olensoner wrote: ↑16/10/2024 09:01
Dižem zastarjelu temu, ali da ne započinjem novu, jer je vezano za urbanističku dozvolu.
Zanima me uloga susjeda u postupku izdavanja urbanističke dozvole. Konkretno, kakve su opcije u pravnom smislu u situaciji kada nije moguće doći do vlasnika susjedne parcele (vlasnik je duži niz godina u inozemstvu i nije ga moguće kontaktirati) i dobiti njegovu suglasnost?
Da li je suglasnost susjeda zaista obavezna u postupku i da li postoji neko praktično rješenje za ovakvu situaciju?
Pokušaću dati odgovor, uz ogradu da ne znam iz kog si kantona, a relevantno zakondavstvo je na nivou kantona, ne na nivou entiteta.
Uloga susjeda-on ima pravo da učestvuje u "tvom" postupku izdavanja (gradjevinske) dozvole, jer tvoj objekat kako si ga planirao (ili već izgradio, pa si sad u postupku legalizacije) može ugroziti njegova prava, u smislu načina na koji on koristi svoje nekretnine.
Taj susjed ima svojstvo stranke u tom upravnom postupku, dakle ima sva procesna prava- da predlaže dokaze, daje izjave, ulaže pravne lijekove itd itd.
Njegova saglasnost NIJE ULTIMATIVNA. Vrlo često se baš ovdje griješi. Organ- voditelj postupka je dužan da susjeda pozove u postupak, što je u stvarnom životu- poziv za raspravu, ili da mu podneskom omogući pismeno izjašnjenje na okolnosti tvoje gradnje. Susjed se može saglasiti, ne saglasiti, a postoje i situacije uslovnog saglašavanja. U svakom slučaju, ako se ne saglašava ili uslovno saglašava, trebalo bi da da razloge takvog stava. No, ne mora.
Bilo kako bilo, kada organ dobije izjašnjenje susjeda, recimo da je negativno, kao najlošija solucija, tada samo kroz prizmu zakona (zakonski uslovi za izdavanje odobrenja, mahom u tehničkom smislu- lokacija objekta u odnosu na medju i slično, orijentacija prostorija/otvora u odnosu na kucu susjeda itd) organ cijeni osnovanost tih negativnih navoda susjeda. Dakle, MORA ih ocijeniti, a ne slijepo ići- susjed ne da saglasnost, nema dozvole. Kako god ocijenio stav susjeda, mora ga obrazložiti- zašto ga prihvata ili odbija.
Pojednostavljeno gledano- susjeda se mora "zvati" u postupak i njegov stav se mora ocijeniti. Ne smije se ići logikom- nema saglasnosti- nema dozvole.
Ova 3 metra koji se pominju.. "trebalo bi da se "nalaze" u općinskoj/gradskoj Odluci o gradjevinskom zemljištu (ili sličnog naziva), u kojoj se definiše da planirani objekat mora biti udlajen od medjne/međašnje linije minimalno 3 m. Postoje i izuzeci kadam ože i manje, pa čak i na samu medju, ne bih sad o tome jer se ne odnose na tvoju situaciju.
Bez obzira što je objekat udaljen od medje ta 3 m, susjed se mora pozvati da učestvuje u postupku izdavanja dozvole.
U oblasti gradjenja, postoji entitetski/federalni Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou F BiH, sa brojnim izmjenama i dopunama (2006-2024, prema mom saznanju), koji bi trebalo da je "krovni" zakon. To znači da postoje i kantonalni, koji materiju gradjenja, uslove i postupak bliže razradjuju.
Primjera radi, jedan od njih je i Zakon o prstornom uredjenju KS (Sl.novine KS, 24/17 i 1/18). Upravo u tom zakonu je članom 58. definisan procesni položaj susjeda, prava i obaveze, te posljedice:
"Član 58
(Stranke u postupku)
(1) Stranka u postupku je podnosilac zahtjeva: investitor ili vlasnik nekretnine za koju se donosi urbanistička saglasnost.
(2) Zainteresovane strane u postupku su: nosilac drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči sa nekretninom za koju se donosi urbanistička saglasnost.
(3) Prije donošenja urbanističke saglasnosti, nadležni organ dužan je omogućiti zainteresovanim stranama uvid u idejno rješenje.
(4) Nadležni organ pisanim pozivom poziva zainteresovane strane da u roku od osam dana, od dana dostavljanja poziva, izvrše uvid u idejno rješenje.
(5) Ako zainteresovana strana u postupku ne pristupi uvidu u idejno rješenje u roku iz stava (4) ovog člana, smatra se da joj je pružena mogućnost uvida u idejno rješenje.
(6) Zainteresovana strana u postupku može svoje pravo uvida u idejno rješenje ostvariti na uviđaju na licu mjesta prilikom izlaska službenog lica nadležnog organa za donošenje urbanističke saglasnosti na lokaciju na kojoj je predviđeno građenje.
(7) Službeno lice nadležnog organa prilikom vršenja uviđaja na licu mjesta utvrditi će stav zainteresovane strane i na osnovu toga sačiniti zapisnik koji je osnov za ocjenu u postupku donošenja urbanističke saglasnosti.
(8) Ako je investitor uz zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti dostavio pisanu izjavu zainteresovanih strana u postupku, ovjerenu od strane općinske službe, navedena izjava služi kao dokazno sredstvo u postupku donošenja urbanističke saglasnosti, te se zainteresovanim stranama neće upućivati poziv za dalje učešće u postupku."
Jasno, ključni su stavovi 2-8. tog člana.