Forum Klix.ba

Postoji stav Ustavnog suda da banke protuzakonito naplacuju nesto sto zovu "obrada kredita". Svi koji su to platili, a nije nastupila zastara,, imaju pravo na povrat.

Izvor, link, clanak, zakon? Kako traziti, odes u banku i lijepo zamolis ili?: D

preludezalude wrote:Postoji stav Ustavnog suda da banke protuzakonito naplacuju nesto sto zovu "obrada kredita". Svi koji su to platili, a nije nastupila zastara,, imaju pravo na povrat.

Obrada kredita je usluga banke. Kako će sud zabraniti uslugu, kako god da se usluga naziva. Možda nisi ispravno prenio "stav Ustavnog suda".

Svi koji su to platili, a nije nastupila zastara,, imaju pravo na povrat

Svi koji su to platili, i kad je nastupila zastara,, i dalje imaju pravo na povrat, ali ne posredstvom suda.

http://mondo.ba/a898797/Info/Ekonomija/ ... oniti.html


Evo ga!!!!

pa nije u pitanju Ustavni sud, niti neka praksa koja je ustaljena.

To je jedna presuda u jednom konkretnom predmetu, a ista mozda bude i oborena na Vrhovnom sudu RS

https://www.bih-pravo.org/

https://www.pravobih.com/

https://epravo.ba/

https://www.forum-bosanskog-naroda.de/

kica wrote:pa nije u pitanju Ustavni sud, niti neka praksa koja je ustaljena.

To je jedna presuda u jednom konkretnom predmetu, a ista mozda bude i oborena na Vrhovnom sudu RS

Je li to radiš u nekoj banci?

He1972 wrote:http://mondo.ba/a898797/Info/Ekonomija/ ... oniti.html


Evo ga!!!!

Okružni sud u Banjaluci donio je prvu presudu kojom se od banke zahtijeva isplata korisniku kredita iznosa naplaćenog zbog nezakonitog obračuna i naplate troškova obrade kredita!


"Ugovori o kreditu su tipski, unaprijed pripremljeni od strane jedne ugovorne strane - banke, što u pravilu implicira da se korisniku kredita ne daje mnogo prostora za bilo kakve izmjene istog. Sve se obavlja po principu 'uzmi, ili ostavi'. Upravo takva situacija daje za pravo banci da se postavlja nadređeno u ugovornom odnosu, između ostalog i po pitanju troškova obrade kredita", kaže Mrša.

Međutim, sud, prije svega Osnovni, a zatim i Okružni sud u Banjaluci odlučili su da ti troškovi ne mogu da budu određeni paušalno, već se mora znati jasna struktura istih, na šta se ti troškovi odnose, i da sa tim troškovima bude upoznat korisnik kredita, da o takvoj ugovornoj odredbi posebno pregovara.

Osuvijek sam mislio da su "troškovi obrade kredita", zapravo usluga banke tokom realizacije kreditnog zahtjeva. Troškovi ovdje mogu biti: utrošena el.energija računara i svjetla u banci, troškovi grijanja u određenom periodu "obrade" kredita, troškovi papira i tonera prilikom ispisa dokumentacije, utrošena količina mastila iz hemijske olovke, i sl. i troškovi rada službenika banke. Sve mjerljive veličine


Ima li kakve diskriminacije prava korisnika kredita u postupku ugovaranja kredita, upravo zbog "lihvarskog" ugovora banke kojim drugoj strani ne dozvoljava pravo

Šta ćemo sad? Hajmo sutra svak ispred svoje banke da nam ovo vrate. Šta će oni koji su već otplatili, imaju li oni pravo da im se ovo vrati? Ovo je genijalno! Sutra nikoga neće biti na poslu, svi će biti ispred banaka. Ljudi pripremaju šatore, janjetinu, pivu, pjevačice, specijalno za ovu sedmicu. Ispred svake banke mali Čevljanovići i traje sve dok banka ne vrati troškove obrade kredita.

Sta sad, je li imaju pravo naplatiti obradu ili nemaju?

U Tuzli su vec advokati poceli besplatno za klijente voditi ove predmete. Naplatit ce samo advokatske troskove a s obzirom koliko je podignutih kredita, zaradit ce ogroman novac.

Obrada kredita je nešto što je sastavni dio ugovora o kreditu, jasno naglašeno u nekom od članova.
Potpisnik-korisnik kredita svjesno pristaje na istu.
O ukidanju stavke naknade obrade kredita se može pričati, o onom što si već potpisao, teško.

sve je to lijepo, ali bilo je i za švicarac pozitivnih (za klijente) prvostepenih i drugostepenih, i u rs i u federaciji, pa na kraju i vrhovni federacije i vrhovni rs rekoše da od tog nema ništa i da je klauzula zakonita. neodgovorno je i glupo ne znajući šta je bila stvar u konkretnom predmetu praviti hampu kao sad svaku svaku naknadu može dobiti nazad. i ako banka konačno dobije neće bombaši ljudima platiti troškove postupka koje će oni banci morati...

JThomas wrote:sve je to lijepo, ali bilo je i za švicarac pozitivnih (za klijente) prvostepenih i drugostepenih, i u rs i u federaciji, pa na kraju i vrhovni federacije i vrhovni rs rekoše da od tog nema ništa i da je klauzula zakonita. neodgovorno je i glupo ne znajući šta je bila stvar u konkretnom predmetu praviti hampu kao sad svaku svaku naknadu može dobiti nazad. i ako banka konačno dobije neće bombaši ljudima platiti troškove postupka koje će oni banci morati...

Najgore je kad se nepotkovan uđe u utrku gdje je kamenito i trnovito.
Ne znaš prvo pravne, a onda ni ekonomske osnove, onda ćeš platiti i jednima i drugima.
Na kraju će biti mrski lihvari iz banaka i onaj advokatski ološ.

a banke imaju pare i kad im se smiješi stomilionski gubitak nije im ni strano ni ispod dostojanstva podijeliti par miliona okolo i "promijeniti" nekim ljudima neka mišljenja. sve to treba imati u vidu i kad dobiješ na prva dva stepena. ali to treba prvo znati, a onda nije ugodno za čuti.

Ima i jedan predmet iz Brčko Distriktra, mislim da je čak bio drugostepeni. Koliko se sjećam poenta presuda je da su ništave odredbe kojima se obrada kredita obračunava procentualno, što bu značilo da neka fiksna naknada ne bi bila ništava, ali nisam čitao presude pa ne mogu sa sigurnošću reći.

uspio sam pribaviti i prvo- i drugostepenu presudu iz ovog clanka.
Predmet se tice ugovora o kreditu u CHF i ima 2 elementa- prvi- nezakonito podizanje kamatne marze, pa posljedicno podizanje kamatne stope, shodno padu Libor-a tokom nekoliko godina; suprotno tome, banka je Libor stalno utvrdjivala prema njegovoj vrijednosti na dan zakljucenja ugovora, sto sudovi smatraju nezakonitim, pa je tuzitelju pravosnazno dosudjenja razlika,+ KTA.
Drugi- troskovi obrade kredita nemaju ekonomsku podlogu, jer cijena koristenja novca (kredit) je upravo kamata; nije ugovoreno na sta se ti troskovi odnose (npr. stvarni troskovi), ugovorena je ssamo stopa troskova "2% od iznosa kredita.."; iz presude u ovom dijelu:
"..naknada za obradu kredita ne izražava direktne troškove, tuženi nije dokazao koji su to troškovi, već da je ona ugovorena obaveza (kao stvar bankarske prakse) i kao takva nema ekonomsku opravdanost. Sporna naknada za obradu kredita ne izražava direktno troškove kredita, već da se kod svakog kredita radi o tome da banka stavlja na raspolaganje korisniku kredita određeni novčani iznos i za takvo korišćenje kreditnih usluga naplaćuje kamatu po ugovorenoj kamatnoj stopi, i da ta kamata, u svojoj osnovi sadrži operativne troškove banke, zbog čega je bez ekonomske opravdanosti da banka od korisnika kredita naplaćuje i dodatne usluge u smislu naplate zasebne klix naknade za odobrenje kredita, u kojem slučaju je tužena postupila nesavjesno i u suprotnosti sa načelima obligacionih odnosa. "...
uz stav suda da se 2% na ime troskova obrade kredita ne moze odmah oduzeti od odobrene usme kredita, jer da to vodi neravnotezi...
presuda je pravosnazna, zbog VSP revizija nije dozvoljena, osim ako bude podnesena i ako VSRS odobri reviziju, prema nekom od razloga iz cl.237/3 ZPP RS...

pedeset wrote:Šta ćemo sad? Hajmo sutra svak ispred svoje banke da nam ovo vrate. Šta će oni koji su već otplatili, imaju li oni pravo da im se ovo vrati? Ovo je genijalno! Sutra nikoga neće biti na poslu, svi će biti ispred banaka. Ljudi pripremaju šatore, janjetinu, pivu, pjevačice, specijalno za ovu sedmicu. Ispred svake banke mali Čevljanovići i traje sve dok banka ne vrati troškove obrade kredita.

A u PM, sta ovo treba da znaci

na promjeni LIBORa je hypo banka krala i u federaciji i u rs, odnosno varijabilni dio kamate (gdje je tako ugovoreno) je podizan kad je ovaj rastao, a nije spuštan kad je padao. i to su svi dosuđivali od početka do kraja jer je baš "ašćare" i argumenata da se ne dosudi bukvalno nema. ono baš su računali da niko nikad neće pogledati. a to drugo će se sigurno još dobro lomiti koplja. i ako u tom predmetu vrhovni ne testira zbog cenzusa u nekom drugom hoće.

JThomas wrote:na promjeni LIBORa je hypo banka krala i u federaciji i u rs, odnosno varijabilni dio kamate (gdje je tako ugovoreno) je podizan kad je ovaj rastao, a nije spuštan kad je padao. i to su svi dosuđivali od početka do kraja jer je baš "ašćare" i argumenata da se ne dosudi bukvalno nema. ono baš su računali da niko nikad neće pogledati. a to drugo će se sigurno još dobro lomiti koplja. i ako u tom predmetu vrhovni ne testira zbog cenzusa u nekom drugom hoće.

ova oblast me ne tangira direktno ni privatno ni profesionalno, pa ne pratim praksu VS-ova, mozda vec imaju stav o pitanju troskova obrade kredita. Ako imaju i ako je presuda njemu saglasna, garant odbacivanje rev-a, a ako je suprotna, mogla bi se dozvoliti iz razloga npr.237/3 t. 1 ili 2. ZPP RS.

ne znam da imaju a kontam da bih znao. u federaciji 99% nema za rs malo manje. ako sam u pravu to je školski primjer za da se meritorno odluči, iako je ispod cenzusa.

JThomas wrote:ne znam da imaju a kontam da bih znao. u federaciji 99% nema za rs malo manje. ako sam u pravu to je školski primjer za da se meritorno odluči, iako je ispod cenzusa.

Obzirom da je VSRS u deficitu sa predmetima rev (kako kazu), mozda dozvole, al razlozi rev-a moraju biti zaista jasni u smislu 237/3.
Inace, citajuci prvostepenu, rekao bih da je OK.
Neovisno od toga, o kakvim troksovima obrade kredita govorimo???? to i po prirodi stvari mogu biti samo stvarni i nuzni troskovi. Oni su realno nepostojeci, jer je to dio bankarske djelatnosti, u plati sluzbenika je vec sadrzana cijena tog rada, taj posao ne zahtjievan ikakve povecane troskove.- npr. energenti i pomocne lsuzbe i sve ostalo. Mislim da je rijec samo o vidu dvostruke zarade banke, kojoj je dato samo drugo ime.
Ista je stvar i sa troskom vodjenja kreidntog raucna, narocito ako kreditni duznik vec ima racun i banci davaocu kredita. Kakva nova kreditna partija? Pa iz svojih sredstava, banka mi doznacuje iznos kredita na moj tekuci racun... ma necu vise, ne vidim smisla da dalje kritikujem.

sve je to teoretski i ljudski tačno. ali avaj.

JThomas wrote:sve je to teoretski i ljudski tačno. ali avaj.

dobro kazes- avaj! ugovor je adhezioni ocigledno. take it or leave it..
a ako imas petlje, tuzi, pa ako uspijes uspijes
uglavnom, lipsi magare do zelene trave

svi mi znamo da tu nema stvarnog troška. ali baš će puno muda trebati da to neko principijelno ukine, na način da će praktično djelovati na sve ili na većinu. baš baš puno. uobičajeni način postupanja u sličnim stvarima i ne ohrabruje.

JThomas wrote:svi mi znamo da tu nema stvarnog troška. ali baš će puno muda trebati da to neko principijelno ukine, na način da će praktično djelovati na sve ili na većinu. baš baš puno. uobičajeni način postupanja u sličnim stvarima i ne ohrabruje.

Ako gledaš da je kamata ta koja treba platiti platu uposlenim, papir na kojem je odštampano, štampač i toner, električnu energiju, zakup poslovnog prostora, onda nema.
I onaj dio o efektivnoj kamatnoj stopi...sa troškovima obrade kredita sve to izgleda puno gore u jednoj od zemalja sa lošijim kreditnim rejtingom.

Ako bi koga trebalo tužiti, onda je to Agencija za bankarstvo. Oni silne pare mlate na revizije po bankama i ostalim finansijskim institucijama, lupaju velike penale na sve što je mimo propisa po sistemu jednom upozore, drugi put slože cifru da ti se zamanta.
Ako oni sve ove godine nisu našli da je trošak obrade kredita problem koji treba eliminisati, onda treba upravo njih tužiti.