Forum Klix.ba

Popis stanovništva proveden AU 1910. godina bio je, do tada, najdetaljniji i najmoderniji popis stavovništva u Evropi koji je "zakačio" i BiH i koji pruža ogromne informacije i nepravedno je najčešće spominje u nacionalno-vjerskom kontekstu.

-U Sarajevu je 1910. godine živjelo 25% stranaca, svaki četvrti stanovnik je bio stranac. Gledajući procentualno, više nego NW danas. Šta su svi ti ljudi radili ako nisu bili svi vojnici?

-95% kuća je naseljeno, najveći broj brakova je sklopljen između 25-30-te godina, razvoda skoro ne postoji, nepismenost je ogromna (izvan velikih gradova skoro totalna), pruža detaljne podatke bukvalno današnjih mjesnih zajednica.

Proveden je u vremenskoj prekretnici sistema pred Veliki rat i konačnog razriješenja kraljevina. Zasigurno je iskorišten i u vojne svrhe u cilju "brojeva" muških osoba na koje Monarhija može računati za par godina.

Posebno poglavlje je o društvenim klasama, pa se nalaze društvene klase: zemljoposjednici sa kmetovima, zemljposjednici bez kmetova, slobodni građani, i kmetovi. Može li neko ovo detaljnije objasniti, da li su zemljoposjednici zapravo begovi odnosno stalež koji se gubi. Ogroman je procenat i kmetova, iako je 1910. godina, i u nekim predjelima BiH, po popisu, kmetovi su i "ujedno slobodni seljaci". Imaju li neke reference o ovim kmetovima i njihovom stilu života ?

Mislim da ima puno zanimljivih stvari u ovom popisu i da zaslužuje svoju temu.

Popis je digitalizovan od strane Univerziteta Regensburga, ima 800 stranica i nalazi se na linku

Pa u Sarajevu sigurno su se pisali turci mnogi... kategorija "ostali" kao i danas u cilju ostvarivanja nekog interesa. Moja pretpostavka ne znam sta bi drugo moglo da bude.

revolverash wrote: ↑08/01/2021 22:00-U Sarajevu je 1910. godine živjelo 25% stranaca, svaki četvrti stanovnik je bio stranac. Gledajući procentualno, više nego NW danas. Šta su svi ti ljudi radili ako nisu bili svi vojnici?

Radili su stručne poslove za koje nije postojao kadar u BiH. Od muzejskih radnika, do pravnika, do nastavnika, do arhitekata.

Što me trznu, ja rekoh kućne liste se mogu vidjeti.

ninjahepek wrote: ↑15/01/2021 19:27 Što me trznu, ja rekoh kućne liste se mogu vidjeti.

Moguće da možete doći do tih podataka preko Historijskog arhiva, s tim da se usluge naplaćuju. Ironično je što kod domaćih arhiva moramo plaćati ove usluge, a dostupni su bečki i evropski arhivi online i besplatni za sve.

Nista nije zacudo u ovoj maćehi od drzave...

@Woody , u vezi ''sedam šuma'' je jedna od teorija da je svaki od sedam kotara imao u ''sedam šuma'' iznad Sedrenika svoje hise u toj drvnoj masi. Ne tvrdim, samo dopunjejem sa još jednom teorijom, ništa više.

Nekako s proljeća wrote: ↑18/01/2021 19:25 @Woody , u vezi ''sedam šuma'' je jedna od teorija da je svaki od sedam kotara imao u ''sedam šuma'' iznad Sedrenika svoje hise u toj drvnoj masi. Ne tvrdim, samo dopunjejem sa još jednom teorijom, ništa više.

Zar Sarajevo nije imalo 8 kotara? Menščini da jeste (1. Čajniče; 2. Foča; 3. Fojnica; 4. Rogatica; 5. Sarajevo; 6. Visoko; 7. Višegrad; 8. grad Sarajevo)

Na prilogu iznad iz 1910. godine, sa nekim statističkim podatcima kompatibilnim sa zadnjim upisima na temi....bla bl bla

Fino pri dnu stoji navedeno gradski Kotari i koji su to gradski kotari i koliko ih ima. Vjerovatno nisi to primijetio , nebitno...

S obzirom na sadrzaj komentara jasno ti je valjda da samo trola jer nema sta pametnije u zivotu. Samo ignore.

Ogroman je broj rimo katolika bio pretpostavljam to je drzavni aparat koji je dosao sa austro ugarskom.

Prije svega se planski uvećavao tj naseljavao katolički živalj iz susjednih AU zemalja, pa dobrim dijelom i pravoslavni se uvećao, dok sa muslimanskim življem to je išlo sasvim drugačije , u startu a i kasnije...
Da ne prepričavam :
https://youtu.be/KmjZZpBTKZY?t=1110

Koja je razlika izmedju drugih i ostalih?

Razlike su navedene u statističkim podatcima tj uzorcima što bi se danas reklo. Meni je prvo upala u oči stavka tj ''razlika od drugih i ostalih'' po pitanju onih koji su u vojsci, a popisani su.
Druga ''razlika'' koja se može uočiti je religijska različitost , treća bi bila broj domaćinstava tj kuća, i naravno... šta se iz tih razlika može izvući kao korisno saznanje u vezi te vremenske tačke u ukupnoj historiji naše domovine ili u ovom slučaju grada Sarajeva. Valjalo bi imati neki sličan osvrt na neki od predhodnih/ narednih popisa da bi mogli komparirati i ''razlike''. To je već vakat još jedne igranke u okviru Kraljevine SHS. , u Sarajevu je njena vojska dočekana bez otpora, čak sa nekom dozom dobrodošlice ...okupator je okupator i nama preostaje samo da pratimo kako se koji odnosio prema nama. Kojim nama?
Eee