#1 Novi ciklus Ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini
Posted: 04/02/2020 17:20
Nakon više od deset godina stagnacije u pogledu reformisanja Ustava BiH i neprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, očekuje se snažna evropska incijativa usmjerena ka ustavnim promjenama. U smislu da se izvrše korekcije Ustava do nivoa u kom je moguće postići konsenzus i iz Ustava ukloniti odrednice nespojive sa evropskom pravnom stečevinom. Pri čemu će se u Ustav morati ugraditi o zabrani svih oblika diskriminacije i načelo da je diskriminacija moguća samo gdje postoji razumno i objektivno opravdanje, odnosno precizirato utvrđen cilj u kom su dopuštene mjere koje se mogu smatrati diskriminacijom. Također, cilj je povećati legitimitet državnog parlamenta kroz povećanje broja zastupnika Zastupničkog doma i bezbjediti proporcionalno češće pripadnika svih konstitutivnih naroda i Ostalih u Domu naroda. Zatim izmjeniti diskriminatorne odredbe koje se odnose na Član V Ustava BiH, uz uvođenje najviših demokratskih principa vezanih za izbor članova Predsjedništva i uvođenje mjere izbornog reciprociteta kod izbora članova Predsjedništva na području Federacije BiH. U skladu sa postavljenim načelima to izgleda ovako:
Na osnovu člana X. (1.) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na ____ sjednici Predstavničkog doma, održanoj________________________, i na ____ sjednici Doma naroda, održanoj________________________, donosi:
Amandman II na Ustav Bosne i Hercegovine
U Ustavu Bosne i Hercegovine u članu I, tačka 2. Demokratska načela mijenja se i glasi:
2. Demokratska načela
a.) Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcionira na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
b.) Pravni poredak u Bosni i Hercegovini zasniva sa na vladavinu zakona i jednakost svih građana pred zakonom.
c.) U Bosni i Hercegovini zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.
d.) Pod diskriminacijom u Bosni i Hercegovini se ne mogu smatrati propisi i posebne mjere koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ukupne ravnopravnosti i zaštite građana koji su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju.
Amandman III na Ustav Bosne i Hercegovine
U Ustavu Bosne i Hercegovine mijenja se Član IV, od tačke 1. do tačke 3. i glasi:
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Zakonodavna vlast za Bosnu i Hercegovinu povjerena je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u skladu sa ovim Ustavom.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ima dva doma: Zastupnički dom i Dom naroda.
1. Zastupnički dom
a.) Zastupnički dom se sastoji od 75 zastupnika, od kojih se dvije trećine biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske.
b.) Članovi Zastupničkog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština.
c.) Najmanje četri zastupnička mjesta u Zastupničkom domu pripadaju zastupnicima koji dolaze iz reda Ostalih.
d.) Većina svih zastupnika izabranih u Zastupnički dom sačinjava kvorum.
2. Dom naroda
a.) Dom naroda se sastoji od 23 delegata.
b.) Delegati koji se izabiru iz Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Doma naroda bira Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
c.) Delegati koji se izabiru iz Republike Srpske, na prijedlog Vijeća naroda Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.
d.) Iz Fedracije Bosne i Hercegovine u Dom naroda bira se trinaest delegata i to po pet iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, dva delegata iz reda srpskog naroda i jedan delegat iz reda Ostalih.
e.) Iz Republike Srpske u Dom naroda bira se deset delegata i to pet delegata iz reda srpskog naroda, po dva delegata iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda i jedan delegat iz reda Ostalih.
f.) Postupak kandidovanja i izbora delegata Doma naroda u entitetskim zakonodavnim tijelima vrši se u skladu sa izbornim zakonom.
g.) Dvanaest delegata čini kvorum pod uslovom da su prisutna najmanje 4 delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, uključujući najmanje po jednog delegata iz svakog entiteta.
3. Procedura
a) Oba doma najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora će biti sazvana na zasjedanje u skladu sa izbornim zakonom.
b) Svaki će dom većinom glasova donijeti svoj poslovnik o radu i od svojih članova izabrati predsjednika i tri podpredsjednika koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili Ostalih, niti će u dva naredna mandata predsjednik iz istog konstitutivnog naroda ili Ostalih moći biti biran na tu funkciju.
c) Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma.
d) U Zastupničkom domu, ukoliko postoji kvorum odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Zastupnici će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova zastupnika sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje jednu trećinu glasova zastupnika sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine ili više zastupnika izabranih iz svakog entiteta.
e) U Domu naroda ukoliko postoji kvorum, odluke se donose većinom glasova delegata koji glasaju. U radu Doma naroda formiraju se zasebni klubovi svakog od konstitutivnih naroda i klub delegata iz reda Ostalih. Predložena odluka Zastupničkog doma može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes konstitutivnog naroda, o čemu većinom glasova delegata odluku donosi klub konstitutivnog naroda koji smatra da je takva mjera opravdana. U tom slučaju predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja da otklone razloge zbog kojih je odluka proglašena štetnom po vitalni interes konstitutivnog naroda. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, predmet se upućuje Ustavnom sudu koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.
f) Zastupnički dom, odnosno Dom naroda se može raspustiti većinom glasova zastupnika Zastupničkog doma, odnosno Doma naroda. Donošenjem odluke o raspuštanje jednog od domova Parlamentarne skupštine, raspuštaju se oba doma. Ukoliko se odluka o raspuštanju donese prije isteka mandata provode se novi izbori za saziv oba doma Parlamentarne skupštine u skladu sa izbornim zakonom.
g) Odluke Parlamentarne skupštine neće stupiti na snagu prije nego što budu objavljene.
h) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma biće objavljivani, a njihove sjednice će, osim u izuzetnim situacijama u skladu sa poslovnikom, biti javne.
i) Delegati i zastupnici ne mogu biti pozivani na krivičnu ili građansku odgovornost u pogledu bilo kojeg čina izvršenog u okviru dužnosti u Parlamentarnoj skupštini.
Amandman IV na Ustav Bosne i Hercegovine
U Ustavu Bosne i Hercegovine se amandmanski mijenjaju se prvi paragraf i stav 1. Člana V Ustava BiH, koji glasi:
Predsjedništvo
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjedništvo BiH), se sastoji od tri člana, od kojih se dva biraju neposredno sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedan sa teritorije Republike Srpske.
1. Izbor i trajanje mandata
a) Članovi Predsjedništva BiH se biraju na temelju općeg i jednakog biračkog prava građana entiteta iz kog se izabiru.
b) Prilikom izbora članova Predsjedništva, najviše jedan član Predsjedništva može biti izabran iz reda jednog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih.
c) Način izbora članova Predsjedništva vrši se u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština.
d) Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine.
e) Članovi Predsjedništva mogu biti birani još jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjedništvo prije isteka četvorogodišnjeg roka.
1.1. Izbora članova Predsjedništva sa područja Federacije Bosne i Hercegovine
(1) Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa područja Federacije Bosne i Hercegovine biraju birači koje svoje biračko pravo ostvaruju u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(2) Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati za samo jednog kandidata.
(3) Izbor članova Predsjedništva sa područja Federacije Bosne i Hercegovine vrši se glasanjem na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine unutar neparnog broja izbornih jedinica, u skladu sa izbornim zakonom koji donosi Parlamentarna skupština.
(4) Za člana Predsjedništva sa područja Federacije Bosne i Hercegovine izabrat će se dva kandidata koja dobiju najveći broj glasova birača u većini izbornih jedinica, u skladu sa stavom 1. tačka b).
1.2. Izbora članova Predsjedništva sa područja Republike Srpske
1) Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srspke biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u Republici Srpskoj.
2) Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Republici Srpskoj može glasati za samo jednog kandidata.
3) Izbora člana Predsjedništva sa područja Republike Srpske vrši se glasanjem na cijeloj teritoriji Republike Srpske, u skladu sa sa izbornim zakonom koji donosi Parlamentarna skupština.
4) Za člana Predsjedništva BiH sa područja Republike Srpske se izabire kandidat koji je dobio najveću podršku birača, u skladu sa stavom 1. tačka b).
Amandman V na Ustav Bosne i Hercegovine
U Ustavu Bosne i Hercegovine amandmanski mijenja se tačka c., stav 4., Člana V Ustava BiH, koja glas:
„ c.) Vijeće ministara podnosi ostavku u slučaju raspuštanja Parlamentarene skupštine i ukoliko mu Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje.“
Na osnovu člana X. (1.) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na ____ sjednici Predstavničkog doma, održanoj________________________, i na ____ sjednici Doma naroda, održanoj________________________, donosi:
Amandman II na Ustav Bosne i Hercegovine
U Ustavu Bosne i Hercegovine u članu I, tačka 2. Demokratska načela mijenja se i glasi:
2. Demokratska načela
a.) Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcionira na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
b.) Pravni poredak u Bosni i Hercegovini zasniva sa na vladavinu zakona i jednakost svih građana pred zakonom.
c.) U Bosni i Hercegovini zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.
d.) Pod diskriminacijom u Bosni i Hercegovini se ne mogu smatrati propisi i posebne mjere koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ukupne ravnopravnosti i zaštite građana koji su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju.
Amandman III na Ustav Bosne i Hercegovine
U Ustavu Bosne i Hercegovine mijenja se Član IV, od tačke 1. do tačke 3. i glasi:
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Zakonodavna vlast za Bosnu i Hercegovinu povjerena je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u skladu sa ovim Ustavom.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ima dva doma: Zastupnički dom i Dom naroda.
1. Zastupnički dom
a.) Zastupnički dom se sastoji od 75 zastupnika, od kojih se dvije trećine biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske.
b.) Članovi Zastupničkog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština.
c.) Najmanje četri zastupnička mjesta u Zastupničkom domu pripadaju zastupnicima koji dolaze iz reda Ostalih.
d.) Većina svih zastupnika izabranih u Zastupnički dom sačinjava kvorum.
2. Dom naroda
a.) Dom naroda se sastoji od 23 delegata.
b.) Delegati koji se izabiru iz Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Doma naroda bira Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
c.) Delegati koji se izabiru iz Republike Srpske, na prijedlog Vijeća naroda Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.
d.) Iz Fedracije Bosne i Hercegovine u Dom naroda bira se trinaest delegata i to po pet iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, dva delegata iz reda srpskog naroda i jedan delegat iz reda Ostalih.
e.) Iz Republike Srpske u Dom naroda bira se deset delegata i to pet delegata iz reda srpskog naroda, po dva delegata iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda i jedan delegat iz reda Ostalih.
f.) Postupak kandidovanja i izbora delegata Doma naroda u entitetskim zakonodavnim tijelima vrši se u skladu sa izbornim zakonom.
g.) Dvanaest delegata čini kvorum pod uslovom da su prisutna najmanje 4 delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, uključujući najmanje po jednog delegata iz svakog entiteta.
3. Procedura
a) Oba doma najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora će biti sazvana na zasjedanje u skladu sa izbornim zakonom.
b) Svaki će dom većinom glasova donijeti svoj poslovnik o radu i od svojih članova izabrati predsjednika i tri podpredsjednika koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili Ostalih, niti će u dva naredna mandata predsjednik iz istog konstitutivnog naroda ili Ostalih moći biti biran na tu funkciju.
c) Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma.
d) U Zastupničkom domu, ukoliko postoji kvorum odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Zastupnici će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova zastupnika sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje jednu trećinu glasova zastupnika sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine ili više zastupnika izabranih iz svakog entiteta.
e) U Domu naroda ukoliko postoji kvorum, odluke se donose većinom glasova delegata koji glasaju. U radu Doma naroda formiraju se zasebni klubovi svakog od konstitutivnih naroda i klub delegata iz reda Ostalih. Predložena odluka Zastupničkog doma može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes konstitutivnog naroda, o čemu većinom glasova delegata odluku donosi klub konstitutivnog naroda koji smatra da je takva mjera opravdana. U tom slučaju predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja da otklone razloge zbog kojih je odluka proglašena štetnom po vitalni interes konstitutivnog naroda. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, predmet se upućuje Ustavnom sudu koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.
f) Zastupnički dom, odnosno Dom naroda se može raspustiti većinom glasova zastupnika Zastupničkog doma, odnosno Doma naroda. Donošenjem odluke o raspuštanje jednog od domova Parlamentarne skupštine, raspuštaju se oba doma. Ukoliko se odluka o raspuštanju donese prije isteka mandata provode se novi izbori za saziv oba doma Parlamentarne skupštine u skladu sa izbornim zakonom.
g) Odluke Parlamentarne skupštine neće stupiti na snagu prije nego što budu objavljene.
h) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma biće objavljivani, a njihove sjednice će, osim u izuzetnim situacijama u skladu sa poslovnikom, biti javne.
i) Delegati i zastupnici ne mogu biti pozivani na krivičnu ili građansku odgovornost u pogledu bilo kojeg čina izvršenog u okviru dužnosti u Parlamentarnoj skupštini.
Amandman IV na Ustav Bosne i Hercegovine
U Ustavu Bosne i Hercegovine se amandmanski mijenjaju se prvi paragraf i stav 1. Člana V Ustava BiH, koji glasi:
Predsjedništvo
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjedništvo BiH), se sastoji od tri člana, od kojih se dva biraju neposredno sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedan sa teritorije Republike Srpske.
1. Izbor i trajanje mandata
a) Članovi Predsjedništva BiH se biraju na temelju općeg i jednakog biračkog prava građana entiteta iz kog se izabiru.
b) Prilikom izbora članova Predsjedništva, najviše jedan član Predsjedništva može biti izabran iz reda jednog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih.
c) Način izbora članova Predsjedništva vrši se u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština.
d) Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine.
e) Članovi Predsjedništva mogu biti birani još jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjedništvo prije isteka četvorogodišnjeg roka.
1.1. Izbora članova Predsjedništva sa područja Federacije Bosne i Hercegovine
(1) Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa područja Federacije Bosne i Hercegovine biraju birači koje svoje biračko pravo ostvaruju u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(2) Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati za samo jednog kandidata.
(3) Izbor članova Predsjedništva sa područja Federacije Bosne i Hercegovine vrši se glasanjem na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine unutar neparnog broja izbornih jedinica, u skladu sa izbornim zakonom koji donosi Parlamentarna skupština.
(4) Za člana Predsjedništva sa područja Federacije Bosne i Hercegovine izabrat će se dva kandidata koja dobiju najveći broj glasova birača u većini izbornih jedinica, u skladu sa stavom 1. tačka b).
1.2. Izbora članova Predsjedništva sa područja Republike Srpske
1) Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srspke biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u Republici Srpskoj.
2) Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Republici Srpskoj može glasati za samo jednog kandidata.
3) Izbora člana Predsjedništva sa područja Republike Srpske vrši se glasanjem na cijeloj teritoriji Republike Srpske, u skladu sa sa izbornim zakonom koji donosi Parlamentarna skupština.
4) Za člana Predsjedništva BiH sa područja Republike Srpske se izabire kandidat koji je dobio najveću podršku birača, u skladu sa stavom 1. tačka b).
Amandman V na Ustav Bosne i Hercegovine
U Ustavu Bosne i Hercegovine amandmanski mijenja se tačka c., stav 4., Člana V Ustava BiH, koja glas:
„ c.) Vijeće ministara podnosi ostavku u slučaju raspuštanja Parlamentarene skupštine i ukoliko mu Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje.“
, njima je ovaj prijedlog sigurno 
