SEFER BEGOVA - PODPEĆINSKA DŽAMIJA
Može se slobodno reći da je ovo najnapadanija džamija u post ratnom periodu
92-95 što se tiće njenog skrnavljenja i uništavanja u Bosni i Hercegovini po evidentiranim podacima.
Džamija je izdgrađena 1618.Srušena 9.4.1993.
Nalazi se u naselju Hiseta..Sefer-beg džamija se nalazi u mahali Pećina po čemu je džamija dobilo drugo ime, na uglu ulica Omladinska i Duška Košćice na sjeverozapadnom dijelu Banje Luke.
Obnova džamije je završena. Džamija je otvorena 15. novembra 2004 godine
U popisu bosanskog sanžaka iz 1604. godine, ne spominje se Sefer-begova mahala.
Sefer-begova džamija je vjerovatno nastala početkom XVII vijeka, pošto je Sefer- spahija napisao svoju vakufnamu 1618. g. (Zbirka orijentalnih rukopisa, “Manus scripta turcica,” broj 4464, Orijentalni institut) u kojoj govori o izgradnji džamije i mektebu, te ovakufljenom novcu u iznosu od 195.000 akči koje ostavlja za održavanje džamije i mekteba koji je sagradio u njenoj blizini.
O Sefer-spahiji postoje podaci da je podigao ustanak u Krajini 1603. godine protiv Dželali Hasan-paše, bosanskog beglerbega, poslije čega je ovaj prognan iz Bosne.
U popisu banjalučkih mahala i kuća iz 1851. godine spominju se mahala Pećina, koja, u to vrijeme, ima 25 kuća i čijim stanovnicima je bila određena suma od 2250 groša poreza, kao i Sefer-agina mahala koja, u to vrijeme, ima 17 kuća i čijim stanovnicima je bila određena suma od 1530 groša poreza.
Uz džamiju je vrlo brzo nastao harem sa većim brojem nišana različitog hronološkog okvira nastajanja i različitih vrijednosti.
Vakufnama Sefer-spahije iz 1618, napisana je na osmanskom jeziku sa kaligrafski obrađenim motivima i brojnim ukrasnim elementima. Njen sadržaj je opširan sa precizno navedenim uputstvima o načinu raspoređivanja sredstava za održavanje džamije i mekteba:
“Na prvom mjestu podigao je i uvakufio jednu svijetlu česmu i bogomolju na spomenutom mjestu, a u njenoj blizini jedan lijep i dopadljiv mekteb…Iz svog najljepšeg imetka što ga je stekao, izdvojio je sumu od 194.000 akči”. Ova sredstva bila su namijenjena za održavanje objekata i davanje sredstava pod interes (posuđivanje novčanih sredstava uz kamate), te osiguranje obavljanja molitvi, plata i troškova vjerskih službenika i mutevelije vakufa. Među brojnim potpisnicima (svjedocima) vakufname nalaze se imena dvanaestorice trgovaca iz Banje Luke, kao i jednog muzičara. Poseban značaj vakufname sadržan je u činjenici da se identificiranjem svjedoka-potpisnika, olakšava vrijeme utvrđivanja nastanka drugih objekata koji nose imena ovih potpisnika. Npr. u Sefer-spahijinoj vakufnami kao svjedoci su potpisani Hadži Omer (za njega se pretpostavlja da je bio utemeljitelj džamije u naselju Dolac), Mehdi-beg (legator istoimene džamije na Hisetima) i Hadži Husein (osnivač Hadži Babine džamije). Osim dokumentarne vrijednosti važnih za proučavanje urbanog razvoja Banje Luke, značaj vakufnama je što se putem upoznavanja zanimanja potpisnika vakufname, stiče uvid u strukturu stanovništva tog vremena, pa se, na ovaj način može konstatirati da je Banja Luka u prvim godinama 17. vijeka imala brojne trgovačke sadržaje (Husedžinović, 1990, str. 95-115).
