#1 Kazna
Posted: 18/04/2019 08:15
Otvaram temu da bih prodiskutovao o nečemu u Islamu što nikako ne mogu da svarim. Mada odmah na početku predpostavljam da će se rasprava pretvoriti u kupus, očekujem bar nekoliko smišljenih postova koji bi mu utažili žeđ za odgovorom.
Znam da na više mjesta u Kuranu piše da samo oni koji dobra djela čine i koji se mole Allahu će ući u dženet a oni koji ne klanjaju džaba im dobra djela, sve će se to poništiti.
Ja to ne mogu da svarim nikako, jasno mi je ko noć i dan šta je napisano, ali mi ne ide u glavu.
Znam nekoliko jako dobrih ljudi čije ponašanje može biti uzor drugima, susretljivi, blagi kad treba, oštri kad treba, profesionalni, porodični, uspješni, ne piju(ako je važno), ne puše, blagi prema svojim ženama, pomažu drugima, ukratko imaju sve odlike normalnog insana, čak šta više, iznad prosjeka su po toj nekoj čovječnosti, ali ne klanjaju, vjeruju u Boga hajmo reći, ali od prakse nemaju mnogo.
I sad takav čovjek, koji je na ovo svijetu dosegao neko savršenskvo na svim poljima, neće ući u dženet jer će ga se pitati čim umre za namaz i sl. i čim to nevalja-gotovo.
Evo moja mati, pa ta žena je život za nas dala, šta sve nije prošla da nas odgoji, cijeli život joj je bio patnja, od kad je cura bila-haj radi, udala se, odgajaj djecu, stari je jos zejebavao, od svega otišla na zivcima ali ostala uspravna - prava majka. Prolila je više suza nego sto se ikad nasmijala. Život je nikad ali nikad nije mazio, a opet uspijela je sve a i dan danas uspijeva, brine u unucima, o nama, daje sebe 110%, a prije svega je blaga, tiha, nije tip žene oštrokondže, nego onako, polako, u sebi vodi tu neku bitku, izgubila prvo djete, ma sta sve ne.
I sad će mi takva majka i džehenem? Ja to ne kontam nikako.
Evo nek mi neko objasni. Hvala
Znam da na više mjesta u Kuranu piše da samo oni koji dobra djela čine i koji se mole Allahu će ući u dženet a oni koji ne klanjaju džaba im dobra djela, sve će se to poništiti.
Ja to ne mogu da svarim nikako, jasno mi je ko noć i dan šta je napisano, ali mi ne ide u glavu.
Znam nekoliko jako dobrih ljudi čije ponašanje može biti uzor drugima, susretljivi, blagi kad treba, oštri kad treba, profesionalni, porodični, uspješni, ne piju(ako je važno), ne puše, blagi prema svojim ženama, pomažu drugima, ukratko imaju sve odlike normalnog insana, čak šta više, iznad prosjeka su po toj nekoj čovječnosti, ali ne klanjaju, vjeruju u Boga hajmo reći, ali od prakse nemaju mnogo.
I sad takav čovjek, koji je na ovo svijetu dosegao neko savršenskvo na svim poljima, neće ući u dženet jer će ga se pitati čim umre za namaz i sl. i čim to nevalja-gotovo.
Evo moja mati, pa ta žena je život za nas dala, šta sve nije prošla da nas odgoji, cijeli život joj je bio patnja, od kad je cura bila-haj radi, udala se, odgajaj djecu, stari je jos zejebavao, od svega otišla na zivcima ali ostala uspravna - prava majka. Prolila je više suza nego sto se ikad nasmijala. Život je nikad ali nikad nije mazio, a opet uspijela je sve a i dan danas uspijeva, brine u unucima, o nama, daje sebe 110%, a prije svega je blaga, tiha, nije tip žene oštrokondže, nego onako, polako, u sebi vodi tu neku bitku, izgubila prvo djete, ma sta sve ne.
I sad će mi takva majka i džehenem? Ja to ne kontam nikako.
Evo nek mi neko objasni. Hvala