kao nužne i u Političkom dogovoru koji je integralni dio Mostarskog sporazuma, koji je Izetbegović s Draganom Čovićem potpisao 2020. godine, uz pokroviteljstvo predstavnika EU-a, SAD-a, UK-a i OSCE-a.

Unatoč svim ovim činjenicama Izetbegović opet prejudicira redoslijed – najprije nova Vlada FBiH a onda dogovori o Izbornom zakonu, koji još nisu niti započeli, i to voljom samoga Izetbegovića. Time posve legitimnom čini slutnju da bi po mogućnom formiranju nove Vlade FBiH sasvim napustio bilo kakvu ideju o izmjenama Izbornog zakona, kao što je, uostalom, i do sada radio, jer nema baš nikakvih garancija za to da bi, kada dobije što želi, promijenio svoj stav po tom pitanju. Pregovore o izmjenama Izbornog zakona prije izbora nove federalne Vlade čak naziva ucjenom, zanemarujući činjenicu da je upravo on taj koji ucjenjuje beskrajnim otezanjem barem početka tih pregovora.

Glede samog sadržaja mogućnih izmjena Izbornog zakona, Izetbegović unaprijed izražava skepsu o mogućnosti dogovora, čime samo pojačava sumnju u nepostojanje iskrenih namjera da se do njega dođe. To pravda ne samo „vrlo udaljenim pozicijama SDA i HDZ-a“, kao da pregovori ne služe upravo nadilaženju političkih razlika, već i „udaljenošću presuda koje moramo implementirati“. On umjetno i potpuno neutemeljeno suprotstavlja, kao međusobno nespojive, „presudu Ustavnog suda po apelaciji Ljubić na kojoj inzistira HDZ i sve presude Europskog suda za ljudska prava na kojima inzistira SDA“. Freudovskom omaškom je tako priznao da ga ne interesira implementacija odluke Ustavnog suda vlastite zemlje, a ničime potkrepljeno je sebi prigrabio monopol privrženosti presudama Europskog suda za ljudska prava.

Takav postupak je mogućan jedino uz potpuno zanemarivanje merituma presuda obaju sudova – jer niti odluka „Ljubić“ na bilo koji način traži ukidanje građanskog principa, čijim se zaštitnikom Izetbegović predstavlja, jer je taj princip neporecivo zaštićen u načinu izbora i funkcioniranja zastupničkih domova i kantonalnih skupština, niti odluke Europskog suda za ljudska prava na bilo koji način traže ukidanje tijela namijenjenih zastupanju konstitutivnih naroda. Te odluke traže isključivo omogućavanje svim građanima, neovisno o njihovoj nacionalnoj (ne)pripadnosti, glasovanja i kandidiranja za izaslanike u tim tijelima. Niti više niti manje od toga. Izetbegović nepotrebno usložnjava realno postojeći problem tvrdeći, naravno netočno, da je ukidanje spomenutih tijela, Predsjedništva BiH i domova naroda, jedini način izjednačavanja svih građana u njihovim izbornim pravima.

On se formalno zalaže za „balans etničkog i građanskog“, što implicira da su konstitutivni narodi u BiH etničke grupe a ne nacije, a taj „balans“ vidi zapravo u potpunom ukidanju ili barem marginalizaciji nacionalne komponente. Upravo s tim ciljem uvodi u cijelu priču komponentu koju niti na koji način nije tretirala niti jedna odluka Europskog suda za ljudska prava u svom meritumu – „ono na čemu SDA posebno inzistira je da se ukloni asimetrija funkcioniranja Vijeća naroda u RS-u i Doma naroda u FBiH, odnosno da se oslobodi kapacitet većine u Zastupničkom domu“. Iznuđivanjem „kompromisa“ po ovome pitanju, koje je sam aktualizirao, on uvjetuje bilo kakav dogovor, što opet svjedoči da su mu odluke Europskog suda za ljudska prava tek puki izgovor za održanje sadašnjeg stanja, u kome Bošnjaci imaju realne šanse održavati hegemoniju nad Hrvatima.

Pored tog strateškog motiva, Izetbegović razotkriva i onaj taktički – zadržavanje podrške što većeg broja bošnjačkih birača, kojima je predugo obećavao spomenutu hegemoniju pa se sada boji njihove reakcije u slučaju stvarnog kompromisa s Hrvatima. To se razotkriva njegovim inzistiranjem na dubljem uvlačenju predstavnika međunarodne zajednice u pregovarački proces, jer bi njihovim pritiskom mogao barem djelomično pred predugo obmanjivanim bošnjačkim biračima pravdati eventualni kompromis, ali i inzistiranjem na uvlačenju drugih, „građanskih“ stranaka, čijim bi stavovima, koji se svode na još radikalniji hegemonizam, pravdao upravo pred inozemnim predstavnicima svoje nepristajanje na kompromis.

Još je jedan način na koji Izetbegović smanjuje mogućnost dogovora inzistiranje na nužnosti izmjena Ustava BiH, nasuprot činjenici da isključivo Izborni zakon i na njemu utemeljena akta sprječavaju pojedine građane u glasovanju i kandidiranju za pojedine dužnosti: “Nije mi jasno na koji način se može učiniti da Sejdić ili Finci budu izabrani u državno Predsjedništvo u kojem je rečeno da to mora biti jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Bošnjak. Kako će Jevrej ili Rom ući u Predsjedništvo? To je isto kao da mi objašnjavate da se može hodati po vodi. Ne može se bez ustavne promjene, a ako do njih ne dođe, neće biti novog Izbornog zakona“.

Izetbegović ili ne umije ili ne želi riječ „three Members: one Bosniac and one Croat“ u engleskom, mjerodavnom originalu Ustava BiH, prevesti s „tri člana: jedan bošnjački i jedan hrvatski“, već s „tri člana: jedan Bošnjak i jedan Hrvat“, premda je prva verzija neusporedivo bliža duhu engleskog jezika. Obzirom da je to za njega hodanje po vodi, neovisno zbog odsustva znanja ili elementarne dobre volje, ne začuđuje ni njegov hinjeni oprezni optimizam, a zapravo verbalna priprema za nastavak opstrukcije: „Zato nisam optimist da ćemo uopće doći do dogovora, a naročito da ćemo lako doći do njega, ali moramo pokušati”.

Zbog svega toga bi bilo odlično da mu se ispuni barem jedna želja – ona o dubljem uključivanju u pregovore o izmjenama Izbornog zakona predstavnika međunarodne zajednice, koji nikako ne vole gaženje sporazuma kojima su bili pokrovitelji, primjerice Mostarskog koji je tek djelomice ispunjen.

[Kolinda]

KAMO IDE BIH Robert Hayden: „New deal“ za destabilizaciju mira u Bosni i Hercegovini
4. ožujka 2021.
Budućnost BiH i dalje ostaje predmet intenzivnih debata. Kako bi obilježili 25. godišnjicu potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma članovi Radne grupe za Zapadni Balkan američkog Willsonovog centra objavili su izvješće s preporukama kako “popraviti Dayton”. Autor ovog rada je Daniel S. Hamilton, a u njegovoj izradi sudjelovali su, među ostalima, Reuf Bajrović, Majda Ruge, Jasmin Mujanović, Daniel Serwer, Hoyt Yee, Faris Vehabović i drugi. Njihov rad zagovara međunarodnu intervenciju u BiH kako bi se nametnula bošnjačka unitaristička agenda, odnosno traže međunarodnu intervenciju u BiH kako bi se Hrvatima i Srbima nametnulo tzv. “građansko” uređenje zemlje. Na njihov rad reagirao je Robert M. Hayden*.

U članku naslova “New deal” za destabilizaciju mira u BiH (A “New Deal” for Destabilizing the Bosnian Peace) autor Robert M. Hayden vješto osporava preporuke iz izvještaja “Popraviti Dayton: New deal za BiH” autora Daniel Hamiltona koji je objavio izvještaj o tomu kako “popraviti Dayton” pri tom promovirajući bošnjačku unitarističku agendu.



Izvještaj “Fixing Dayton: A New Deal for Bosnia and Herzegovina” Daniela Hamiltona zagovara promjene u Daytonu dogovorene ustavne strukture kojom je okončan rat u BiH kako bi zemlja mogla prijeći s “etnokracije u predstavničku demokraciju”. Predlaže se smanjivanje nadležnosti entiteta Republika Srpska i Federacija BiH te veliko povećanje nadležnosti države BiH kao i potpuno oduzimanje moći nacionalnim strankama. Ako se ovi koraci ne poduzmu, navodi Hamilton, riskira se urušavanje BiH kao i proizvodnja nestabilnosti na cijelom prostoru jugoistočne Europe.

I dok nepozvani daju preporuke za kreiranje politika “u ime naroda” i “građana BiH” Hamiltonov izvještaj ne nudi nikakve čvrste dokaze o tomu što stanovnici BiH uistinu žele, ignorira jako dobro dokumentirane činjenice koje su u suprotnosti s njegovim tvrdnjama te iznosi očigledne lažne tvrdnje. Dio Hamiltonovih prijedloga politički predstavnici Srba i Hrvata u BiH uporno odbijaju još od 1990. godine. Inače, Srbi i Hrvati u BiH čine oko polovine ukupnog stanovništva države.



Važnija od 25. godišnjice Daytona je 30. godišnjica prvih slobodnih izbora u BiH kad se ogromna većina građana BiH i formalno podijelila na tri odvojene nacionalne zajednice: Bošnjake, Srbe i Hrvate.

Ovakva tripartitna podjela stanovništva BiH se potvrdila na doslovno svakim održanim izborima od 1990. do danas, piše Hayden.

Stoga predstavnička demokracija u BiH mora podrazumijevati tripartitnu konsocijaciju između ove tri nacionalne zajednice. Daytonski sustav omogućuje upravo to. Srbi i Hrvati, piše Hayden, su i prihvatili državu BiH jer središnja, državna razina vlasti, nema veliki utjecaj na njih.

U dvije trećine jedinica lokalne samouprave u zemlji jedna nacionalna zajednica je zastupljena od 70 do 99 posto, dok najviše devet od ukupno 143 općine danas ima približno sličnu demografsku strukturu kao i 1991. godine. I dalje nema dokaza, podsjeća Hayden, da bi Hrvati i Srbi u BiH bili voljni prihvatiti vladavinu centralizirane vlade. Pokušaji da se BiH centralizira unatoč kontinuiranom otporu Hrvata i Srba takvim težnjama vrlo vjerojatno će potaknuti konflikt kojeg se Hamilton u svojem radu pribojava.



Ključna greška: Ignoriranje izborne volje Hrvata i Srba



Izvještaj “Popraviti Dayton” tvrdi kako građani BiH… odbacuju etno-nacionalne političare na lokalnim izborima” iz studenog 2020. godine. Ova tvrdnja je pogrešna, pojašnjava Hayden. U svim hrvatskim općinama, kao i u gotovo svim srpskim općinama u BiH to se jednostavno nije dogodilo. U hrvatskim općinama pobijedile su hrvatske nacionalne stranke a u srpskim srpske. Također, i bošnjačke nacionalne stranke su pobijedile u gotovo svim većinski bošnjačkim općinama u BiH s izuzetkom Sarajeva.

Stoga izvještaj “Popraviti Dayton” iznosi lažne tvrdnje o volji birača iskazanoj na posljednjim lokalnim izborima. Hayden uočava kako još od 1990. godine zahtjeve za centralizacijom ili unitarizacijom države uporno iznose samo stranke i političari koji gotovo isključivo dobijaju glasove Bošnjaka. Istovremeno, takve zahtjeve uporno odbijaju stranke i političari koji dobijaju glasove Hrvata ili Srba. Također, uočava kako se rat i vodio kako se unitarna država ne bi nametnula Srbima i Hrvatima.

Nadalje, prije izbora 2020. SDP je predložio amandmane na Ustav koji su u skladu s unitarističkim težnjama koje predlaže izvještaj “Popraviti Dayton”. Hayden pri tom uočava kako je SDP dobio pet posto glasova u RS-u kao i u većinski hrvatskim dijelovima FBiH. Kakav-takav rezultat su pak ostvarili isključivo u dijelovima države s bošnjačkom većinom.

“‘Popraviti Dayton’ stoga pokušava progurati politike koje zastupaju bošnjački politički akteri a koje su od 1990. do 2020. opetovano odbijane od hrvatskih i srpskih političkih aktera”, piše Hayden.

Stranci kreiraju “promjene koje vode domaći građani”?

Cilj autora izvještaja “Popraviti Dayton” je omogućiti SAD-u i EU da “rade s bh. građanima kako bi se ostvarila funkcionalna i efikasna država BiH koja ima legitimaciju građana”. To se, dodaje se, može ostvariti “strukturnim reformama” koje moraju “voditi građani”, iako se ovo očigledno ne bi moglo dogoditi da SAD nisu “postavile pozornicu” i “pružile siguran prostor”.



I više od toga: Zapad mora „sazvati građane da utvrde promjene ustava zemlje i strukture donošenja odluka koje su izvedive u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju i odlučno se obračunavaju s opstruktivističkim akterima koji su blokirali prethodne reformske napore“.



Zaista, ironično se pita Hayden. Koji bi to točno građani bili? Tko bi odabrao koji predstavljaju stanovnike BiH? Ako će revizija Daytona imati podršku stanovnika BiH, onda će te promjene uistinu morati biti plod volje domaćih aktera, ali je nedosljedno dodijeliti odgovornost za promjene domaćim akterima dok se istovremeno strancima omogućuje da odrede koji su stanovnici BiH “legitimni”. Nadalje, na kakvo se “odlučno djelovanje” protiv “opstruktivističkih aktera” misli? Kako su gotovo svi srpski i hrvatski izabrani politički dužnosnici od 1990. do danas bili protiv zahtjeva koji se iznose u izvještaju “popraviti Dayton”, čini se kako je plan tražiti zabranu političkih programa koje u ogromnoj većini podržavaju Srbi i Hrvati. Proglašavanje uporno iskazivane volje Srba i Hrvata nelegitimnom neće dovesti do tog da Srbi i Hrvati prihvate ono što stranci propišu, piše Hayden.

Također, autori izvještaja žele omogućiti pojedincima koji se ne identificiraju kao pripadnici konstitutivnih naroda da mogu dizajnirati i provesti novu arhitekturu države koja će više odgovarati njihovim potrebama. No, popis stanovništva iz 2013. godine je pokazao kako je takvih “kozmopolita” vrlo malo u BiH. Više od 96 posto stanovništva države se izjasnilo kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati a 99 posto njih također se izjasnilo kako se koriste odgovarajućim jezikom te imaju vjerska uvjerenja sukladno nacionalnosti (muslimani, pravoslavni, katolici). To su obrasci vidljivi u doslovno svim popisima stanovništva u BiH još od pada Osmanskog carstva. Davati moć doslovno samo jednom postotku stanovništva je uistinu čudna definicija demokracije.



Obespravljivanje polovine stanovništva u ime demokracije

Kako su tri odvojene nacionalne zajednice pokazale svoje jasno postojanje na doslovno svim ikad održanim slobodnim izborima u BiH, piše Hayden, teško je tvrditi da izborni pobjednici nemaju legitimitet naroda. Uz jednu iznimku.

Odredbama Izbornoga zakona BiH (koji je opterećen presudama Ustavnoga suda BiH i Europskog suda za ljudska prava) omogućeno je svim glasačima na području FBiH da glasuju za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Kako Bošnjaci po brojnosti uvelike nadmašuju Hrvate, hrvatskog člana Predsjedništva više puta izabrali su Bošnjaci i to gotovo bez i jednog glasa hrvatskih glasača. To znači da izabrani hrvatski član Predsjedništva BiH (aktualni Željko Komšić) nema nikakav legitimitet hrvatskog stanovništva u BiH.

Hayden piše kako Hrvati i Srbi neće prihvatiti nikakve promjene Izbornog zakona koje, pojednostavljeno rečeno, ozakonjuju “fenomen Komšić”, odnosno da se jedan narod miješa u izbor političkih predstavnika drugog naroda, što je danas u FBiH, gdje Bošnjaci uporno nameću Hrvatima političke predstavnike.

Prijedlog da NATO postane “okupacijska sila” u BiH

Najzlokobnija preporuka izvještaja “Popraviti Dayton” je da EUFOR ili vojska pod NATO vodstvom budu u stanju nametnuti odluke visokog predstavnika u BiH. To je poziv za vojnu okupaciju, poziv da strana vojna sila podupre stranog namjesnika (potkralja) da provodi odluke suprotne volji domaćeg stanovništva, što pak jasno pokazuje laž koja se sastoji u prethodno navedenoj tezi da “Popraviti Dayton” zagovara politike koje traže “građani BiH”.

Postoji jako malo dokaza da ljudi koji žive u BiH žele ili priželjkuju sukob. Jednako tako, malo je dokaza i da će Hrvati i Srbi prihvatiti nametanje vlasti od strane centralizirane vlade koju su odabrali stranci. Međutim, piše Hayden, ako bi netko želio stvoriti sukob u BiH, vrlo obećavajući način za to bio bi pokušaj centralizacije države protiv volje oko polovine njenog stanovništva.

Umjesto “New deala” BiH treba prijedlog utemeljen na činjenicama

Narodni legitimitet promjena Daytona zahtijevat će angažiranje političkih vođa koje su izabrale tri nacionalne izborne jedinice, jasan je Hayden. Konstitutivni narodi postoje u društvenom i političkom smislu dok nediferencirano državno građanstvo zamišljeno u izvješću “Popraviti Dayton” ne postoji; i oni sada uglavnom žive u nacionalno definiranim političkim zajednicama.

Ozbiljni prijedlozi za reformu Bosne i Hercegovine moraju kao polazište uzeti stvarnost ove podijeljene zemlje. Na primjer, zahtjevi za secesijom uglavnom su odgovori na nastojanja da se ukine RS, de facto, ako ne i de jure, pod svemoćnom središnjom vladom. Zabrana secesije stoga bi trebala biti popraćena zabranom ukidanja bilo kojeg entiteta, bilo kojeg kantona u FBH, kao i zabranom ukidanja zakonskih ovlasti i nadležnosti tog entiteta ili kantona, bez odobrenja na referendumu u tom entitetu ili kantonu. Nadalje, reforme bi trebale osigurati da Središnje izborno povjerenstvo, Ustavni sud, Državnu agenciju za istrage i zaštitu i Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH ne mogu koristiti pripadnici jednog od konstitutivnih naroda BiH, sami ili uz aktivno sudjelovanje stranaca, da pokušaju nametnuti centralizirajuća (unitaristička) pravila entitetima ili kantonima, bez prihvaćanja političkih zajednica koje žive u njima.



Sljedeća ključna reforma bila bi poništavanje promjena Izbornog zakona kojima su Hrvati obespravljeni u izboru hrvatskih članova Predsjedništva i domova naroda. Teško je shvatiti zašto bi Hrvati odustali od zahtjeva za odvojenim hrvatskim entitetom sve dok nisu u mogućnosti sami birati svoje predstavnike, jasan je Hayden.

BiH nije takva kakva jest zbog daytonskog sustava; ona je takva zbog podijeljene prirode bosanskohercegovačkog društva. Građani BiH vjerojatnije će početi osjećati zajedništvo kada stranci prestanu pomagati jednoj strani u pokušajima majorizacijske vladavine – ne samo vladavine većine – drugima, kao što je predloženo u Izvještaju “Popravljanje Daytona”, zaključio je Hayden.

*Robert Hayden (J.D., Ph.D.) je antropolog prava i politike. Njegova su se primarna istraživanja tijekom više od tri desetljeća usredotočila na Balkan, ali je također radio terenski rad u Indiji (1970-te, 1992., 2013.) i među Irokezima Seneca u državi New York (1970-ih). Nakon etnografskih istraživanja jugoslavenskog socijalizma od 1981. do 1989., radio je opsežan rad na pitanjima nasilja, nacionalizma, ustavnosti i obnove država na prostoru bivše Jugoslavije, kao i na pitanjima tranzicijske pravde proizašlim iz jugoslavenskih ratova. Od 2007. do 2013. profesor Hayden vodio je „Antagonističku toleranciju“, međunarodni interdisciplinarni projekt o konkurentnom dijeljenju vjerskih mjesta, u okviru koga su prikupljeni i analizirani različiti, etnografski, povijesni i arheološki podatci iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Indije, Meksika, Perua, Portugala i Turske. Njegova nova istraživanja koja proizlaze iz ovog projekta uključuju studije sufijskih / derviških redova u postimperijalnim okruženjima i (ponovnu) izgradnju vjerskih lokaliteta za obilježavanje konkurentskih nacionalnih teritorijalnih zahtjeva u Bosni i Hercegovini od kraja tamošnjeg rata.

Zanimljivo štivo...

[Istinu govorim]

Cijenim da Bošnjaci ne znaju koristit dejton ili vlast, tako i da im se da uređenje ko u Crnoj Gori na vlasti bi bili Dritan Abazović i srpska koalicija.

U skladu sa gore navedenim ja nemam izbora osim da opet zaokružim Komšića

[Truba]

Hvala

Za koga ces 2026.?
I imate li nekog mladjeg za poslije?

[statixx]

„ono na čemu SDA posebno inzistira je da se ukloni asimetrija funkcioniranja Vijeća naroda u RS-u i Doma naroda u FBiH, odnosno da se oslobodi kapacitet većine u Zastupničkom domu“..

https://www.atvbl.com/vijesti/republika ... aroda-nema

[Truba]

Vijece naroda nije daytonska institucija?

[MorningStar]

Vijece naroda nije daytonska institucija?

To ide u paketu na ustavni sud sa imenom "republika srpska" koje je neustavno iako je slucajno napisano koliko puta u ustavu.

[Istinu govorim]

Hvala

Za koga ces 2026.?
I imate li nekog mladjeg za poslije?

Ima jedan iz Živinica dobar

[Novak20]

Skandalozan naslov u nekada Slobodnoj Bosni. Pomislio sam da je Sattler nekoga z...io, kad ono stao na stranu Dodika i Čovića oko povjerenstva za IZ. Strašno.
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/19 ... evima.html

PORTAL "ISTRAGA" OTKRIVA NOVI SKANDAL: Sattler stao uz Dodika i Čovića i udovoljio OVIM ZAHTJEVIMA

Međunarodne organizacije koje se bave izbornim pitanjima su predložile da članovi CIK-a budu sastavni dio Interesorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH. Kadrovi HDZ-a i SNSD-a usprotivili su se tom stavu, a šef Delegacije EU Johann Sattler nema ništa protiv stavova Dodika i Čovića, piše portal Istraga.ba.

Članovi Centralne izborne komisije BiH, navjerovatnije, neće biti dio interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, saznaje Istraga.ba.

Ovo je stav lidera SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojem se ne protivi šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

“Predstavnici Delegacije EU ne insistiraju na tome da Dodik i Čović promijene svoj stav”, kazao nam je izvor iz diplomatskih krugova.

Podsjećamo, međunarodna zajednica predvođena OSCE-om zatražila je od Parlamentarne skupštine BiH formiranje Interresorne radne grupe koja bi se bavila izmjenama Izbornog zakona, vodeći računa, prevashodno, o presudama Međunarodnog suda za ljudska prava iz Strasbourga i Ustavnog suda BiH. Predloženo je da u tu Radnu grupu budu imenovani predstavnici Vijeća ministara BiH, Doma naroda BiH, Predstavničkog doma PS BiH i Centralne izborne komisije. Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. Mada prijedlog još nije formalizovan, u ime Predstavničkog doma u Radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto. Vijeće ministara BiH nije predložilo svoje članove. No, članovima CIK-a kadrovi SNSD-a i HDZ-a ne dopuštaju da budu dio Interresorne grupe.

“Ambasador Sattler u tome ne vidi problem, jer je njegov prioritet da se postigne bilo kakav napredak”, tvrdi sagovornik portala "Istraga" iz međunarodne zajednice.

Slična radna grupa postojala je i prije nekoliko godina i tada nije bilo prepreka da Centralna izborna komisija ima svoje predstavnike. No, tada je CIK bio pod kontrolom HDZ-a i SNSD-a, odnosno političkih partija koje čine parlamentarnu većinu. Novi saziv CIK-a, međutim, ne kontrolišu HDZ i SNSD, a Borjana Krišto nastoji, preko Suda BiH, osporiti izbor aktuelnih članova Centralne izborne komisije.

Prema poslovniku ranijeg saziva Interresorne radne grupe, sve odluke bi se morale donositi tako što bi najmanje dva člana iz reda svih konstitutivnih naroda glasali za odluku. To znači da bi postojao mehanizam etničke blokade donošenja bilo kakve odluke

[Kolinda]

Ne znam da li mi se učinilo ili je Bakir izjavio da nije neophodna promjena Ustava nego se samo može primjeniti izborni zakon?

Referiram se na izjavu koju je dao nakon jučerašnjeg sastanka u zgradi EU...nosi masku pa mrmlja zato nisam dobro razumio...

[DonieBrasco]

Niko ne zna sta su im ovi rekli na sastanku moze se samo nagađati, niti se zna sta je bila tema sastanka. Vidjet cemo u skorije vrijeme sta ce biti za ustav i izborni tu ce biti svega i svacega.

[Grean]

Zanimljivo štivo...

Zanimljivo je u onolikoj mjeri koliko je pozeljno drzava BiH treba vjecnog visokog predstavnika jer ovo sto je on opisao je zadrzavanje nefunkcionalne drzave gdje se ni jedna konstruktivna odluka ne moze donijeti.

Dejton je zaustavio rat ali nije ustav po kojem zemlja moze funcionisati bez ucjena onih koji je ne zele. Znaci vracamo se na staro, treba nam stranac da ne bi usli u nove sukobe.

[Kolinda]

Zanimljivo štivo...

Zanimljivo je u onolikoj mjeri koliko je pozeljno drzava BiH treba vjecnog visokog predstavnika jer ovo sto je on opisao je zadrzavanje nefunkcionalne drzave gdje se ni jedna konstruktivna odluka ne moze donijeti.

Dejton je zaustavio rat ali nije ustav po kojem zemlja moze funcionisati bez ucjena onih koji je ne zele. Znaci vracamo se na staro, treba nam stranac da ne bi usli u nove sukobe.

Što više VP to manje države, kome nije jasno nek se zapita malo, drugo, nije država samo sarajevska kotlina niti samo ono što zamišljaja 5 stranaka iz istog središta...država su i Srbi, država su Hrvati a također i Ostali. Bez dogovora "sviju skupa zajedno" napretka nema, "prvo sapun pa onda parfem".
Vrijeme iza nas je pokazalo da bošnjačkoj politici nije stalo do države nego do moći u nametanju svoje istine i volje a tako se ne ide naprijed.

[p206]

Zanimljivo štivo...

Zanimljivo je u onolikoj mjeri koliko je pozeljno drzava BiH treba vjecnog visokog predstavnika jer ovo sto je on opisao je zadrzavanje nefunkcionalne drzave gdje se ni jedna konstruktivna odluka ne moze donijeti.

Dejton je zaustavio rat ali nije ustav po kojem zemlja moze funcionisati bez ucjena onih koji je ne zele. Znaci vracamo se na staro, treba nam stranac da ne bi usli u nove sukobe.

Što više VP to manje države, kome nije jasno nek se zapita malo, drugo, nije država samo sarajevska kotlina niti samo ono što zamišljaja 5 stranaka iz istog središta...država su i Srbi, država su Hrvati a također i Ostali. Bez dogovora "sviju skupa zajedno" napretka nema, "prvo sapun pa onda parfem".
Vrijeme iza nas je pokazalo da bošnjačkoj politici nije stalo do države nego do moći u nametanju svoje istine i volje a tako se ne ide naprijed.

Bosnjačka politika ispade kriva za ovaj nakaradni ustav i ustrojstvo,a kojim su samo Srbi zadovoljni... ne ide burazeru,nema logike..
Hrvatska politika u BiH radi ogromnu grešku što svoja prava traži samo na pola teritorije, i tim stavom će vam uvijek biti tijesno sa Bošnjacima,dok srpska strana spokojno parfemiše masovne grobnice. Da tražite prava na cijeloj teritoriji, prije bi dobili ono što hoćete.

[MuaDib]

Izmjene izbornog zakona vec su dogovorene po mostarskom modelu, a izmjene se odnose isključivo na izbor članova Predsjedništva iz Federacije. I to na način način teritorij federacije čini federalnu izbornu jedinicu, ali se djeli i na kantonalna izborna područja koju čini teritorij svakog kantona. Po istom modelu za članove Predsjedništva, biraju se dva kandidata koji su dobili najviše glasova nakon zbira glasova osvojenih u federalnoj izbornoj jedinici i kantonalnom izbornom području. Samo sada se namjerno pravi cirkus i zatezanje da se stvori privid neophodnosti rješavanja izbornog zakona.

Ono što je posebno interesantno i zbog čega je pozvan SNSD na sinoćnji sastanak, jeste prijedlog Amandmana II na Ustav BiH, kojim će se u ustavni poredak ubaciti kaluzula da se pod diskirminacijom ne mogu smatrati mjere i propisi koji su umjereni ka cilju ostvarivanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Pomenuti amandman je već ponuđen u slijedećem obliku:

Amandman II na Ustav Bosne i Hercegovine koji glasi:

U Ustavu Bosne i Hercegovine u članu I, tačka 2. Demokratska načela mijenja se i glasi:

2. Demokratska načela

a.) Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcionira na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
b.) Pravni poredak u Bosni i Hercegovini zasniva sa na vladavinu zakona i jednakost svih građana pred zakonom.
c.) U Bosni i Hercegovini zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.
d.) Pod diskriminacijom u Bosni i Hercegovini se ne mogu smatrati propisi i posebne mjere koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ukupne ravnopravnosti i zaštite građana koji su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju.

Ovo je ocjenjeno kao najbezbolniji pristup, koji samo koristi već postojeće pravne mehnizme Evropske unije, koji u posebnim slučajevima prepoznaje presedane, što je djelomično i navedeno u presudi Sejdić Finci gdje stoji da Bosna i Hercegovina nije pružila dovoljne ustavno-pravne srgumente kojima bi opravdala diskirminaciju.

[BHCluster]

Izmjene izbornog zakona vec su dogovorene po mostarskom modelu, a izmjene se odnose isključivo na izbor članova Predsjedništva iz Federacije. I to na način način teritorij federacije čini federalnu izbornu jedinicu, ali se djeli i na kantonalna izborna područja koju čini teritorij svakog kantona. Po istom modelu za članove Predsjedništva, biraju se dva kandidata koji su dobili najviše glasova nakon zbira glasova osvojenih u federalnoj izbornoj jedinici i kantonalnom izbornom području. Samo sada se namjerno pravi cirkus i zatezanje da se stvori privid neophodnosti rješavanja izbornog zakona.

Ono što je posebno interesantno i zbog čega je pozvan SNSD na sinoćnji sastanak, jeste prijedlog Amandmana II na Ustav BiH, kojim će se u ustavni poredak ubaciti kaluzula da se pod diskirminacijom ne mogu smatrati mjere i propisi koji su umjereni ka cilju ostvarivanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Pomenuti amandman je već ponuđen u slijedećem obliku:

Amandman II na Ustav Bosne i Hercegovine koji glasi:

U Ustavu Bosne i Hercegovine u članu I, tačka 2. Demokratska načela mijenja se i glasi:

2. Demokratska načela

a.) Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcionira na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
b.) Pravni poredak u Bosni i Hercegovini zasniva sa na vladavinu zakona i jednakost svih građana pred zakonom.
c.) U Bosni i Hercegovini zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.
d.) Pod diskriminacijom u Bosni i Hercegovini se ne mogu smatrati propisi i posebne mjere koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ukupne ravnopravnosti i zaštite građana koji su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju.

Ovo je ocjenjeno kao najbezbolniji pristup, koji samo koristi već postojeće pravne mehnizme Evropske unije, koji u posebnim slučajevima prepoznaje presedane, što je djelomično i navedeno u presudi Sejdić Finci gdje stoji da Bosna i Hercegovina nije pružila dovoljne ustavno-pravne srgumente kojima bi opravdala diskirminaciju.

Sta ce sa ostalim presudama?

[kabas]

Izmjene izbornog zakona vec su dogovorene po mostarskom modelu, a izmjene se odnose isključivo na izbor članova Predsjedništva iz Federacije. I to na način način teritorij federacije čini federalnu izbornu jedinicu, ali se djeli i na kantonalna izborna područja koju čini teritorij svakog kantona. Po istom modelu za članove Predsjedništva, biraju se dva kandidata koji su dobili najviše glasova nakon zbira glasova osvojenih u federalnoj izbornoj jedinici i kantonalnom izbornom području. Samo sada se namjerno pravi cirkus i zatezanje da se stvori privid neophodnosti rješavanja izbornog zakona.

Ono što je posebno interesantno i zbog čega je pozvan SNSD na sinoćnji sastanak, jeste prijedlog Amandmana II na Ustav BiH, kojim će se u ustavni poredak ubaciti kaluzula da se pod diskirminacijom ne mogu smatrati mjere i propisi koji su umjereni ka cilju ostvarivanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Pomenuti amandman je već ponuđen u slijedećem obliku:

Amandman II na Ustav Bosne i Hercegovine koji glasi:

U Ustavu Bosne i Hercegovine u članu I, tačka 2. Demokratska načela mijenja se i glasi:

2. Demokratska načela

a.) Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcionira na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
b.) Pravni poredak u Bosni i Hercegovini zasniva sa na vladavinu zakona i jednakost svih građana pred zakonom.
c.) U Bosni i Hercegovini zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.
d.) Pod diskriminacijom u Bosni i Hercegovini se ne mogu smatrati propisi i posebne mjere koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ukupne ravnopravnosti i zaštite građana koji su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju.

Ovo je ocjenjeno kao najbezbolniji pristup, koji samo koristi već postojeće pravne mehnizme Evropske unije, koji u posebnim slučajevima prepoznaje presedane, što je djelomično i navedeno u presudi Sejdić Finci gdje stoji da Bosna i Hercegovina nije pružila dovoljne ustavno-pravne srgumente kojima bi opravdala diskirminaciju.

Oni nemaju dvotrećinsku većinu ni sa SNSD.