Forum Klix.ba

“...If culture is an aristocratic phenomenon – the assiduous, solitary and jealous cultivation of an inner life that tempers and opposes the vulgarity of the crowd – then even to conceive of a culture that is shared by everyone, produced to suit everyone and tailored accordingly is a monstrous contradiction. (In Heraclitus’s words: “Why drag me up and down, your boors? I toiled for those who understand me – not for you! To me, one man is full thirty thousand, countless worth none.)
Mass culture is anti-culture. But since it’s birth comes at a time when a presence of the masses in the life of society is the most striking phenomenon of the age, then ‘mass culture’ does not signal a transitory and limited aberration; rather, it is the mark of an irretrievable loss,. In the face of which the man of culture (last survivor or a prehistory destined to extinction) can not do otherwise than give an extreme, apocalyptic testimony.

Set against this is the optimistic response of the integrated intellectual. The combined efforts of TV, newspapers, radio, cinema, comic-strips, popular novels and Reader’s Digest have now brought culture within everybody’s reach. They have made the absorption of ideas and the reception of information a pleasurable and easy task, with the result that we live in an age in which the cultural arena is at last expanding to include the widespread circulation or a popular art and culture in which the best compete against each other. Whether this culture emerges from below or is processed and packaged from above to be offered to defenseless consumers is not a problem that concerns the integrated intellectual. Not least, because, if apocalyptic survive by packaging theories on decadence, the integrated intellectuals rarely theorize. They are more likely to be busy producing and transmitting their own massages in every sphere, on a daily basis.

The apocalypse is a preoccupation of the dissented, integration is the concrete realist of non-dissenter. But do those two views not perhaps represent two aspects of the same problem and, if so, to what extent and is it not the case that apocalyptic texts constitute the most sophisticated product on offer for mass consumption? Such a hypothesis would mean, than, that the formula “Apocalittici e integrati’ does not refer to the clash between two opposing attitudes but is rather an expression made up of two complementary adjectives – adjectives which could both be equally applied to the creators of a ‘popular critique of popular culture’...”

"Ako je kultura aristokratski fenomen - neumorno, samotnjacko i ljubomorno uzgajanje unutrasnjeg zivota koji ismijava i suprotstavlja se vulgarnosti rulje - onda cak i vizija kulture koju svi djele, proizvedene da odgovara svakome i prema tome i krojene monstruozna je kontradikcija.

(Heraklitovim rjecima: “Zasto me vucarati gore – dole po vasim seljacima? Radio sam za one koji me razumiju – ne za vas! Za mene, jedan covjek je vrijedan trideset hiljada, bezbroj ne vrijedi nista.) Masovna kultura je anti-kultura. Ali posto njeno rodjenje dolazi u vrijeme kada je prisutnost masa u drustvenom zivotu najupecatljiviji fenomen vremena, onda ‘masovna kultura’ ne signalizira prelaznu i ogranicenu anomaliju; vec je znak nenadoknadivog gubitka. U susret cemu covjek od kulture (zadnji prezivjeli ili praistorijski osudjen na nestanak) ne moze a da ne da ekstremno, apokalipticno svjedocenje.

Nasuprot ovome je optimisticki odgovor integrisanog intelektualca. Kombinovani trud TV-a, novina, radija, kina, komicnih stripova, popularnih novela i Reader’s Digest doveli su kulturu nadomak svacijeg dosega. Napravili su upijanje ideja i prihvatanje informacija ugodnim i lakim zadatkom, rezultirajuci da zivimo u vremenima kad se kulturna arena konacno siri da ukljuci sveopstu cirkulaciju popularne umjetnosti i kulture u kojoj se najbolji takmice sa najboljima. Nadire li ova kultura odozdo ili je procesirana i spakovana odozgo da bi se punudila nezasticenim potrosacima nije problem koji brine integrisanog intelektualca. Ni najmanje, jer, ako apokalipticari prezivljavaju pakovanjem teorija o obrusavanju, integrisani intelektualci rijetko teoretisu. Vjerovatnije je da su zauzeti proizvodnjom i prenosenjem svojih poruka u svaku sferu, svakodnevno.

Apokalipsa je preokupacija protestnika, integracija je konkretna realnost ne-protestnika. Ali ne predstavljaju li mozda ove dvije perspektive dva aspekta istog problema i, ako da, do koje mjere i nije li slucaj da apokalipticni tekstovi cine vecinu sofisticiranih proizvoda na ponudu masovnoj potrosnji? Takva pretpostavka bi znacila, tada, da se formula “Apokalipticna Integracija” ne odnosi na sukob izmedju dva suprotna misljenja nego je prije izraz napravljen od dva komplementarna pridjeva – pridjeva od kojih bi oba mogla biti jednako primjenjena kreatorima “popularne kritike popularne kulture”...”

...defenseless consumers, tj. oni kojima si ovo namjenila, bi tekst tesko sazvakali u bosanskoj verziji....engleska verzija je malo optimistican pokusaj...

Toozla wrote:...defenseless consumers, tj. oni kojima si ovo namjenila, bi tekst tesko sazvakali u bosanskoj verziji....engleska verzija je malo optimistican pokusaj...

A po cemu mislis da sam ovo namjenila njima?

nendertalac wrote:

Toozla wrote:...defenseless consumers, tj. oni kojima si ovo namjenila, bi tekst tesko sazvakali u bosanskoj verziji....engleska verzija je malo optimistican pokusaj...

A po cemu mislis da sam ovo namjenila njima?

Ipak se krece
http://www.generation-x-bh.com/Projekti ... oDugme.htm

Pa pitanje je samo da li je bolje biti kopitar ili grabljivac. Evo npr. srna. Nije nesto posebno zeznuta zivotinja, ali da ce nadzivjeti risa, to je bez svake sumnje. (Kao sto je nadzivjela i lavove, zadnjeg su valjda u evropi ubili grci). A kad smo vec kod grka, ne zaboravimo da su oni odobrili da se MUZA pokloni i poku (koji u to vrijeme nije nista drugo do prljavi smrdljivi gadovi koji su bili sretni da smiju negdje busiti rupe). Ali odoh predaleko, da se vratimo kritici drustva.
Srne, vidis, ja bih prosjecnog konzumenta uporedio sa srnom.
A lavovi su recimo ono sto ti nazivas individualistima, (rokeri, ljudi koji duvaju ne radi trave vec da pokazu svijetu), zajebani, i uvijek u stanju da pojedu srnu, ali bez sanse za uspjeh zato sto u stvari i nisu orginali vec (drukcije) srne, ali da nisu orginalni pokazuje to precesto osvrtanje i potraga za istim (hej, i malo krdo je krdo!), a pravi orginali su recimo zmajevi. Oni su drukciji. I niko im ne treba zato sto su sami sebi dovoljni. Preziru kritiku.
(a srne samo hoce da zive i da skakucu po polju, i sasvim im je svejedno da ih ponekad lavovi pojedu)

Pa pitanje je samo da li je bolje biti kopitar ili grabljivac. Evo npr. srna. Nije nesto posebno zeznuta zivotinja, ali da ce nadzivjeti risa, to je bez svake sumnje. (Kao sto je nadzivjela i lavove, zadnjeg su valjda u evropi ubili grci). A kad smo vec kod grka, ne zaboravimo da su oni odobrili da se MUZA pokloni i PUKU (koji u to vrijeme nije bio nista drugo do prljavi smrdljivi gadovi koji su bili sretni da smiju negdje busiti rupe). Ali odoh predaleko, da se vratimo kritici drustva.
Srne, vidis, ja bih prosjecnog konzumenta uporedio sa srnom.
A lavovi su recimo ono sto ti nazivas individualistima, (rokeri, ljudi koji duvaju ne radi trave vec da pokazu svijetu), zajebani, i uvijek u stanju da pojedu srnu, ali bez sanse za uspjeh zato sto u stvari i nisu orginali vec (drukcije) srne, ali da nisu orginalni pokazuje to precesto osvrtanje i potraga za istim (hej, i malo krdo je krdo!), a pravi orginali su recimo zmajevi. Oni su drukciji. I niko im ne treba zato sto su sami sebi dovoljni. Preziru kritiku. I nigje ih nema.
(a srne samo hoce da zive i da skakucu po polju, i sasvim im je svejedno da ih ponekad lavovi pojedu)

vratnik wrote:Pa pitanje je samo da li je bolje biti kopitar ili grabljivac. Evo npr. srna. Nije nesto posebno zeznuta zivotinja, ali da ce nadzivjeti risa, to je bez svake sumnje. (Kao sto je nadzivjela i lavove, zadnjeg su valjda u evropi ubili grci). A kad smo vec kod grka, ne zaboravimo da su oni odobrili da se MUZA pokloni i PUKU (koji u to vrijeme nije bio nista drugo do prljavi smrdljivi gadovi koji su bili sretni da smiju negdje busiti rupe). Ali odoh predaleko, da se vratimo kritici drustva.
Srne, vidis, ja bih prosjecnog konzumenta uporedio sa srnom.
A lavovi su recimo ono sto ti nazivas individualistima, (rokeri, ljudi koji duvaju ne radi trave vec da pokazu svijetu), zajebani, i uvijek u stanju da pojedu srnu, ali bez sanse za uspjeh zato sto u stvari i nisu orginali vec (drukcije) srne, ali da nisu orginalni pokazuje to precesto osvrtanje i potraga za istim (hej, i malo krdo je krdo!), a pravi orginali su recimo zmajevi. Oni su drukciji. I niko im ne treba zato sto su sami sebi dovoljni. Preziru kritiku. I nigje ih nema.
(a srne samo hoce da zive i da skakucu po polju, i sasvim im je svejedno da ih ponekad lavovi pojedu)

Ti kao da si bio pod nekim sredstvima kad si ovo pisao...

nendertalac wrote:“...If culture is an aristocratic phenomenon – the assiduous, solitary and jealous cultivation of an inner life that tempers and opposes the vulgarity of the crowd – then even to conceive of a culture that is shared by everyone, produced to suit everyone and tailored accordingly is a monstrous contradiction. (In Heraclitus’s words: “Why drag me up and down, your boors? I toiled for those who understand me – not for you! To me, one man is full thirty thousand, countless worth none.)
Mass culture is anti-culture. But since it’s birth comes at a time when a presence of the masses in the life of society is the most striking phenomenon of the age, then ‘mass culture’ does not signal a transitory and limited aberration; rather, it is the mark of an irretrievable loss,. In the face of which the man of culture (last survivor or a prehistory destined to extinction) can not do otherwise than give an extreme, apocalyptic testimony.

Set against this is the optimistic response of the integrated intellectual. The combined efforts of TV, newspapers, radio, cinema, comic-strips, popular novels and Reader’s Digest have now brought culture within everybody’s reach. They have made the absorption of ideas and the reception of information a pleasurable and easy task, with the result that we live in an age in which the cultural arena is at last expanding to include the widespread circulation or a popular art and culture in which the best compete against each other. Whether this culture emerges from below or is processed and packaged from above to be offered to defenseless consumers is not a problem that concerns the integrated intellectual. Not least, because, if apocalyptic survive by packaging theories on decadence, the integrated intellectuals rarely theorize. They are more likely to be busy producing and transmitting their own massages in every sphere, on a daily basis.

The apocalypse is a preoccupation of the dissented, integration is the concrete realist of non-dissenter. But do those two views not perhaps represent two aspects of the same problem and, if so, to what extent and is it not the case that apocalyptic texts constitute the most sophisticated product on offer for mass consumption? Such a hypothesis would mean, than, that the formula “Apocalittici e integrati’ does not refer to the clash between two opposing attitudes but is rather an expression made up of two complementary adjectives – adjectives which could both be equally applied to the creators of a ‘popular critique of popular culture’...”

"Ako je kultura aristokratski fenomen - neumorno, samotnjacko i ljubomorno uzgajanje unutrasnjeg zivota koji ismijava vulgarnost rulje - onda cak i vizija kulture koju svi djele, proizvedene da odgovara svakome i prema tome i krojene monstruozna je kontradikcija.

(Heraklitovim rjecima: “Zasto me vucarati gore – dole po vasim seljacima? Radio sam za one koji me razumiju – ne za vas! Za mene, jedan covjek je vrijedan trideset hiljada, bezbroj ne vrijedi nista.) Masovna kultura je anti-kultura. Ali posto njeno rodjenje dolazi u vrijeme kada je prisutnost masa u drustvenom zivotu najupecatljiviji fenomen vremena, onda ‘masovna kultura’ ne signalizira prelaznu i ogranicenu anomaliju; vec je znak nenadoknadivog gubitka. U susret cemu covjek od kulture (zadnji prezivjeli ili praistorijski osudjen na nestanak) ne moze a da ne da ekstremno, apokalipticno svjedocenje.

Nasuprot ovome je optimisticki odgovor integrisanog intelektualca. Kombinovani trud TV-a, novina, radija, kina, komicnih stripova, popularnih novela i Reader’s Digest doveli su kulturu nadomak svacijeg dosega. Napravili su upijanje ideja i prihvatanje informacija ugodnim i lakim zadatkom, rezultirajuci da zivimo u vremenima kad se kulturna arena konacno siri da ukljuci sveopstu cirkulaciju popularne umjetnosti i kulture u kojoj se najbolji takmice sa najboljima. Nadire li ova kultura odozdo ili je procesirana i spakovana odozgo da bi se punudila nezasticenim potrosacima nije problem koji brine integrisanog intelektualca. Ni najmanje, jer, ako apokalipticari prezivljavaju pakovanjem teorija o obrusavanju, integrisani intelektualci rijetko teoretisu. Vjerovatnije je da su zauzeti proizvodnjom i prenosenjem svojih poruka u svaku sferu, svakodnevno.

Apokalipsa je preokupacija protestnika, integracija je konkretna realnost ne-protestnika. Ali ne predstavljaju li mozda ove dvije perspektive dva aspekta istog problema i, ako da, do koje mjere i nije li slucaj da apokalipticni tekstovi cine vecinu sofisticiranih proizvoda na ponudu masovnoj potrosnji? Takva pretpostavka bi znacila, tada, da se formula “Apokalipticna Integracija” ne odnosi na sukob izmedju dva suprotna misljenja nego je prije izraz napravljen od dva komplementarna pridjeva – pridjeva od kojih bi oba mogla biti jednako primjenjena kreatorima “popularne kritike popularne kulture”...”

Odlično prevedeno! Našla si baš odgovarajuće riječi za tekst na Engleskom.

Ajnslag-cincilator wrote:

Odlično prevedeno! Našla si baš odgovarajuće riječi za tekst na Engleskom.

Hvala, hvala...

Nego kad sam se ja potrudila pa prevela - bolje da mi kazes sta mislis o tekstu.

hm hm hm dakle da li sve sto postane dostupno shirem krugu konsumenata gubi tu kulturnu vrijednost koju je autor imao na umu kad je to nesto pravio, iskreno recheno meni je tako nesto u danasnjem vremenu teshko zastupati, jer ljude koji konzumiraju tu kulturu ne mozhesh nazvati ruljom koju se nalazi na navijachkim tribinama (mislim da se na takvu rulju nije ni mislilo al nejse), jer ti ljudi individualno biraju sta je to sto njihovo unutarnje bice izgradjuje i obogachuje, dakle ne vjerujem da ti ljudi prate trendove da bi ih se moglo nazvati kulturnim. Pricha o ulozi masovnih medija kao "dostavljacha" kulture koja toj samoj kulturi chini medvedju uslugu sto je predstavlja shirokim krugovima je, po mom misljenju, preparanoichna. Ne znam ja se jezhim od elitista (oni koji stezhu sfintere na temi o papcima ) koji vjeruju da je za spomena vrijedan kvalitet vazna maksimalna diferencijacija, jer ako nije drukchije, egzotichno i nepoznato onda automatski ne valja. Sve u svemu ja bih sebe radije vidio kao ovog integriranog nego kao apokaliptichara koji viche "Necu da se igram tako, vidi ovo, sad svi odjednom kulturni."

P.S. a sad me izvinite, odoh molit Boga da nisam fulo bit texta

p.p.s. "decadence" je i kod nas socioloshka pojava koji se moze i po mom misljenju treba prevesti "dekadencija"

Saian wrote:hm hm hm dakle da li sve sto postane dostupno shirem krugu konsumenata gubi tu kulturnu vrijednost koju je autor imao na umu kad je to nesto pravio, iskreno recheno meni je tako nesto u danasnjem vremenu teshko zastupati, jer ljude koji konzumiraju tu kulturu ne mozhesh nazvati ruljom koju se nalazi na navijachkim tribinama (mislim da se na takvu rulju nije ni mislilo al nejse), jer ti ljudi individualno biraju sta je to sto njihovo unutarnje bice izgradjuje i obogachuje, dakle ne vjerujem da ti ljudi prate trendove da bi ih se moglo nazvati kulturnim. Pricha o ulozi masovnih medija kao "dostavljacha" kulture koja toj samoj kulturi chini medvedju uslugu sto je predstavlja shirokim krugovima je, po mom misljenju, preparanoichna. Ne znam ja se jezhim od elitista (oni koji stezhu sfintere na temi o papcima ) koji vjeruju da je za spomena vrijedan kvalitet vazna maksimalna diferencijacija, jer ako nije drukchije, egzotichno i nepoznato onda automatski ne valja. Sve u svemu ja bih sebe radije vidio kao ovog integriranog nego kao apokaliptichara koji viche "Necu da se igram tako, vidi ovo, sad svi odjednom kulturni."

P.S. a sad me izvinite, odoh molit Boga da nisam fulo bit texta

p.p.s. "decadence" je i kod nas socioloshka pojava koji se moze i po mom misljenju treba prevesti "dekadencija"

Pocecu od p.p.s. - i komentar na DECADENCE - ja nastojim ako nesto treba vec da prevedem - da onda sto je moguce vise trazim rijec koja postoji u nasem jeziku. To je sto se tice prevoda - ali smatram takodje da i u govoru koristim sto je moguce vise rijeci iz naseg jezika. Zasto - to cu objasniti uz osvrt na tekst koji sam prevela -

Cijeli ovaj tekst bio bi po meni nezanimljiv, ne zato sto je netacan vec upravo zato jer je sve to opstepoznato. Osim jedne stvari. (Apokalipticni intelektualac bi vjerovatno napisao PARALELA u ovom dijelu, umjesto STVAR) - a to je uvid na koji nacin su vezani KULTURA MASE i KULTURA ARISTOKRATIJE. Jer MASA ovdje nije stvar broja ljudi. Masa su NE-ARISTOKRATE. Dakle svi mi koji nismo BOGATI PO NASLJEDSTVU i ne spadamo u VLADAJUCU tzv. VIOSOKU KLASU. Klasa ili kasta je drustvena podjela po osnovi vlasti i bogatstva.

Sad da pokusamo da izdvojimo kulturu kao nesto od opipljive i dokazane vrijednosti bez obzira na drustveni i/ili ekonomski status?

- Stojim u redu pred kraljicom. Cekam naredjenje odnosno odobrenje.
- Stojim u redu u Sarajevskoj posti. Cekam da mi daju formular za licnu kartu.

Zamisli da sam u prvoj situaciji osoba iz "mase" i tako se ponasam. Sta bi se desilo ako smatram da je kraljica jedna glupaca koja veze nema sta prica i trazim da pricam s kraljem jer se s njom nema sta pricat! Stoka nevaspitana! Djubre jedno!

Ili da sam u drugoj situaciji princeza - pokusavam da nikoga ne gurnem, da nikome ne pridjem na blize od bar pola metra, da se niko ne ocese o mene...

Ovo je istinita prica:

Glavna prevoditeljica za xxxx u razgovoru o Srebrenici je kraljici prevela sljedece - THEY WERE PISSED OFF AT YOU BECAUSE OF THE LATE REACTIONS

Jeli to dobro ili lose?

nendertalac wrote: Sad da pokusamo da izdvojimo kulturu kao nesto od opipljive i dokazane vrijednosti bez obzira na drustveni i/ili ekonomski status?

jesi li ovaj upitnik stavila sluchajno? zar kultura ne bi morala imati taj univerzalni karakter, druga su stvar nivoi prezentiranja te kulture, mislim da je najvazhniji zadatak kulture produhovljenje chovjeka i treniranje socijalne inteligencije, da se s ljudima i sa okolinom ne ponashamo kao slon u staklarnici, nego da uzmemo te istanchane poruke iz kulturnih fenomena i upotrijebimo ih u svakodnevnom odnosu sa svojim okruzenjem. Malo je chudno da chovjek koji posjeti Jamiroquai-ev (opa evo i goruchih tema) koncert i pjeva s njim "Virtual Insanity" sutra ode na skup podrshke globalnoj bazi DNA-uzoraka, ako je vec znao sta pjeva.

nendertalac wrote: - Stojim u redu pred kraljicom. Cekam naredjenje odnosno odobrenje.
- Stojim u redu u Sarajevskoj posti. Cekam da mi daju formular za licnu kartu.

Zamisli da sam u prvoj situaciji osoba iz "mase" i tako se ponasam. Sta bi se desilo ako smatram da je kraljica jedna glupaca koja veze nema sta prica i trazim da pricam s kraljem jer se s njom nema sta pricat! Stoka nevaspitana! Djubre jedno!

zar se sve osobe iz mase tako ponashaju, druga je stvar ako si dosla pred kraljicu da protestirash, imash dobre argumente i vidjela si vjerodostojne dokaze da je kraljica djubre, onda bi tvoja reakcija bila chak u granicama prihvatljivog ponasanja naravno ne od strane kraljice nego od nekog univerzalnog moralnog suda (joj jesi nasla kraljicu, ja bih sve plemiche podavio al o tome neki drugi put )

nendertalac wrote:
Ili da sam u drugoj situaciji princeza - pokusavam da nikoga ne gurnem, da nikome ne pridjem na blize od bar pola metra, da se niko ne ocese o mene...

Ovo je istinita prica:

Glavna prevoditeljica za xxxx u razgovoru o Srebrenici je kraljici prevela sljedece - THEY WERE PISSED OFF AT YOU BECAUSE OF THE LATE REACTIONS

Jeli to dobro ili lose?

taj prijevod je chudan, nije me iznenadilo to sto kao nije za kraljicine ushi, tako se jednoj kraljici ne pricha, nego ne vjerujem da je taj prevedeni rekao nesto kao "Totalno si nas ispizdila sa svojom zakasnjelom reakcijom", meni je psovka nekad vishe dokaz ljudskosti, nego neko ustogljeno izrazhavanje nezadovoljstva

Saian wrote:

nendertalac wrote: Sad da pokusamo da izdvojimo kulturu kao nesto od opipljive i dokazane vrijednosti bez obzira na drustveni i/ili ekonomski status?

jesi li ovaj upitnik stavila sluchajno? zar kultura ne bi morala imati taj univerzalni karakter, druga su stvar nivoi prezentiranja te kulture, mislim da je najvazhniji zadatak kulture produhovljenje chovjeka i treniranje socijalne inteligencije, da se s ljudima i sa okolinom ne ponashamo kao slon u staklarnici, nego da uzmemo te istanchane poruke iz kulturnih fenomena i upotrijebimo ih u svakodnevnom odnosu sa svojim okruzenjem. Malo je chudno da chovjek koji posjeti Jamiroquai-ev (opa evo i goruchih tema) koncert i pjeva s njim "Virtual Insanity" sutra ode na skup podrshke globalnoj bazi DNA-uzoraka, ako je vec znao sta pjeva.

Pod kulturom se ne misli samo na kulturu ponasanja, izrazavanja, ali ovo je samo jedan prakticni primjer po kom mozes vidjeti da u sredini u kojoj zivis, djelujes, s kojom moras djeliti zivotni prostor - moras prihvatiti i njihovu kulturu. Razlicitost vodi smrti. Ili covjeka kao zivog bica, ili njegove kulture. I to stoji i u jednom i u drugom slucaju. Drugim rijecima, ako si sa slonovima - moras se ponasati kao slon. Ako si sa kraljevima - moras se ponasati kao kralj.

Saian wrote:

nendertalac wrote:
- Stojim u redu pred kraljicom. Cekam naredjenje odnosno odobrenje.
- Stojim u redu u Sarajevskoj posti. Cekam da mi daju formular za licnu kartu.

Zamisli da sam u prvoj situaciji osoba iz "mase" i tako se ponasam. Sta bi se desilo ako smatram da je kraljica jedna glupaca koja veze nema sta prica i trazim da pricam s kraljem jer se s njom nema sta pricat! Stoka nevaspitana! Djubre jedno!

zar se sve osobe iz mase tako ponashaju, druga je stvar ako si dosla pred kraljicu da protestirash, imash dobre argumente i vidjela si vjerodostojne dokaze da je kraljica djubre, onda bi tvoja reakcija bila chak u granicama prihvatljivog ponasanja naravno ne od strane kraljice nego od nekog univerzalnog moralnog suda (joj jesi nasla kraljicu, ja bih sve plemiche podavio al o tome neki drugi put )

Pa kraljicu nisam "nasla" - kraljica i njeno "drustvo" su aristokrati. Nego - mozda dobro mjesto za dodatno pitanje - cemu sluze parlament i narodni poslanici? Ne znam koji mogu biti dokazi da je iko djubre. Na "djubre jedno" mozes samo dobiti ignorisanje ili povratnu ovredu. Ili omcu oko vrata ako odes "daleko". E sad sto se davljenja tice - istorija je puna "davljenja" nadredjenih ali rezultati nikad nisu bili za opste dobro, vec opet samo za dobro tankog sloja ljudi.

Saian wrote:

nendertalac wrote:
Ili da sam u drugoj situaciji princeza - pokusavam da nikoga ne gurnem, da nikome ne pridjem na blize od bar pola metra, da se niko ne ocese o mene...

Ovo je istinita prica:

Glavna prevoditeljica za xxxx u razgovoru o Srebrenici je kraljici prevela sljedece - THEY WERE PISSED OFF AT YOU BECAUSE OF THE LATE REACTIONS

Jeli to dobro ili lose?

taj prijevod je chudan, nije me iznenadilo to sto kao nije za kraljicine ushi, tako se jednoj kraljici ne pricha, nego ne vjerujem da je taj prevedeni rekao nesto kao "Totalno si nas ispizdila sa svojom zakasnjelom reakcijom", meni je psovka nekad vishe dokaz ljudskosti, nego neko ustogljeno izrazhavanje nezadovoljstva

Ne vjerujem ni ja - ali prevoditeljica je bila "iz naroda" i vjerovatno je negdje cula taj izraz a nije znala ni sta to bukvalno znaci, odnosno da ako je to prihvaceno na filmu, na pijaci... - ne moze biti prihvatljivo u drustvu kraljice.

Nego nazad na kulturu mase. Treba li njegovati ideju kulture kao necega sto mora biti nasuprot seljaku, siromahu, vecini koja niti je na vlasti niti je bogata? Ako zivimo u drustvu koje je kako kazes dekadentno, za koga je dekadentno? Ko to izumire?

Ako se demokratijom dobilo to da vlast biraju mase - kakva to vlast mora biti da bi prosla na tim "izborima"?

nendertalac wrote: Pod kulturom se ne misli samo na kulturu ponasanja, izrazavanja, ali ovo je samo jedan prakticni primjer po kom mozes vidjeti da u sredini u kojoj zivis, djelujes, s kojom moras djeliti zivotni prostor - moras prihvatiti i njihovu kulturu. Razlicitost vodi smrti. Ili covjeka kao zivog bica, ili njegove kulture. I to stoji i u jednom i u drugom slucaju. Drugim rijecima, ako si sa slonovima - moras se ponasati kao slon. Ako si sa kraljevima - moras se ponasati kao kralj.

ja sam romantichan sto se ovog sa Rimljanima i Rimom tiche, ne vjerujem da se mora, istina je da je lakshe, al da se mora to ne stoji, bar do neke mjere ne stoji, dok god ne postoji prisila. Nesto od chega se najezhim je alibi rechenica "Pa kako svi ostali mogu." Jebesh ostale, (uh lanuh ja, pravit cemo se da je renesansa i da je psovka prihvacheno stilsko sredstvo), hvala Bogu pa mi je dao malo vishe nego majmunu, pa mogu sam odluchiti zasto nesto trebam, a drugo ne trebam uchiniti. Ponashati se kao kralj medju kraljevima, ako nisi uvjeren u ispravnost kraljevskog ophodjenja, te neke depersonalizacije i sterilnih nazora nije opet ispravno, jer nije iskreno. Mislim da bi jedan kralj morao imati razumijevanja (do neke granice dodushe, ove pspovke idu predaleko) da recimo ja kao chovjek iz mase i ne mogu biti sofisticiran kao on i znati s kojom se od 5 kashika jede puding. Takve stvari ne bi trebao uzimati kao pokazatelj moje inferiornosti na nekim drugim poljima u odnosu na njega.

nendertalac wrote: Nego - mozda dobro mjesto za dodatno pitanje - cemu sluze parlament i narodni poslanici? Ne znam koji mogu biti dokazi da je iko djubre. Na "djubre jedno" mozes samo dobiti ignorisanje ili povratnu ovredu. Ili omcu oko vrata ako odes "daleko". E sad sto se davljenja tice - istorija je puna "davljenja" nadredjenih ali rezultati nikad nisu bili za opste dobro, vec opet samo za dobro tankog sloja ljudi.

e sad se pomalo osjecham ko pred tablom na kraju cu dobit ocjenu . Chemu sluzhe poslanici i parlament? U normalnom drustvu ili kod nas? Dokazi da je neko djubre? Pa ne znam meni je recimo Miloshevic djubre, a dokazi moja intuicija . Davljenje pa ja mislim da je vechini Francuza malo laknulo kad su Lujcheka udavili. Sad jel burzhoaziji svanulo vishe nego drugima, bitno je da je svanulo. A i da pred Rumune opet pustish Chausescu-a ne bi puno duze traj'o nego prosli put. Ja sad navedoh one koji su doslovno podavljeni, ali moje "podaviti" nije bilo zamisljeno bukvalno, mozda bi bolja rijech bila razbashtiniti.

nendertalac wrote: Ne vjerujem ni ja - ali prevoditeljica je bila "iz naroda" i vjerovatno je negdje cula taj izraz a nije znala ni sta to bukvalno znaci, odnosno da ako je to prihvaceno na filmu, na pijaci... - ne moze biti prihvatljivo u drustvu kraljice.

uzmimo da je prevoditeljica znala da je ta fraza zapravo profana i nije odgovarajucha, ali recimo da ne zna nijedan drugi nachin da prevede tu misao, primjedbu, i prvo se unaprijed ispricha i objasni zasto ce takvo sto rechi i onda kazhe, da li kraljica tada ima pravo da se ljuti?

nendertalac wrote: Nego nazad na kulturu mase. Treba li njegovati ideju kulture kao necega sto mora biti nasuprot seljaku, siromahu, vecini koja niti je na vlasti niti je bogata? Ako zivimo u drustvu koje je kako kazes dekadentno, za koga je dekadentno? Ko to izumire?

samo malo ja ne vjerujem da su izvori kulture iskljuchivo smjeshteni u slojevima elite (koje sad elite? pa poshto prichamo o aristokratima recimo oni s plavom krvi i kapitalistichki aristokrati kao Donald Trump)
Ovo sa izumiranjem mi se chini opet kao paranoichna misao. Kakvo izumiranje? Samo zato sto kultura i zanimljive progresivne ideje dopiru do tog siromashnog kako ti kazhes seljachkog dijela? Pa odjednom nije rezervirana samo za odabrane? Meni je sama pomisao na takvo razmisljanje ljigava. Tako se kulturu koristi kao kriterij za segregaciju i drzanje podalje onih koji se mozda nece odusheviti za neku od instalacija na ovogodisnjem venecijanskom Biennale-u. Kulturu stvarati s tim predumisljajem i teznjom za ekskluzivitetom nije ono kako bi stvaraoc svom djelu trebao prilaziti. Mislim da bi to djelo samo trebalo naci svoju publiku.

nendertalac wrote: Ako se demokratijom dobilo to da vlast biraju mase - kakva to vlast mora biti da bi prosla na tim "izborima"?

eh sad bi Robi K. rek'o "Vlast mora bit tuta forca masivna!!" i cijeli bi mu se razred smij'o Tu gdje trenutno zivim zbog krize vlasti spremaju se prijevremeni izbori i zanimljivo sto sam primjetio je da ima malo (sto je chudno kod izbornih zahuktavanja) slatkorjechivosti i obechavanja sarenih lazha izbornom tijelu. Tako da vlast ovaj put ne ide bash niz dlaku birachima (najavljuje se povishenje poreza, i slichne drastichnije metode krpljenja rupa). Jedan je njemachki redatelj Helmut Dietl u jednoj emisiji rekao da jedva cheka da stvari poput Fast Forwarda (chija je voditeljica sjedila u studiju, emisija je isla na Vivi i Charlotte Roche voditeljica je pustala kvalitetnu muziku koja se jako rijetko mogla naci na top listama, ili je bilo tako da su kod nje gostovali ljudi koji su kasnije dogurali do top lista, ali opet zadrzhali one osobine zbog kojih su bili gosti kod Charlotte) postanu mainstream. Dakle on je, a i ja sam uvjeren da bi se moglo postichi da pametne i kvalitetne stvari postanu mainstream. Ako na pochetku iskljuchimo sve one koji bi mozda trebali a dosad nisu otkrili da kultura moze samo pomoci i unaprijediti svakog, onda nema izgleda da dobre stvari postanu mainstream. Eh sad da li bi to, nakon sto bi preslo put do velikog broja ljudi, mutiralo u nesto sto i nije vishe toliko dobro. hm hm hm

P.S. a jesmo se uhvatili teme puno pametnije glave razbijaju glavu oko ovog, a evo meni vec trechi post, dechko se izgleda visoko procijenio

Saian wrote: da se mora to ne stoji, bar do neke mjere ne stoji, dok god ne postoji prisila. Nesto od chega se najezhim je alibi rechenica "Pa kako svi ostali mogu." Jebesh ostale, (uh lanuh ja, pravit cemo se da je renesansa i da je psovka prihvacheno stilsko sredstvo), hvala Bogu pa mi je dao malo vishe nego majmunu, pa mogu sam odluchiti zasto nesto trebam, a drugo ne trebam uchiniti. Ponashati se kao kralj medju kraljevima, ako nisi uvjeren u ispravnost kraljevskog ophodjenja, te neke depersonalizacije i sterilnih nazora nije opet ispravno, jer nije iskreno. Mislim da bi jedan kralj morao imati razumijevanja (do neke granice dodushe, ove pspovke idu predaleko) da recimo ja kao chovjek iz mase i ne mogu biti sofisticiran kao on i znati s kojom se od 5 kashika jede puding. Takve stvari ne bi trebao uzimati kao pokazatelj moje inferiornosti na nekim drugim poljima u odnosu na njega.

Ovaj odgovor, po meni bar, sugerise nesto drugo - da je i tebi razlicitost povezana sa odbijanjem, suprotnoscu. Jeli to sad u stvari dio nase tradicije i kulture? Pretpostavka da postoji samo jedan ispravan nacin, i ostali nacini su samom posebnoscu - neispravni? "Ja ne zelim biti kao kralj ako mi se kralj i njegovo drustvo ne svidjaju." Ali sta ako nemas nista protiv kralja i njegovog drustva, ili prosjaka, i zelis biti prihvacen, postovan, slusan? Mozes li biti prihvacen i ravnopravan u drustvu kraljeva i u drustvu prosjaka a biti uvijek i sa svima isti?

Saian wrote:

nendertalac wrote: Nego - mozda dobro mjesto za dodatno pitanje - cemu sluze parlament i narodni poslanici? Ne znam koji mogu biti dokazi da je iko djubre. Na "djubre jedno" mozes samo dobiti ignorisanje ili povratnu ovredu. Ili omcu oko vrata ako odes "daleko". E sad sto se davljenja tice - istorija je puna "davljenja" nadredjenih ali rezultati nikad nisu bili za opste dobro, vec opet samo za dobro tankog sloja ljudi.

e sad se pomalo osjecham ko pred tablom na kraju cu dobit ocjenu . Chemu sluzhe poslanici i parlament? U normalnom drustvu ili kod nas? Dokazi da je neko djubre? Pa ne znam meni je recimo Miloshevic djubre, a dokazi moja intuicija . Davljenje pa ja mislim da je vechini Francuza malo laknulo kad su Lujcheka udavili. Sad jel burzhoaziji svanulo vishe nego drugima, bitno je da je svanulo. A i da pred Rumune opet pustish Chausescu-a ne bi puno duze traj'o nego prosli put. Ja sad navedoh one koji su doslovno podavljeni, ali moje "podaviti" nije bilo zamisljeno bukvalno, mozda bi bolja rijech bila razbashtiniti.

Mogu se ja na nekom ljudskom, emotivnom nivou sloziti s tobom - kad vidis nesto uzasno, nesto sto nije ravno sposobnosti nijedne zvijeri - da kazes ZVIJER! Ali pazi sad - ako masa zeli zvijer, masa ce birati zvijer. Nisu se nama Milosevici i ostali "desili". Oni su rezultat zelje i volje mase. Chausescu je dokaz - kad te masa ne odobrava - masa ce ti i presuditi. Samo sto je u njegovom slucaju ne samo njegova nepopularnost bila extremna, nego se masa isto tako uspjela izboriti protiv njega i njegovog vladarskog sistema ( a sistem nije nesto imaginarno, sistem je gomila ljudi uposljenih da ga podrzava na svim instancama vlasti ) i ova presuda koja je za njega bila apokalipticna - za masu je bila oslobadjajuca.

Medjutim mi, ovdje, imamo jednu drugu situaciju. Mi smo se putem izbora, bez krvi, oslobodili jednog sistema da bi na vlast doveli sistem koji je uspostavio ratno stanje. Rat je bio borba protiv onoga sto smo sami htjeli. I sada imamo novu mogucnost glasanja, ali - za koga? Nije to stvar pobune protiv onoga sto ti ne odgovara - nego je stvar nepsosobnosti da se pred izborom odluci ispravno.

Saian wrote:

nendertalac wrote: Ne vjerujem ni ja - ali prevoditeljica je bila "iz naroda" i vjerovatno je negdje cula taj izraz a nije znala ni sta to bukvalno znaci, odnosno da ako je to prihvaceno na filmu, na pijaci... - ne moze biti prihvatljivo u drustvu kraljice.

uzmimo da je prevoditeljica znala da je ta fraza zapravo profana i nije odgovarajucha, ali recimo da ne zna nijedan drugi nachin da prevede tu misao, primjedbu, i prvo se unaprijed ispricha i objasni zasto ce takvo sto rechi i onda kazhe, da li kraljica tada ima pravo da se ljuti?

Kao i sa onim kraljem na pocetku - koji bi po tvom misljenju trebao da ima razumjevanja - to me podsjeca na onu vjecnu podjeljenost - jeli bog milostiv ili je strog? Tesko mi je prihvatiti mogucnost da je kraljevska, ili vladarska loza sama po sebi i cinjenicom da je "plemicka" obavezno i plemenita. Vjerovatno je upravo suprotno - plemeniti ne stizu daleko. Koliko nas se moze "pohvaliti" da nam je pra pra zaklao 6 supruga jer nisu mogle imati musko djete? Pa 99% istorijskih mocnika i lidera stigli su gdje su stigli uz mnogo trovanja i vjesanja, u skorije vrijeme logora i zatvora za sve onih koji su im se suprotstavljali. Zasto toliko nas razmislja o vladarima kao o nekome ko bi trebao biti inteligentan, i pun razumjevanja - i kad ga vole i kad ga pljuju? Jesmo li upravo mi ti - mi kao dio mase - koji na 'njih' gledaju kao na uzvisene, bolje?

Saian wrote:

nendertalac wrote: Nego nazad na kulturu mase. Treba li njegovati ideju kulture kao necega sto mora biti nasuprot seljaku, siromahu, vecini koja niti je na vlasti niti je bogata? Ako zivimo u drustvu koje je kako kazes dekadentno, za koga je dekadentno? Ko to izumire?

samo malo ja ne vjerujem da su izvori kulture iskljuchivo smjeshteni u slojevima elite (koje sad elite? pa poshto prichamo o aristokratima recimo oni s plavom krvi i kapitalistichki aristokrati kao Donald Trump)
Ovo sa izumiranjem mi se chini opet kao paranoichna misao. Kakvo izumiranje? Samo zato sto kultura i zanimljive progresivne ideje dopiru do tog siromashnog kako ti kazhes seljachkog dijela? Pa odjednom nije rezervirana samo za odabrane? Meni je sama pomisao na takvo razmisljanje ljigava. Tako se kulturu koristi kao kriterij za segregaciju i drzanje podalje onih koji se mozda nece odusheviti za neku od instalacija na ovogodisnjem venecijanskom Biennale-u. Kulturu stvarati s tim predumisljajem i teznjom za ekskluzivitetom nije ono kako bi stvaraoc svom djelu trebao prilaziti. Mislim da bi to djelo samo trebalo naci svoju publiku.

E sad vec dolazimo do kulture za samoodabrane. Ja svojim djelo prezentiram ono sto mi se svidja - a na drugima je da me biraju ili ne biraju. Sta se desi kad te bira ogroman broj ljudi iz svih segmenata drustva? Postaje li tvoje djelo losije, seljackije, ako te slusa 80% potlacenih i 80% privilegovanih ako taj procenat u stvarnosti iznosi 80 000 siromaha i 8 bogatasa? Mozda nesto manje ispolitizovana komparacija - ti si kralj, ja sam seljanka. Ti posjedujes porcelansku vaznu, rucno oslikanu, cijena oko 500 eura. Ja posjedujem istu takvu, za iste svrhe, istih dimenzija, istog dizajna, istih slika - ali od plastike, serijski bojenu, po cijeni od 3 eura, dostupna svakome. Jedna je umjetnost - druga je shund. Ja tu od 500 eura nikada ne bih mogla sebi priustiti, a ako prihvatim ovu plasticnu - moram "prihvatiti" i da sam kao "nezasticeni potrosac" kupila "smece"?

Saian wrote:

nendertalac wrote: Ako se demokratijom dobilo to da vlast biraju mase - kakva to vlast mora biti da bi prosla na tim "izborima"?

eh sad bi Robi K. rek'o "Vlast mora bit tuta forca masivna!!" i cijeli bi mu se razred smij'o Tu gdje trenutno zivim zbog krize vlasti spremaju se prijevremeni izbori i zanimljivo sto sam primjetio je da ima malo (sto je chudno kod izbornih zahuktavanja) slatkorjechivosti i obechavanja sarenih lazha izbornom tijelu. Tako da vlast ovaj put ne ide bash niz dlaku birachima (najavljuje se povishenje poreza, i slichne drastichnije metode krpljenja rupa). Jedan je njemachki redatelj Helmut Dietl u jednoj emisiji rekao da jedva cheka da stvari poput Fast Forwarda (chija je voditeljica sjedila u studiju, emisija je isla na Vivi i Charlotte Roche voditeljica je pustala kvalitetnu muziku koja se jako rijetko mogla naci na top listama, ili je bilo tako da su kod nje gostovali ljudi koji su kasnije dogurali do top lista, ali opet zadrzhali one osobine zbog kojih su bili gosti kod Charlotte) postanu mainstream. Dakle on je, a i ja sam uvjeren da bi se moglo postichi da pametne i kvalitetne stvari postanu mainstream. Ako na pochetku iskljuchimo sve one koji bi mozda trebali a dosad nisu otkrili da kultura moze samo pomoci i unaprijediti svakog, onda nema izgleda da dobre stvari postanu mainstream. Eh sad da li bi to, nakon sto bi preslo put do velikog broja ljudi, mutiralo u nesto sto i nije vishe toliko dobro. hm hm hm

Ti sad vec govoris o kulturi sa ciljem unaprijedjenja ljudi. Da bi nesto nekome priblizio - moras mu to znati objasniti. Ako bi objasnjavao djelom a ne putem posrednika - kriticara i nastavnika - onda bi upravo izgubio ono sto si rekao na pocetku - da djelo mora samo sebi naci put. Jer na ovaj naci - djelo bi moralo biti skrojeno upravo za odredjene, neke segmente, ili pak mase.

Saian wrote: P.S. a jesmo se uhvatili teme puno pametnije glave razbijaju glavu oko ovog, a evo meni vec trechi post, dechko se izgleda visoko procijenio

A sto ne bi i mi vjezbali?

nendertalac wrote:
Ovaj odgovor, po meni bar, sugerise nesto drugo - da je i tebi razlicitost povezana sa odbijanjem, suprotnoscu. Jeli to sad u stvari dio nase tradicije i kulture? Pretpostavka da postoji samo jedan ispravan nacin, i ostali nacini su samom posebnoscu - neispravni? "Ja ne zelim biti kao kralj ako mi se kralj i njegovo drustvo ne svidjaju." Ali sta ako nemas nista protiv kralja i njegovog drustva, ili prosjaka, i zelis biti prihvacen, postovan, slusan? Mozes li biti prihvacen i ravnopravan u drustvu kraljeva i u drustvu prosjaka a biti uvijek i sa svima isti?

Moguche je da ce isti izbor koji ja napravim kad sam za sebe odvazhem stvari napraviti i mnogi drugi i onda se nadjemo svi na sastanku drustva anonimnih egzotichnih choicemakera i prestajemo biti egzotichni. Da li postoji samo jedan ispravan nachin? Ovdje mislish na opceprihvacheni moralni kodeks u nekom drustvu? Kada stvari nisu u skladu s tim kodeksom onda su neispravne? Nekad nije loshe imati neko chvrsto uporiste koje je oslonac za savjesno donoshenje odluka. Biti sa svima isti, to chovjek nije nikad. Svijet je pozornica, sto Hame reche i mi igramo razlichite uloge u razlichitim situacijama. U tome ne vidim nista loshe. To nije niposto licemjerstvo. Ali recimo da cu se prilagoditi jeziku i razmisljanju prosjaka ne zato da bih mu se dodvorio, nego jednostavno da olaksham i sebi i njemu komunikaciju. Ako uzivam u drustvu tog Kralja onda to podrazumjeva da semantika te komunikacija nije opterechena iskljuchivosti sintaksi, moje "narodne" i njegove "plemichke".

nendertalac wrote: Ali pazi sad - ako masa zeli zvijer, masa ce birati zvijer. Nisu se nama Milosevici i ostali "desili". Oni su rezultat zelje i volje mase. Chausescu je dokaz - kad te masa ne odobrava - masa ce ti i presuditi. Samo sto je u njegovom slucaju ne samo njegova nepopularnost bila extremna, nego se masa isto tako uspjela izboriti protiv njega i njegovog vladarskog sistema ( a sistem nije nesto imaginarno, sistem je gomila ljudi uposljenih da ga podrzava na svim instancama vlasti ) i ova presuda koja je za njega bila apokalipticna - za masu je bila oslobadjajuca.

Pazi toj nekoj masi, neko te ideje mora upakovati i servirati. Eh sad ljepota mashne na paketu je proporcionalna nivou duhovog i mentalnog razvitka ljudi kojima se taj paket servira. I tu uskache kultura kao nachin da se taj nivo podigne do vrijednosti kad ce mashna na paketu biti sporedna, a sadrzhaj paketa presudan. Mislim da se ti pitash koliko je u svemu tome pojedinac zastupljen, ja i ti koji glasamo. Ja bih rekao neznatno, sve dok se ne uspije u sve pojednice usaditi bar osnovne humanistichke vrijednosti, tipa "Moja sloboda traje dok druge ne pochnem gaziti po prstima." A ja ne vidim bilo kakav drugi nachin da se ovo napravi osim kroz kulturno-socioloshke procese. Ovo je opasno idealiziranje i mislim da ce politika biti i ostati stvar izmedju oportunista - conrolfreakova i ljudi koji vichu "Zivio ovaj! Zivio onaj!". Skromni i plemeniti i dobronamjerni kako ti reche se ili ne mijeshaju ili rijetko zalutaju pa se izvuku iz politike. Ja se nekad uhvatim, kad pogledam te Aque-Loque, Bazene, dobacivanja na cesti, saobrachajnu kulturu, da razmisljam o nekom pustom otoku gdje necu imati ni struje, voda iz bunara, neka motika, neki vrt i more i divota. Al onda mi je sljedecha misao da iam dosta ljudi koji isti taj otok imaju u glavi i brzo bi tu opet bila guzva.

nendertalac wrote: Medjutim mi, ovdje, imamo jednu drugu situaciju. Mi smo se putem izbora, bez krvi, oslobodili jednog sistema da bi na vlast doveli sistem koji je uspostavio ratno stanje. Rat je bio borba protiv onoga sto smo sami htjeli. I sada imamo novu mogucnost glasanja, ali - za koga? Nije to stvar pobune protiv onoga sto ti ne odgovara - nego je stvar nepsosobnosti da se pred izborom odluci ispravno.

ko to mi? moji glasali za Markovicha i dobili po ushima A danasnja politichka scena, na to necemo trositi rijechi. Svi su svachiji taoci i vjechna natezanja i idiotarije su dovele da su ljudi postali kronichno flegmatichni. Nista vishe ne osjete. Entuzijazam na kapaljke. Sto i mogu razumjeti nema uzora, bar nema pozitivnih. Ne ne nesto kao BiH ne postoji nigdje na svijetu . Mi nismo ni Banana republic mi smo kora od banane.

nendertalac wrote: Kao i sa onim kraljem na pocetku - koji bi po tvom misljenju trebao da ima razumjevanja - to me podsjeca na onu vjecnu podjeljenost - jeli bog milostiv ili je strog? Tesko mi je prihvatiti mogucnost da je kraljevska, ili vladarska loza sama po sebi i cinjenicom da je "plemicka" obavezno i plemenita. Vjerovatno je upravo suprotno - plemeniti ne stizu daleko. Koliko nas se moze "pohvaliti" da nam je pra pra zaklao 6 supruga jer nisu mogle imati musko djete? Pa 99% istorijskih mocnika i lidera stigli su gdje su stigli uz mnogo trovanja i vjesanja, u skorije vrijeme logora i zatvora za sve onih koji su im se suprotstavljali. Zasto toliko nas razmislja o vladarima kao o nekome ko bi trebao biti inteligentan, i pun razumjevanja - i kad ga vole i kad ga pljuju? Jesmo li upravo mi ti - mi kao dio mase - koji na 'njih' gledaju kao na uzvisene, bolje?

Ma ja mislim o princhevima isto sto i Beethoven :"What you are, you are by accident of birth; what I am, I am by myself. There are and will be a thousand princes; there is only one Beethoven."

Da ih gledam kao bolje? Niposto. I mozda imash pravo mozda sam pogrijeshio u pretpostavci da bih mogao naichi na razumijevanje na prijemu kod kralja.

nendertalac wrote: Mozda nesto manje ispolitizovana komparacija - ti si kralj, ja sam seljanka. Ti posjedujes porcelansku vaznu, rucno oslikanu, cijena oko 500 eura. Ja posjedujem istu takvu, za iste svrhe, istih dimenzija, istog dizajna, istih slika - ali od plastike, serijski bojenu, po cijeni od 3 eura, dostupna svakome. Jedna je umjetnost - druga je shund. Ja tu od 500 eura nikada ne bih mogla sebi priustiti, a ako prihvatim ovu plasticnu - moram "prihvatiti" i da sam kao "nezasticeni potrosac" kupila "smece"?

Pretpostavljam da ljudi kupuju umjetnichka djela ili njima naoko lijepe stvari chija je funkcionalnost pri kupovini u drugom planu, zato sto ih te stvari nekako promijene na bolje. Mislim da je vazhno sta ta seljanka kad pogleda tu vazu od 3 eura osjecha, a ne koliko je ona kostala. Ako joj se svidjela onda ce joj mozda biti drago kad vidi kako ruze koje je kupila fino izgledaju s vazom i vec su se ta tri eura debelo isplatila po mom misljenju. Kralj sa vazom od 500 eura, ima vishe para, i kupio je vazu pretpostavimo iz istih pobuda zato sto mu se svidjela, podsjetila ga na nesto lijepo ili na nesto proslo. Jedan od onih koji su pronevjerom novca ostetili veliki americhki koncern Enron (ako si chula za tu aferu) su vechinu love koju su uspjeli potroshiti potroshili na stvari kuce, auta, stvari (a radilo se o ogromnim parama. pa koliko je to kreativno? ). I ja se onda pitam koliko stvari chovjek moze kupiti, kad je dosta. Jedan je kupio stalak za kishobrane za 10 000 dolara. 10 000 dolara!! Pa lako kupim auto za tu lovu, chik pogodi koliko kishobrana stane unutra plus mozhes se odvest negdje gdje kisha ne pada. Divotaaaaaa!!! (uh malo sam se zanio oko ovog izgleda, samo ti vichii ako ja pochnem opet )

nendertalac wrote: Ti sad vec govoris o kulturi sa ciljem unaprijedjenja ljudi. Da bi nesto nekome priblizio - moras mu to znati objasniti. Ako bi objasnjavao djelom a ne putem posrednika - kriticara i nastavnika - onda bi upravo izgubio ono sto si rekao na pocetku - da djelo mora samo sebi naci put. Jer na ovaj naci - djelo bi moralo biti skrojeno upravo za odredjene, neke segmente, ili pak mase.

Pa moraju i kritichari nesto raditi, ja nemam nista protiv da mi neko, ne objasni, nego da isfiltrira par stvari o kojima ne bi bilo loshe razmisliti sam.

nendertalac wrote: A sto ne bi i mi vjezbali?

Ma bolje bi bilo da se ja uhvatim necheg poput paralelnih algoritama . Meni, naime neche niko ovo u izvannastavne aktivnosti upisati. A tebi? Al sve u svemu dobra i ambiciozna tema, sad koliko dostojno je ja uspijem analizirati to je druga pricha

Prestacu malo s citiranjem – da previse ne zaplicemo detalje – nadam se da ces shvatiti na sta mislim.
Samo mali osvrt na to sto su ovi iz Enrona kupovali. To je naizgled “lose investiranje” ali kad se bogatis od kriminala, to ne smije biti ocito. Nova auta, nove kuce – to su ociti pokazatelji da neko ima novca. I lako je pasti pod sumnju. Kanta za kisobrane od 10 000 dolara nije sigurno “obicna kanta” – i vjerovatno ce za 10 godina biti samo jos vrijednija.
Ali to nije bitno. Ono sto je mislim najbitnije je cijena tzv. kulture. Baletna predstava je najmanje 50 maraka. Skakutanje i krestanje neke budalace.je besplatni televizijski program. Obrazovanje vrhunske baletske plesacice je 100 puta dugotrajnije i skuplje nego formiranje elite kroz zabavno-propagandno-komercijalne programe po sistemu – uzmi najbolje od ponudjenog. Kultura koja se danas nudi masama je jednostavno najjeftiniji izbor i za one koji ulazu u sebe, i za one koji ulazu u show programe. Danasnja popularna kultura po meni je samo odraz finansijske bjede koja ulazi u sve sfere zivota – od edukacije do nacionalnih vodja. Sve po sistemu – platis 5 dobijes 6 a to sto tebi treba 1 – to je tvoj problem – jer po jedan se prodaje samo ako je nesto specijalno i u tom slucaju je 100 puta skuplje (ili vise) nego onih 6 serijski proizvedenih u drzavama u kojima roditelji iznajmljuju djecu da otplate licne dugove. I za fabrike i za prostituisanje. Mi smo konzumenti i direktno potpomazemo sistem koji unistava zivote milijardi – jer hocemo vise za manje i ostalo su tudji problemi. A unistavamo i sami sebe. Ono sto je 100 puta skuplje – to je i 100 puta bolje i samim tim oni koji su najbogatiji – bice najbogatiji i u buducnosti.

Kad bi se granica razlika zaustavila na porcelanskim vaznama, to ne bi bio problem. Ali kad se granica ocituje u razlici izmedju noza, kao sredstva za borbu, i satelitskog snimka na osnovu kog se formiraju koordinate za dalekometne topove i avione – te razlike su jos gore jer su, bez obzira na to koliko su fizicki ocite u ocima bilo kog posmatraca oruzja – gledati 2 sata klanja ljudi znajuci da je tako umrlo 8 000 u 7 dana – uvijek ce biti drasticnije za svakog prosjecnog covjeka nego sto bi bilo pogledati pad atomske bombe koja ubija na milione ljudi trenutno i stotine hiljada godinama i godinama kasnije.
Druga stvar za koju mislim da joj se treba osvrnuti je pitanje – treba li kulturan covjek, intelektualac, biti zabrinut da li se “kultura pakuje odozgo ili odozdo”? Kako si sam rekao – ako se obracas siromahu – trebas mu se obratiti tako da te on razumije, odnosno upakovati. Ako te ne zanima dolazi li to pakovanje odozgo ili odozdo, onda te ne zanima ni za koga radis. Zanima te samo da zaradis. Ako radis u sredini u kojoj ces, ma sta da radis javno, biti postavljen na jednu od suparnickih strana – onda si vec samim radom ZA nekoga ili PROTIV nekog drugog. Kako bi ti upakovao siromahu da ce ga, ako te ne poslusa – sutra neko preklat? A ako te poslusa – samo ce ga opljackat, oduzet mu dostojanstvo, kulturu, identitet – napraviti od njega kmeta novog vremena – seljaka kreditiranog od strane “humanitarnih bankovnih racuna” sa 6 – 12 % kamatne stope? Kako ces nekome upakovati izbor izmedju ropstva i smrti – a da se ne pobuni? I ko si i kakav si ako ti sam nemas nista protiv da to uradis – ako te neko za to plati? S druge strane – koliko siromasnih treba da bi se izfinansiralo stvaranje intelektualca koji je ne samo genijalan kao Betoven nego i dobar ko svetac? I koliko dugo bi se mogao baviti proucavanjem i prosvjetljavanjem prije nego sto ga neko ne optuzi za huskanje i izdaju i krivokletstvo – i ubije? I kolika je onda steta? I koliko je nadoknadiva? I ko bi to nastavljao davati djecu za pravljenje genijalnih svetaca koje ce neko najvjerovatnije ubiti prije nego bilo sta urade sto bi moglo ugroziti necije “sigurne polozaje” a ko bi radije da ima sigurni tal sa popularnim vlastima?
Prosvjetljene mase ne odgovaraju vladarima. Vladarima odgovaraju pokorni i suznji. Jer, sto su mase kulturnije i pametnije i sa dubljom svijescu – to su manje mogucnosti da se mase koriste za ispunjavanje ciljeva za koje trebaju mase. Zato se nikad ne moze ocekivati od vladara da bude prosvjetljen i voljan da prosvjetljuje – vladari se na to moraju prisiljavati.
Nema veze za koga si glasao licno ti – ja uvijek govorim MI – jer pobjedili su oni za koje je glasala vecina. I sad je njihovo razmisljanje postalo svaciji problem. To je mozda jedan vid kazne za NAS koji smo DRUKCIJI. Mi nismo uzimali, i dan danas ne uzimamo vremena da prosvijetlimo neistomisljenike. Mi ih svrstamo i mislimo da cemo se izdvajanjem spasiti. Na zalost – ako nisi u samom vrhu vlasti te manjine koju predstavljas, onda si osudjen na istu propast kao i svi oni koji su vecina i vecinski vode svijet – a ne znaju za bolje jer im je bolje nedostupno.

nendertalac wrote:(...)
Kako ces nekome upakovati izbor izmedju ropstva i smrti – a da se ne pobuni?
(...)

Nista jednostavnije od toga... Stara dobra, isprobana vec mnogo puta u onom "mracnom rezimu"... pred svako poskupljenje koje bi moglo izazvati opravdani revolt 'sirokih narodnih masa' pustiti kakav ratni film koji bi u glavama (opet 'sirokih narodnih masa') izazvao razmisljanje u smislu "sve je dobro... ne daj boze samo rata", ili jednostavnije "bolje rana nego mrtva glava". Znaju to "gospodari" dobro upakovati...

Na nasim prostorima nikad ranije, za razliku od danas, nije se potezalo za prastarim univerzalnim receptom provjerenim jos za Starog Rima:

"Panem et circenses!"

(Hljeba i igara.
Rjeci pune prezira koje je Juvenal dobacio rimskoj svjetini... jer ne trazi nista vise osim hljeba i besplatnih igara u cirkusu.)

Fair Life wrote:

nendertalac wrote:(...)
Kako ces nekome upakovati izbor izmedju ropstva i smrti – a da se ne pobuni?
(...)

Nista jednostavnije od toga... Stara dobra, isprobana vec mnogo puta u onom "mracnom rezimu"... pred svako poskupljenje koje bi moglo izazvati opravdani revolt 'sirokih narodnih masa' pustiti kakav ratni film koji bi u glavama (opet 'sirokih narodnih masa') izazvao razmisljanje u smislu "sve je dobro... ne daj boze samo rata", ili jednostavnije "bolje rana nego mrtva glava". Znaju to "gospodari" dobro upakovati...

Na nasim prostorima nikad ranije, za razliku od danas, nije se potezalo za prastarim univerzalnim receptom provjerenim jos za Starog Rima:

"Panem et circenses!"

(Hljeba i igara.
Rjeci pune prezira koje je Juvenal dobacio rimskoj svjetini... jer ne trazi nista vise osim hljeba i besplatnih igara u cirkusu.)

Pa prije svega ne znam jeli bas zgodno uporedjivati se danas sa starim Rimom? Barem kad dodjes na to da si potomak barbara, a ne Rimljana i definitivno ne Cezara.

Jeli ovo kritika "ONIH DRUGIH" ili samokritika?

Sta bi po tvom misljenju "masa" trebala da trazi? Gdje se to trazi? Ko ti to daje?

nendertalac wrote:Jeli ovo kritika "ONIH DRUGIH" ili samokritika?

Sta bi po tvom misljenju "masa" trebala da trazi? Gdje se to trazi? Ko ti to daje?

Mozda bi neki ovovremeni Spartak znao...

joj meni se ne da vishe, pochelo je biti naporno

Saian wrote:joj meni se ne da vishe, pochelo je biti naporno

Nije za svakoga

Ajd ne daj se tako lako ! Jedan covjek vrijedi 30 000 - mase ne vrijede nista!

Jeste li culi za Damanhur?

nendertalac wrote:...Jeste li culi za Damanhur?

Negdje u podnozju italijanskih Alpa ima neko naselje koje je sedamdesetih godina proslog stoljeca oformljeno i zove se Damanhur.

Nekad me je asociralo na Sai Babu, a danas bih... pristao zivjeti u jednom takvom mjestu.

Fair Life wrote:

nendertalac wrote:Jeli ovo kritika "ONIH DRUGIH" ili samokritika?

Sta bi po tvom misljenju "masa" trebala da trazi? Gdje se to trazi? Ko ti to daje?

Mozda bi neki ovovremeni Spartak znao...

Ne znam... Spartak ili Ghandi? Mozda ni jedan ni drugi. Ima li ista oko cega se slazemo bar nas troje (s nadom da ce te se bar vas dvoje vratiti temi ) ?

Kakvom drustvu treba teziti? I kakvom sebi? Osim osnovnih sredstava za zivot - hrana i skloniste - sta je to osnova za sve? Mada, ni hrana nije sto je nekad bila

Ko ima pravo da definise ljudska prava? Ne zakone o tome sta ne smijemo - nego o tome sta nam je garantovano?