Forum Klix.ba

VladaFBiH wrote:ovo je bio prijedlog na drugoj temi a bio bi savršen nastavak ove akcije tj. fokus bi bio na "čišćenju" ali ovaj put zraka:

Prijedlog za nastavak akcije "Vrijeme je da čistimo":

- Posaditi 10-20.000 crnogoričnih stabala koja će smanjiti zagađenje i u zimskom periodu (listopadna koja se furaju u gradu "ne rade" zimi ) jer svakako imamo gomile parkova u kojima nema ništa osim malo blata i trave - ovdje samo voditi računa da se izaberu najpogodnija za našu klimu i koja maksimalno upijaju prašinu (imamo problem s prašinom u Sa) odnosno najviše "čiste" zrak

P308 wrote:

VladaFBiH wrote:ovo je bio prijedlog na drugoj temi a bio bi savršen nastavak ove akcije tj. fokus bi bio na "čišćenju" ali ovaj put zraka:

Prijedlog za nastavak akcije "Vrijeme je da čistimo":

- Posaditi 10-20.000 crnogoričnih stabala koja će smanjiti zagađenje i u zimskom periodu (listopadna koja se furaju u gradu "ne rade" zimi ) jer svakako imamo gomile parkova u kojima nema ništa osim malo blata i trave - ovdje samo voditi računa da se izaberu najpogodnija za našu klimu i koja maksimalno upijaju prašinu (imamo problem s prašinom u Sa) odnosno najviše "čiste" zrak

Sanse da se ovo realizuje su minimalne, nazalost a ideja je sjajna. Koliko bi uopce to kostalo?

VladaFBiH wrote:
- Posaditi 10-20.000 crnogoričnih stabala koja će smanjiti zagađenje i u zimskom periodu (listopadna koja se furaju u gradu "ne rade" zimi ) jer svakako imamo gomile parkova u kojima nema ništa osim malo blata i trave - ovdje samo voditi računa da se izaberu najpogodnija za našu klimu i koja maksimalno upijaju prašinu (imamo problem s prašinom u Sa) odnosno najviše "čiste" zrak

U Sarajevu je sve manje zelenih površina, na preostalim svake godine niču novi stambeni i poslovni objekti, uprkos činjenici da je sadnja drveća ustvari najjeftiniji način za poboljšavanje dobrobiti ljudi koji žive u gradovima.

Kada su vlasti New Yorka najavile 2007. godine da planiraju tokom deset godina zasaditi milion stabala na području grada, njihova je ideja smatrana preambicioznom. Međutim plan je ispunjen dvije godine prije roka.

220.000 stabala zasađeno je duž ulica New Yorka, 480.000 u parkovima i drugim javnim prostorima dok je 300.000 stabala podijeljeno privatnim organizacijama, vlasnicima kuća i drugih objekata koji su drveća posadili u lokalnim zajednicama. U akciji je prikupljeno 30 miliona američkih dolara koje su utrošene na projekat a prikupljene su kroz donacije i sponzorstva.

New York nije jedini grad u kojem su pokrenute obimne akcije ozelenjavanja. Milano je u decembru objavio plan sadnje tri miliona stabala do 2030. godine kako bi povećao zelene površine grada na 17-20% te kako bi se unaprijedila kvaliteta zraka i smanjile posljedice globalnog zatopljenja.

Gradovi zapadne Evrope poput Frankfurta i Amsterdama imaju 21% zelenih površina u gradu, Beča 51%, dok Pariz ima tek 7% i bori se već godinama sa posljedicama prekomjernog zagađenja zraka. Najzeleniji grad Evrope je London. Prema podacima koje objavljuje World Economic Forum, u Londonu ima više stabala negoli stanovnika, a riječ je o 8-milionskoj metropoli. Iako za Sarajevo ne postoje pouzdani podaci, u medijima se mogu naći navodi da u četiri gradske opštine procenat zelenih površina iznosi svega 1,54%!

Ili možemo to i ovako posmatrati, London ima 27m2 zelenila po stanovniku, Amsterdam 45m2, Stockholm 87 a Beč 120. Iako ne postoje normativi, Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je preporučeni minimum 9m2, dok različite preporuke variraju od 40-50m2 po stanovniku.

Duga je lista pozitivnih učinaka zelenila na stanovnike gradova. Osim što se stanovnici «zelenih» gradova osjećaju sretnijima, pametnijima, mlađima i bogatijima, smanjuje se rasprostranjenost bolesti poput pretilosti i dijabetesa, a posebnu važnost imaju veća apsorpcija karbon-dioksida (usljed fotosinteze) i štetnih P10 čestica kao i snižavanje temperatura u vrućim ljetnim mjesecima koje se strateškom sadnjom može sniziti za do 5 stepeni. Dobrobiti su takve da bi vlasti ozelenjavanje gradova trebale tretirati u okviru zdravstvenih mjera.

Jedna američka studija iz 2016. godine pokazuje da svaki dolar uložen u ozelenjavanje donese 5,82 dolara javne koristi. No, bez obzira što više od 50% svjetske populacije živi u urbanim sredinama, a taj će broj do 2070. porasti a 70%, na zelenilo se i dalje gleda kao na luksuz i ne što što je «lijepo imati» a ne na dugoročnu investiciju koja donosi zdravstvenu korist i čini gradove otpornijim na klimatske promjene. Đ.K.

lajkujMe wrote:Sutra cu se posvetiti napustenim autima oko zgrade ima ih bar 10 tak.

VladaFBiH wrote:ovo je bio prijedlog na drugoj temi a bio bi savršen nastavak ove akcije tj. fokus bi bio na "čišćenju" ali ovaj put zraka:

Prijedlog za nastavak akcije "Vrijeme je da čistimo":

- Posaditi 10-20.000 crnogoričnih stabala koja će smanjiti zagađenje i u zimskom periodu (listopadna koja se furaju u gradu "ne rade" zimi ) jer svakako imamo gomile parkova u kojima nema ništa osim malo blata i trave - ovdje samo voditi računa da se izaberu najpogodnija za našu klimu i koja maksimalno upijaju prašinu (imamo problem s prašinom u Sa) odnosno najviše "čiste" zrak

Thorgerson wrote:

VladaFBiH wrote:ovo je bio prijedlog na drugoj temi a bio bi savršen nastavak ove akcije tj. fokus bi bio na "čišćenju" ali ovaj put zraka:

Prijedlog za nastavak akcije "Vrijeme je da čistimo":

- Posaditi 10-20.000 crnogoričnih stabala koja će smanjiti zagađenje i u zimskom periodu (listopadna koja se furaju u gradu "ne rade" zimi ) jer svakako imamo gomile parkova u kojima nema ništa osim malo blata i trave - ovdje samo voditi računa da se izaberu najpogodnija za našu klimu i koja maksimalno upijaju prašinu (imamo problem s prašinom u Sa) odnosno najviše "čiste" zrak

Ovo bi bilo odlicno.

Ali bih ovu sadnju drveca "proširio" na brda, dakle Buća potok, Boljakovo i generalno ova naselja po brdima. Znam da su tu vecinom privatni posjedi, ali eto mozda u dogovoru sa vlasnicima nekako to organizovati.

Em bi sakrili to ruglo po brdima, izgledalo bi malo ljepše, em bi tim ljudima tu donijelo korist, zastitu od sunca, prasine, a i korjenje drveca bi dobro doslo zbog klizista.

neki wrote:konkretno na alipašinu i dobrinji postoji bar 20 ogromnih livada među zgradama od kojih bi se mogli napraviti prelijepi parkovi. Nije mi jasno da te ledine ovolike godine stoje bez ijednog posađenog drveta..

Cossack wrote:Za sedam dana akcije Park očistio dvanaest naselja i ulica u Sarajevu

https://www.klix.ba/vijesti/bih/za-seda ... /190426099

Iako za Sarajevo ne postoje pouzdani podaci, u medijima se mogu naći navodi da u četiri gradske opštine procenat zelenih površina iznosi svega 1,54%!

VladaFBiH wrote:

neki wrote:konkretno na alipašinu i dobrinji postoji bar 20 ogromnih livada među zgradama od kojih bi se mogli napraviti prelijepi parkovi. Nije mi jasno da te ledine ovolike godine stoje bez ijednog posađenog drveta..

nedostatak želje, vizije i sposobnosti vlasti od 1992 pa naovamo - posaditi "šumu" i napraviti šetališta između, klupe... možda neko malo vještačko jezerce ili nešto slično... uglavnom nadam se zaokretu s novom vlasti

Hajvan wrote:

Iako za Sarajevo ne postoje pouzdani podaci, u medijima se mogu naći navodi da u četiri gradske opštine procenat zelenih površina iznosi svega 1,54%!

volimo mi srat ko foke:



Here are the rankings from most green to least green:

Sarajevo - 0.6778
Vaduz - 0.6738
Ljubljana - 0.6114
Andorra La Vella - 0.6074
Bern - 0.5996
Luxembourg - 0.5801
Vilnius - 0.5137
Tallin - 0.459
Monaco - 0.4395
Oslo - 0.4356
Riga - 0.4238
Zagreb - 0.4121
Bratislava - 0.4043
Chisinau - 0.3926
Kiev - 0.3887
Stockholm - 0.3777
Helsinki - 0.3769
Prague - 0.3692
Warsaw - 0.3653
Pristina - 0.3535
Sofia - 0.3379
Skopje - 0.3105
Belgrade - 0.295
Dublin - 0.291
Tirana - 0.2793
Minsk - 0.2718
Copenhagen - 0.2637
Reykjavik - 0.2637
Berlin - 0.2519
Bucharest - 0.2519
Podgorica - 0.2363
Amsterdam - 0.2285
Brussels - 0.1973
Vienna - 0.1738
Rome - 0.1699
Madrid - 0.1543
Moscow - 0.1426
London - 0.1348
Lisbon - 0.127
Paris - 0.1191
Valetta - 0.0957
Athens - 0.0879

VladaFBiH wrote: koliko se sjećam ovdje su uzeli i okolne planine obzir kao gradsko zelenilo - problem je urbani dio grada koji je u kotlini a ne npr. Trebević koji je "dio" grada