Forum Klix.ba

Ima li netko Zakon o federalnom
pravobranilaštvu /pravobraniteljstvu
(“Službene novine Federacije BiH”,
br.2/95 12/98, 18/00, 61/06)?

Isti ne mogu naci online, osim na stranici www.podaci.net, ali i na toj stranici ne mogu vidjeti puni verziju.

ZAKON
O FEDERALNOM PRAVOBRANILAŠTVU

I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Federalno pravobranilaštvo je državni organ koje preduzima mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Federalno pravobranilaštvo vrši i druge poslove određene federalnim zakonom.
Član 2.
Federalno pravobranilaštvo je državni organ koji svoju funkciju vrši u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu federalnog zakona, drugih federalnih propisa i općih akata.
Član 3.
Državni organi, preduzeća (društva) i druge pravna lica dužni su Federalnom pravobranilaštvu dostavljati podatke i obavještenja o ugrožavanju, narušavanju ili osporavanju prava i stvari u vlasništvu Federacije, radi preduzimanja pravnih radnji i sredstava za koje je Federalno pravobranilaštvo ovlašćeno.
Organi i pravna lica iz stava 1. ovog članka dužni su, na zahtjev Federalnog pravobranilaštva dostaviti podatke, obavještenja i spise koji su mu potrebni za preduzimanje radnji za koje je ovlašćeno.
Federalno pravobranilaštvo preduzima pravne radnje i sredstva za ostvarivanje funkcije iz člana 1. ovog zakona i na vlastitu inicijativu.
Član 4.
Federalni propisi o radnim odnosima radnika u tijelima uprave, shodno se primjenjuju i na radnike Federalnog pravobranilaštva, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Član 5.
Federalni propisi o državnoj upravi koji se odnose na rukovođenje i odgovornost funkcionera i njegovog zamjenika, shodno se primjenjuju na federalnog pravobranioca i njegovog zamjenika, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Član 6.
U Federalnom pravobranilaštvu u ravnopravnoj upotrebi su bosanski i hrvatski jezik.
Federalno pravobranilaštvo može koristiti i ostale jezike kao sredstvo komunikacije.
U Federalnom pravobranilaštvu službeno pismo je latinica.
Član 7.
Federalno pravobranilaštvo ima pečat u skladu sa Zakonom o pečatu Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH», broj 2/94).
Na zgradi u kojoj je smješteno Federalno pravobranilaštvo mora biti istaknut naziv pravobranilaštva i grb Federacije.
Sjedište Federalnog pravobranilaštva je u Sarajevu.

II - DJELOKRUG I USTROJSTVO FEDERALNOG PRAVOBRANILAŠTVA

1. Djelokrug Federalnog pravobranilaštva
Član 8.
Federalno pravobranilaštvo vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Federacije, njenih organa, drugih državnih organa i fondova koji imaju svojstvo pravna lica, a finansiraju se iz budžeta Federacije ili u odnosu na njih Federacija vrši osnivačka prava.
Federalno pravobranilaštvo vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa javnih preduzeća i drugih pravnih lica koje osniva Federacija, ako je to aktom o osnutku predviđeno.
Član 9.
Ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada) drukčije ne odluči, Federalno pravobranilaštvo, pored vršenja poslova određenih federalnim zakonom, zastupa Federaciju pred inozemnim sudovima, arbitražama i drugim inozemnim državnim organima i organizacijama.
Federalno pravobranilaštvo može da zastupa kantonalno pravobranilaš tvo ili općinsko pravobranilaštvo pred inozemnim sudovima, arbitražama i drugim inozemnim državnim organima i organizacijama ako to zastupanje zatraže i ako je to predviđeno kantonalnim zakonom.
Ako po propisima strane zemlje Federalno pravobranilaštvo ne može neposredno zastupati pred njenim sudovima, arbitraž ama i drugim državnim organima i organizacijama, Vlada će ovlasti drug lice koje po propisima strane zemlje može da ga zamjenjuje u zastupanju.
Član 10.
Državni organi, fondovi, preduzeća i druge pravna lica iz čl. 8. i 9. ovog zakona dužni su blagovremeno obavijestiti Federalno pravobranilaštvo o slučajevima u kojima je ono ovlašćeno da ih zastupa i ulaže pravna sredstva i preduzima druge zakonom određene pravne radnje i da mu dostave svu potrebnu dokumentaciju. Poslove zastupanja organa i pravnih lica iz člana 8. ovog zakona Federalno pravobranilaštvo vrši u svim sudskim postupcima i upravnom postupku, u skladu sa federalnim zakonom.
Federalno pravobranilaštvo može zastupati državne organe koji su tuženi u upravnom sporu ako ga ona na to ovlaste, kad je povrijeđena imovina i imovinski interesi Federacije.
Član 11.
U vršenju poslova zastupanja Federalno pravobranilaštvo je ovlašćeno da preduzima sve radnje koje preduzima stranka u postupku.
Član 12.
Federalno pravobranilaštvo preduzima pravne radnje i pravna sredstva radi zaštite vlasništva Federacije pred sudovima i drugim nadležnim organima, kad je na to ovlašćeno federalnim zakonom.
U vršenju pravnih radnji i pravnih sredstava iz stava 1. ovog člana, kao i u drugim slučajevima kada je na to ovlašćeno federalnim zakonom, Federalno pravobranilaštvo ima položaj i prava stranke u postupku.
Član 13.
Ako Federalno pravobranilaštvo treba po zakonu da zastupa stranke čiji su interesi u suprotnosti, a jedna od njih je Federacija, Federalno pravobranilaštvo zastupa Federaciju.
U slučaju da Federalno pravobranilaštvo treba po zakonu da zastupa strane čiji su interesi u suprotnosti, a ni jedna od tih stranaka nije Federacije, Federalno pravobranilaštvo neće zastupati te stranke.
Član 14.
U postupku donošenja općih akata, kojima se uređuju imovinsko-pravni odnosi, prava i obaveze prema stvarima i vlasništvu Federacije, obavezno se pribavlja mišljenje federalnog pravobranioca.
Član 15.
Federalno pravobranilaštvo pruža stručnu pomoć organima, fondovima, preduzećima i drugim pravnim osobama iz člana 8. ovog zakona u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja i daje mišljenje u vezi sa zaključivanjem ugovora imovinsko-pravne prirode (u daljem tekstu: mišljenje).
Tijela i pravna lica iz stava 1. ovog člana dužni su pribaviti pravno mišljenje Federalnog pravobranilaštva prije zaključenja ugovora o kupoprodaji, zamjeni, zakupu, prenosu na privremeno ili trajno korištenje stvari, uz naknadu ili bez naknade, ugovora o koncesiji, ugovora o građenju i udruživanju sredstava za građenje, ugovora o statusnim i ugovornim oblicima povezivanja preduzeća (društva), kao i drugih ugovora kojima se pribavljaju stvari ili raspolaže stvarima, odnosno materijalnim pravima.
Kada je predmet ugovora iz stava 2. ovog člana pokretna stvar ili imovinsko pravo čija vrijednost ne prelazi 1.000 DEM ili u protuvrijednosti valute Federacije prema srednjem kursu koji utvrđuje centralna banka Federacije, na dan utvrđivanja vrijednosti nije obavezno pribavljanje pravnog mišljenja Federalnog pravobranilaštva.
Federalno pravobranilaštvo mišljenje iz st. 1. i 2. ovog člana daje najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva i potrebne dokumentacije, a u naročito složenim slučajevima u roku od 30 dana.
Član 16.
Federalno pravobranilaštvo daje kantonalnim i općinskim pravobranilaštvima na njihov zahtjev, pravno mišljenje o imovinsko-pravnim ugovorima koje namjeravaju da zaključe sa stranim pravnim i fizičkim osobama, kao i o drugim imovinsko-pravnim odnosima sa tim osobama.
Član 17.
Tijela, fondovi, preduzeća i druge pravne osobe iz člana 8. ovog zakona dužni su zaključeni ugovor imovinsko-pravne prirode dostaviti Federalnom pravobranilaštvu, u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora.
Ako Federalno pravobranilaštvo ocijeni da je zaključeni ugovor ništavan podnijet će tužbu za utvrđivanje ništavnosti, a u slučaju da ugovorena cijena ne odgovara prometnoj vrijednosti - tužbu za poništenje ugovora ili izmjenu ugovora.



2. Ustrojstvo Federalnog pravobranilaštva
Član 18.
Funkciju Federalnog pravobranilaštva vrši federalni pravobranilac.
Član 19.
Federalni pravobranilac predstavlja Federalno pravobranilaš tvo, rukovodi njegovim radom i vrši druga prava i dužnosti utvrđena federalnim zakonom, drugim federalnim propisom i općim aktom.
Broj zamjenika federalnog pravobranioca utvrđuje Vlada na prijedlog ministra pravde Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ministar pravde).
Član 20.
Zamjenik federalnog pravobranioca vrši poslove iz djelokruga Federalnog pravobranilaštva koje im odredi federalni pravobranilac.
U zastupanju pred sudovima i drugim organima zamjenik ima ovlašćenja federalnog pravobranioca.
Kad je federalni pravobranilac spriječen ili odsutan, zamjenjuje ga zamjenik koga on odredi.
Član 21.
Federalnog pravobranioca i njegovog zamjenika imenuje i smjenjuje Premijer uz saglasnost zamjenika Premijera i uz potvrdu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije).
Član 22.
Za federalnog pravobranioca i njegovog zamjenika može biti imenovan državljanin Federacije Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit i iskustvo u radu na imovinsko-pravnim poslovima u pravobranilaštvu, pravosudnim organima i drugim državnim organima, preduzećima (društvima) i drugim pravnim osobama u trajanju od najmanje 10 godina, koji je radeći u tim organima i pravnim licima stekao visok ugled pravnog stručnjaka i koji posjeduje najviše moralne osobine za obavljanje službe pravobranioca.
Član 23.
Prijedlog za imenovanje federalnog pravobranioca i njegovog zamjenika podnosi ministar pravde.
Član 24.
Federalni pravobranilac imenuje se na četiri godine i može biti ponovo imenovan.
Zamjenik federalnog pravobranioca imenuje se za vršenje službe bez ograničenja trajanja mandata.
Član 25.
Prije stupanja na dužnost federalni pravobranilac i njegov zamjenik daju izjavu pred Premijerom.
Izjava glasi: «Izjavljujem da ću se u vršenju službe federalnog pravobranioca - zamjenika federalnog pravobranioca pridržavati Ustava i zakona Federacije Bosne i Hercegovine i da ću službu vršiti savjesno.»

Član 26.
Federalni pravobranilac i njegov zamjenik dužni su čuvati svoj ugled i ugled pravobranilaštva.
Federalni pravobranilac i njegov zamjenik ne mogu vršiti inokosnu funkciju ni biti članovi izvršnog tijela političke organizacije.
Federalni pravobranilac i njegov zamjenik ne mogu obavljati drugu službu ili posao.
Član 27.
Federalnom pravobraniocu i njegovom zamjeniku služba prestaje smjenjivanjem od vršenja službe i podnošenjem ostavke.
Član 28.
Postupak za smjenjivanje federalnog pravobranioca i njegovog zamjenika od vršenja službe pokrenut će se ako se utvrdi:
- da je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje službe;
- da je izvršio težu povredu službe, odnosno ugleda službe;
- da neuredno ili nekvalitetno obavlja službu;
- da je na osnovu mišljenja nadležne zdravstvene ustanove trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje službe.
Član 29.
Prijedlog za pokretanje postupka za smjenjivanje federalnog pravobranioca i njegovog zamjenika podnosi ministar pravde.
U postupku smjenjivanja, federalnom pravobraniocu i njegovom zamjeniku omogućit će se da se izjasne o razlozima smjenjivanja.
Član 30.
Federalni pravobranilac i njegov zamjenik mogu podnijeti ostavku na vršenje službe.
Federalni pravobranilac i njegov zamjenik podnose ostavku Premijeru i zamjeniku Premijera.
Federalnom pravobraniocu i njegovom zamjeniku prestaje vršenje službe slijedećeg dana od dana u koji je ostavka primljena.
Član 31.
Federalnom pravobraniocu koji ne bude ponovo imenovan prestaje funkcija u Federalnom pravobranilaštvu istekom mandata.
Federalnom pravobraniocu koji ne bude ponovo imenovan ne prestaje radni odnos, već se raspoređuje na odgovarajuće poslove i zadatke u određeni organ uprave ili u drugi organ, koji odgovaraju njegovim stručnim sposobnostima i na njega se primjenjuju federalni propisi koji važe za radnike organa uprave.
Rješenje o raspoređivanju federalnog pravobranioca donosi Vlada, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana prestanka funkcije federalnog ravobranioca.
Ako federalni pravobranilac ne prihvati raspored na poslove i zadatke prema rješenju Vlade, prestaje mu radni odnos po isteku 30 dana od dana kada je rješenjem raspoređen na određene poslove.
Član 32.
Federalnom pravobraniocu i njegovom zamjeniku koji budu smijenjeni zbog razloga predviđenih u članu 28. stav 1. alineje 3. i 4. ovog zakona ne prestaje radni odnos, već se raspoređuju na odgovarajuće poslove i zadatke na način i po postupku utvrđenom u članu 31. ovog zakona.
Član 33.
Odluku o udaljenju od vršenja službe federalnog pravobranioca i njegovog zamjenika donosi Premijer uz saglasnost zamjenika Premijera.
Član 34.
Pravila o parničnom postupku o izuzeću sudija ili sudija porotnika shodno se primjenjuju i na izuzeće federalnog pravobranioca i njegovog zamjenika.
Izuzeće federalnog pravobranioca i njegovog zamjenika ne mogu tražiti stranke.
O izuzeću zamjenika federalnog pravobranioca odlučuje federalni pravobranilac, a o izuzeću federalnog pravobranioca ministar pravde.
Član 35.
Federalnom pravobraniocu i njegovom zamjeniku izdaje se službena legitimacija.
Ministar pravde posebnim pravilnikom propisuje obrasce i način izdavanja službene legitimacije.
Član 36.
U Federalnom pravobranilaštvu postoji određeni broj radnika za vršenje stručnih i administrativno-tehničkih poslova.
Član 37.
Unutrašnju organizaciju u Federalnom pravobranilaštvuutvrđuje federalni pravobranilac pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Federalnog pravobranilaštva uz saglasnost ministra pravde.
Član 38.
Federalno pravobranilaštvo podnosi Parlamentu Federacije i Vladi izvještaj o svom radu kao i o uočenim pojavama i problemima u primjeni federalnih zakona i drugih federalnih propisa od značaja za ostvarivanje funkcije Federalnog pravobranilaš tva.
Član 39.
Pravilnik o poslovanju i vođenju evidencije u Federalnom pravobranilaštvu propisuje ministar pravde.


III - SREDSTVA ZA RAD FEDERALNOG
PRAVOBRANILAŠTVA
Član 40.
Sredstva za rad Federalnog pravobranilaštva obezbjeđuju se u budžetu Federacije.
Član 41.
Finansijsko i meterijalno poslovanje Federalnog pravobranilaštva obavlja se na način koji važi za federalna tijela državne uprave.
Član 42.
Za radnje preduzete u zastupanju pred sudovima i drugim tijelima Federalno pravobranilaštvo ima pravo na naknadu troškova prema tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata.
Sredstva koja prilikom zastupanja ostvari Federalno pravobranilaštvo prihod su budžeta Federacije.

IV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 43.
Federalno pravobranilaštvo počinje sa radom 1. marta 1995.godine.
Do dana početka sa radom Federalnog pravobranilaštva Premijer uz saglasnost zamjenika Premijera i uz potvrdu Parlamenta Federacije imenovat će federalnog pravobranioca i njegove zamjenike.
Član 44.
Federalni pravobranilac donijet će u roku od 30 dana od početka rada Federalnog pravobranilaštva, pravilnik o unutraš njoj organizaciji Federalnog pravobranilaštva.
Član 45.
Ministar pravde donijet će u roku od 30 dana od dana početka primjene ovog zakona, pravilnik o poslovanju i vođenju evidencija u Federalnom pravobranilaštvu.
Član 46.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenim novinama Federacije BiH», a primjenjivat će se od 1. marta 1995.godine.



ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNOM PRAVOBRANILAŠTVU
Član 1.
U Zakonu o Federalnom pravobranilaštvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95) naziv Zakona mijenja se i glasi: "Zakon o Federalnom pravobranilaštvu - Federalnom pravobraniteljstvu".
Član 2.
U članu 1. stav 1. u prvom redu iza riječi "pravobranilaštvo" dodaje se crtica i riječi: "-Federalno pravobraniteljstvo" (u daljem tekstu: Federalno pravobranilaštvo), a na kraju teksta tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "osim imovine i imovinskih interesa Federalnog ministarstva odbrane - Federalnog ministarstva obrane (u daljem tekstu: Ministarstvo odbrane-obrane) i Vojske Federacije, o čemu pravnu zaštitu, u skladu s ovim zakonom, pruža Ministarstvo odbrane-obrane, kroz odgovarajuću svoju organizacionu jedinicu."
Član 3.
Iza člana 36. dodaju se novi čl. 36a. i 36b. koji glase:
"Član 36a.
U Federalnom pravobranilaštvu postoji potreban broj stručnih savjetnika za vršenje stručnih poslova predviđenih Zakonom.
Član 36b.
Poslove stručnog savjetnika u Federalnom pravobranilaštvu može obavljati lice koje ima završen Pravni fakultet, položen pravosudni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.
Stručni savjetnik pomaže Federalnom pravobraniocu, odnosno njegovim zamjenicima u proučavanju i pripremanju predmeta, proučavanju pravnih pitanja u vezi sa radom Federalnog pravobranilaštva u pojedinim predmetima te samostalno ili pod nadzorom i uputama Federalnog pravobranioca, odnosno njegovog zamjenika obavlja druge stručne poslove predviđene Zakonom."
Član 4.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena propisa o vojnom pravobranilaštvu, koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 5.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".






Z A K O N
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNOM PRAVOBRANILAŠTVU - FEDERALNOM PRAVOBRANITELJSTVU
Član 1.
U zakonu o Federalnom pravobranilaštvu - Federalnom pravobraniteljstvu ("Službene novine Fderacije BiH", br. 2/95 i 12/98) iza člana 16. dodaju se novi čl. 16a. i 16b., koji glase:
"Član 16a
Federalno pravobranilaštvo - Federalno pravobraniteljstvo daje kantonalnim općinskim pravobranilaštvima obavezne instrukcije u vezi s primjenom federalnih zakona.
Član 16b.
Federalno pravobranilaštvo - Federalno pravobraniteljsto proučava i prati probleme iz prakse pravobranilaštva koji su od interesa za primjenu federalnih zakona.
O pitanjima iz ovlaštenja pravobranilaštva, a u okviru ovlaštenja iz člana 16a. ovog zakona, federalni pravobranilac, kantonalni i općinski pravobranioci zauzimaju zajedničke stavove na sastancima koje saziva federalni pravobranilac na vlastitu inicijativu ili na prijedlog kantonalnog ili općinskog pravobranioca i oni su obavezni za postupanje."
Član 2.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Službene novine Federacije BiH, broj 61/06


ZAKON


O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNOM PRAVOBRANILAŠTVU

Član 1.

U Zakonu o Federalnom pravobranilaštvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95, 12/98 i 18/00) u članu 1. stav 1. mijenja se i glasi:

"Federalno pravobranilaštvo je poseban samostalan organ koji preduzima mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u skladu sa ovim Zakonom."
Član 2.

U članu 2. u prvom redu riječi: "je državni organ koji" se brišu.
Član 3.

Član 4. mijenja se i glasi:

"Federalni propisi kojima se uređuje radno-pravni status državnih službenika i namještenika u organima državne službe, shodno se primjenjuju i na državne službenike i namještenike u Federalnom pravobranilaštvu, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno."
Član 4.

U članu 6. stav 1. mijenja se i glasi:

"U Federalnom pravobranilaštvu u ravnopravnoj upotrebi su bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik".

U stavu 3. iza riječi "latinica" dodaju se riječi "i ćirilica".
Član 5.

Član 8. mijenja se i glasi:

"Federalno pravobranilaštvo obavlja poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Federacije i njenih organa i tijela koji nemaju svojstvo pravnog lica, a finansiraju se iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Budžet Federacije).

Federalno pravobranilaštvo može zastupati pravna lica koja osniva Federacija i koja se finansiraju iz Budžeta Federacije ako je to predviđeno aktom o osnivanju pravnog lica.

Federalno pravobranilaštvo ne zastupa organe i tijela Federacije u radnim sporovima, već to vrši lice zaposleno u organima i tijelima Federacije koje za to odredi rukovoditelj organa i tijela Federacije, izuzev radnih sporova Federalnog ministarstva odbrane."
Član 6.

U članu 10. u stavu 1. riječi: "Državni organi, fondovi, preduzeća i druga pravna lica iz čl. 8. i 9. " zamjenjuju se riječima: "Organi, tijela i pravna lica".
Član 7.

U članu 11. dodaju se st. 2. i 3. koji glase:

"Ako Federalno pravobranilaštvo smatra da ne treba pokrenuti određeni postupak ili da treba povući tužbu ili da ne treba izjaviti određeni pravni lijek, obavijestit će o tome subjekt koji zastupa.

Ako se ne postigne saglasnost u mišljenju ili ako subjekt ne odgovori u određenom roku, konačnu odluku donosi Federalno pravobranilaštvo i o tome obavještava subjekt koji zastupa."
Član 8.

U članu 12. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Ukoliko u cilju zaštite imovine i imovinskih interesa Federacije Federalno pravobranilaštvo ocijeni da je potrebno, može u pojedinim sporovima i postupcima dati ovlaštenje za zastupanje organa i tijela Federacije licu zaposlenom u tom organu i tijelu koje za to odredi rukovoditelj organa i tijela Federacije."
Član 9.

U članu 15. u stavu 1. riječi: "fondovima, preduzećima i drugim" zamjenjuju se riječju "tijelima".

Stav 3. mijenja se i glasi:

"Kada je predmet ugovora iz stava 2. ovog člana pokretna stvar ili imovinsko pravo čija vrijednost ne prelezi 10.000 KM, nije obavezno pribavljanje pravnog mišljenja Federalnog pravobranilaštva."
Član 10.

U članu 17. u stavu 1. riječi: "Tijela, fondovi, preduzeća i druge pravne osobe" zamjenjuju se riječima: "Organi, tijela i pravna lica".
Član 11.

U članu 19. u stavu 2. riječi: "ministra pravde Federacije Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Federalnog ministarstva pravde".
Član 12.

U članu 26. dodaje se stav 4. koji glasi:

"Federalni pravobranilac i zamjenik federalnog pravo- branioca ne mogu biti krivično gonjeni ili lišeni slobode zbog iskazanog mišljenja ili odluke donesene u vršenju funkcije."
Član 13.

U članu 30. u stavu 2. riječ "zamjenik" zamjenjuje se riječju "zamjenicima".
Član 14.

U članu 31. u stavu 2. riječi: "određeni organ uprave ili u drugi organ koji odgovaraju njegovim stručnim sposobnostima i na njega se primjenjuju federalni propisi koji važe za radnike organa uprave" zamjenjuju se riječima: "Federalnom pravo- branilaštvu".
Član 15.

U članu 36a. iza riječi "broj" dodaju se riječi: "pomoćnika federalnog pravobranioca i".
Član 16.

Iza člana 36.a dodaje se novi član 36b. koji glasi:
"Član 36b.

Poslove pomoćnika federalnog pravobranioca može obavljati lice koje ima završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit i najmanje šest godina radnog staža na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Pomoćnik federalnog pravobranioca pred sudom i drugim organima ima ovlaštenja koja odredi federalni pravobranilac.

Pomoćnike federalnog pravobranioca postavlja federalni pravobranilac."

Dosadašnji član 36b. postaje član 36c.
Član 17.

U članu 41. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Vlada Federacije odlukom utvrđuje koeficijente za plaće federalnog pravobranioca i njegovih zamjenika, a za naknade koje nemaju karakter plaće primjenjuju se propisi koji važe za državne službenike."
Član 18.

Iza člana 46. dodaju se čl. 47., 48. i 49. koji glase:
"Član 47.

Predmete, opremu, inventar, arhivu i dokumentaciju, kao i sredstva za rad Sektora za pravobranilaštvo Federalnog ministarstva odbrane preuzet će Federalno pravobranilaštvo.

Primopredaju iz stava 1. ovog člana izvršit će federalni pravobranilac sa rukovoditeljem Sektora za pravobranilaštvo Federalnog ministarstva odbrane u roku od 60 dana od dana prestanka rada Federalnog ministarstva odbrane.

Federalno pravobranilaštvo preuzima zaposlene Sektora za pravobranilaštvo Federalnog ministarstva odbrane i raspoređuje ih u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Federalnog pravobranilaštva.

Pravobranilac i zamjenici pravobranioca Federalnog ministarstva odbrane koji ispunjavaju uvjete iz člana 22. Zakona o Federalnom pravobranilaštvu preuzimaju se na dužnost zamjenika federalnog pravobranioca.
Član 48.

Odredbe člana 19. primjenjivat će se nakon ukidanja i prestanka rada Federalnog ministarstva odbrane.
Član 49.

Federalni pravobranilac uskladit će Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Federalnog pravobranilaštva sa odredbama ovog Zakona u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona."
Član 19.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, s. r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, s. r.

teuta06 wrote:Ima li netko Zakon o federalnom
pravobranilaštvu /pravobraniteljstvu
(“Službene novine Federacije BiH”,
br.2/95 12/98, 18/00, 61/06)?

Isti ne mogu naci online, osim na stranici http://www.podaci.net, ali i na toj stranici ne mogu vidjeti puni verziju.

http://pravobranilastvofbih.gov.ba/zakoni/

teuta06 wrote:Ima li netko Zakon o federalnom
pravobranilaštvu /pravobraniteljstvu
(“Službene novine Federacije BiH”,
br.2/95 12/98, 18/00, 61/06)?

Isti ne mogu naci online, osim na stranici podaci.net, ali i na toj stranici ne mogu vidjeti puni verziju.

https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Z ... lastvu.pdf

imas sve na: https://advokat-prnjavorac.com/zakoni_bih.html

Hvala puno

Treba mi jos :

-Pravilnik o načinu provedbe elektronskog nadzora („Sl.novine FBiH“, br. 11/12)
- Pravilnik o kriterijima za upućivanje osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora („Sl.novine FBiH“, br. 33/18)
- Pravilnik o kućnom redu u ustanovama za izdržavanje mjere pritvora („Sl.novine FBiH“, br. 57/03)

ovi isti pravilnici imaju ali su sl. novine BiH... pa ne znam jesu li isti zakoni na drzavnom i federalnom nivou?

Sporazum o zapošljavanju bosanskohercegovačkih preduzeća sa sjedištem u Bosni i Hercegovini u svrhu izvršenja ugovora o izvođenju radova ("Službeni list R BiH", broj 54/95) - link ili tekst. molim....

teuta06 wrote:Hvala puno

Treba mi jos :

-Pravilnik o načinu provedbe elektronskog nadzora („Sl.novine FBiH“, br. 11/12)
- Pravilnik o kriterijima za upućivanje osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora („Sl.novine FBiH“, br. 33/18)
- Pravilnik o kućnom redu u ustanovama za izdržavanje mjere pritvora („Sl.novine FBiH“, br. 57/03)

ovi isti pravilnici imaju ali su sl. novine BiH... pa ne znam jesu li isti zakoni na drzavnom i federalnom nivou?

Nadjoh samo prvi:
1.http://www.podaci.net/_gBiH/propis/Prav ... v1211.html

high_volume wrote:Sporazum o zapošljavanju bosanskohercegovačkih preduzeća sa sjedištem u Bosni i Hercegovini u svrhu izvršenja ugovora o izvođenju radova ("Službeni list R BiH", broj 54/95) - link ili tekst. molim....

30/04/1995

UREDBA
O RATIFIKACIJI SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NjEMAČKE O ZAPOŠLjAVANjU RADNIKA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH PREDUZEĆA SA SJEDIŠTEM U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI U SVRHU IZVRŠENjA UGOVORA O IZVOĐENjU RADOVA
("Sl. list RBiH", br. 16/1995)

Član 1
Ratifikuje se Sporazum između Vlade Republike Bosne i Hercegovine i Vlade Savezne Republike Njemačke o zapošljavanju radnika bosanskohercegovačkih preduzeća sa sjedištem u Republici Bosni i Hercegovini u svrhu izvršenja ugovora o izvođenju radova, potpisan 20. februara 1995. godine u Bonu, u dva originala na bosanskom i njemačkom jeziku.
Član 2
Tekst Sporazuma u originalu na bosanskom jeziku glasi:
SPORAZUM IZMEĐU
VLADE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NjEMAČKE O ZAPOŠLjAVANjU RADNIKA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH PREDUZEĆA SA SJEDIŠTEM U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI U SVRHU IZVRŠENjA UGOVORA O IZVOĐENjU RADOVA VLADA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE I VLADA SAVEZNE REPUBLIKE NjEMAČKE
Uvažavajući obostranu korist postojeće privredne, industrijske i tehničke saradnje, odlučni da, s obzirom na zahtjeve tržišta radne snage, slanju i zapošljavanju radnika iz bosanskohercegovačkih preduzeća u korist privredne saradnje pruže trajnu podlogu, namjeravajući da stvore jasne uslove za njemačka i bosanskohercegovačka preduzeća koja sarađuju po osnovu ugovora o izvođenju radova, da bi garantovali redovno slanje radnika bosanskohercegovačkih preduzeća na rad u Saveznu Republiku Njemačku dogovorili su se u sljedećem,
Član 1
1) Bosansko-hercegovačkim radnicima, koji se po osnovu ugovora o izvođenju radova između jednog bosansko-hercegovačkog poslodavca sa sjedištem u Republici Bosni i Hercegovini i jednog preduzeća, koje ima stalno sjedište u Saveznoj Republici Njemačkoj, šalju na privremeni rad (radnik po ugovoru o izvođenju radova), izdaje se dozvola za rad neovisno od situacije i razvoja na tržištu rada u Saveznoj Republici Njemačkoj. Član 3. stav 3. i Član 4. stav 1. ovog Sporazuma ostaju netaknuti.
2) Ovaj Sporazum ne važi za radnike, koji se po osnovu ugovora o izvođenju radova šalju u Saveznu Republiku Njemačku da bi obavili pripremne radove za njemačko-bosansko-hercegovačke kooperacije preduzeća u trećim zemljama kao i za radnike iz područja vatrostalnih objekata, uključivo i vatrostalne dimnjake.
Član 2
1) Broj radnika po ugovoru o izvođenju radova određuje se na 990, od kojih se može zaposliti 570 u građevinskoj, do 70 u izolacionoj izgradnji. Navedeni brojevi se smatraju godišnjim prosjekom.
2) Radna dozvola se izdaje samo radnicima za izvođenje ugovora o izvođenju radova za čiju izvedbu su potrebni radnici sa stručnom kvalifikacijom. Radnicima bez stručne kvalifikacije radna dozvola se izdaje samo ako je to za izvedbu radova neophodno.
Član 3
1) Ministarstvo za izbjeglice i socijalnu politiku Republike Bosne i Hercegovine će rasporediti utvrđeni broj radnika po ugovoru o izvođenju radova na bosanskohercegovačka preduzeća. Da bi osigurala pridržavanje čvrsto dogovorenog broja radnika po ugovoru o izvođenju radova bosansko-hercegovačka strana će odrediti jedan organ, gdje će se pojedinačni ugovori registrovati i odobravati.
2) Kod podjele će se uzimati u obzir preduzeća, koja će biti u stanju na osnovu svoje tehničke i personalne opremljenosti, posebno stručne kvalificiranosti svoje stručne i vodeće radne snage, da samostalno izvedu ugovor o izvođenju radova.
3) Savezni ured za rad Savezne Republike Njemačke će u saradnji sa Ministarstvom za rad i socijalnu politiku Republike Bosne i Hercegovine kod provedbe Sporazuma paziti da ne dođe do regionalne i sektorske koncentracije radnika po ugovoru o izvođenju radova u jednoj grani privrede ili u jednom određenom području jedne grane privrede. Nadležni organi, navedeni u prvoj rečenici, će prije svega paziti na to, da se ne dopusti zapošljavanje radnika po ugovoru o izvođenju radova, ako u Saveznoj Republici Njemačkoj nastanjeno preduzeće ima radnika, koji rade ili će raditi skraćeno radno vrijeme ili pak ako je nezaposlenost na teritoriji ureda za rad, u kojem bi se trebali zaposliti radnici po ugovoru o izvođenju radova, veća od uobičajenog obima.
Član 4
1) Brojevi utvrđeni u članu 2. stav 1. će se prilagođavati daljem razvoju radnog tržišta na slijedeći način:
Pri poboljšanju situacije na radnom tržištu, povećat će se utvrđeni brojevi za 5 odsto za svaki puni procenat, za koji se kvota nezaposlenosti u zadnjih 12 mjeseci smanjila. Pri pogoršanju situacije radnog tržišta, brojevi će se na isti način smanjivati. Za prilagođavanje će se porediti kvote nezaposlenosti od 30. juna tekuće i predhodne godine. Izmjene će se uzeti u obzir od 01. oktobra tekuće godine. Novi brojevi će se zaokružavati tako, da se mogu podijeliti sa 10 bez ostatka.
2) Savezno Ministarstvo za rad i socijalne poslove Savezne Republike Njemačke saopštavat će Ministarstvu za rad i socijalnu politiku Republike Bosne i Hercegovine do 31. avgusta svake godine brojeve, koji su dogovoreni u stavu 1.
Član 5
1) Radna dozvola će se izdati samo ako isplata radnika po ugovoru o izvođenju radova, uključivši i dio, koji se plaća za terenski rad, bude odgovarala plati, koju predviđa dotični njemački tarifni ugovor za odgovarajuću djelatnost.
2) U svemu ostalom će se primjenjivati dotični pravni propisi o dodjeli i odbijanju, kao i gašenju i opozivu radnih dozvola. Jedan primjerak ugovora o izvođenju radova će biti blagovremeno dostavljen nadležnom pokrajinskom uredu za rad, koji je određen kao nadležan.
Član 6
1) Radna dozvola se izdaje za predviđeno trajanje rada, koje je potrebno za ispunjenje ugovora o izvođenju radova. Po pravilu se radna dozvola izdaje na najduže dvije godine. Ako izvedba radova traje duže, zbog nepredviđenih događaja, radna dozvola će se produžiti za još šest mjeseci. Ako se unaprijed zna, da će izvedba ugovora o izvođenju radova trajati duže od dvije godine, izdaje se radna dozvola maksimalno do tri godine.
2) Nakon izvršenja jednog ugovora može se za izvršenje drugog ugovora o izvođenju radova na prijedlog izdati nova dozvola rada u okviru maksimalnog predviđenog roka od dvije godine.
3) Dozvola rada izdaje sa za određenu stručnu djelatnost u svrhu realizacije konkretnog ugovora o izvođenju radova. U opravdanim iznimnim slučajevima dozvola rada se može izdati i za više ugovora o izvođenju radova. Bosanskohercegovačko preduzeće može svoje radnike, sve dok je važeća dozvola rada, premjestiti privremeno i na druge ugovore o izvođenju radova. Te izmjene moraju se hitno saopštiti uredu rada, koji je naznačen kao nadležni ured. U tom slučaju, ured rada pokreće proceduru za izdavanje odgovarajuće dozvole rada.
4) Pojedinim radnicima, koji obavljaju rukovodeće ili upravne djelatnosti, dozvola rada može se izdali najviše do četiri godine. Te dozvole rada mogu dobiti do četiri radnika, ovisno od veličine projekta.
Član 7
Radniku, koji se ponovo angažuje u okviru ugovora o izvođenju radova, dozvola rada, može se izdati ukoliko, nakon napuštanja Savezne Republike Njemačke i ponovnog ulaska u Saveznu Republiku Njemačku, period nije kraći od ukupne dužine ranije dozvole boravka. U prethodnoj rečenici navedeni period iznosi najviše dvije godine. Rok iznosi tri mjeseca, ukoliko radnik nije bio zaposlen duže od devet mjeseci u Saveznoj Republici Njemačkoj.
Član 8
1) Na zahtjev bosansko-hercegovačkog poslodavca nadležno predstavništvo Savezne Republike Njemačke u inostranstvu izdaje radniku vizu na tri mjeseca. Čim se viza izda, radnik može doputovati u Saveznu Republiku Njemačku. Nakon ulaska mora se neodložno prijaviti nadležnom uredu za strance.
2) Nakon ulaska u Saveznu Republiku Njemačku, kod ureda rada, koji je određen kao nadležan, mora se neodložno zatražili izdavanje dozvole rada.
Član 9
Za naknadu troškova kao i plaćanje takse, primjenjuju se pravni propisi ugovornih strana.
Član 10
Savezno Ministarstvo za rad i socijalne poslove Savezne Republike Njemačke i Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Republike Bosne i Hercegovine usko sarađuju u okviru Sporazuma. Za provođenje ovoga Sporazuma osniva se mješovita njemačko-bosanskohercegovačka radna grupa, koja razmatra pitanja u vezi sprovođenja Sporazuma.
Član 11
Bosanskohercegovački radnici, koji su dobili saglasnost za rad po ugovoru o izvođenju radova, ne smiju biti ustupljeni kao snaga trećem preduzeću. Ukoliko pak do toga dođe, bosansko-hercegovačko preduzeće će biti isključeno iz raspodjele na osnovu člana 3. stav 1. Preduzeću se za njegove radnike više neće izdavati radne dozvole. Isto se primjenjuje ako preduzeće iz Bosne i Hercegovine zapošljava više radnika nego što mu je prema članu 3. stav 1. dodijeljeno ili zapošljavaju radnike, koji ne posjeduju radne dozvole i dozvole boravka, ili ako ne isplaćuju zaradu predviđenu njemačkim tarifnim ugovorima za sličnu djelatnost. (član 5. stav 1.).
Bosanskohercegovačko mjesto raspodjele i nadležno mjesto za odobravanje ugovora o izvođenju radova Saveznog ureda za rad će bosanskohercegovačka preduzeća prije zapošljavanja radnika informisati o pravnim propisima putem posebnog uputstva. Prijem uputstva preduzeće mora pismeno potvrditi.
Član 12
1) Ovaj Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja.
2) Ovaj Sporazum sklapa se na neodređeno vrijeme.
3) Sporazum se može do 30. juna sa dejstvom 31. decembra svake godine pismeno otkazati. Radne dozvole izdate na osnovu ovog Sporazuma ne mogu se otkazati.
Član 13
1) Stupanjem na snagu ovoga Sporazuma stavlja se van snage Sporazum od 24. avgusta 1988. godine između Vlade Savezne Republike Njemačke i Saveznog Izvršnog vijeća Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije o slanju jugoslovenskih radnika iz organizacija udruženog rada iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i zapošljavanja u Saveznoj Republici Njemačkoj na osnovu ugovora o izvođenju radova u tekstu izmjena Sporazuma od 04./10. septembra 1990. godine u odnosima između Savezne Republike Njemačke i Republike Bosne i Hercegovine.
2) Na osnovu Sporazuma od 21 avgusta 1988. godine, izmjene Sporazuma od 04/10. septembra 1990. godine kao i razmjena pisama od 22. aprila /17. juna 1992. godine radnicima bosanskohercegovačkih preduzeća dodijeljene radne dozvole ostaju od pravila stava 1. nedotaknute. Na osnovu Sporazuma, izmjene Sporazuma kao i razmjene pisama, zaposleni radnici će se uračunati u broj utvrđen ovim Sporazumom.
U Bonn-u, dana 20.02.1995. godine
U dva primjerka, po jedan na njemačkom i bosanskom jeziku, pri čemu je svaki tekst u istoj mjeri važeći.
Za Vladu Za Vladu
Savezne Republike Njemačke Republike Bosne i Hercegovine
Član 3
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu RBiH".

teuta06 wrote:Hvala puno

Treba mi jos :

-Pravilnik o načinu provedbe elektronskog nadzora („Sl.novine FBiH“, br. 11/12)
- Pravilnik o kriterijima za upućivanje osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora („Sl.novine FBiH“, br. 33/18)
- Pravilnik o kućnom redu u ustanovama za izdržavanje mjere pritvora („Sl.novine FBiH“, br. 57/03)

ovi isti pravilnici imaju ali su sl. novine BiH... pa ne znam jesu li isti zakoni na drzavnom i federalnom nivou?

Službene novine Federacije BiH, broj 33/18
Na osnovu člana 26. stav 2. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/98, 42/99, 12/09 i 42/11), federalni ministar pravde donosi


PRAVILNIK


O KRITERIJIMA ZA UPUĆIVANJE OSUĐENIH OSOBA NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA


Član 1.
(Predmet pravilnika)

(1) Ovim pravilnikom utvrđuju se kriteriji za upućivanje osuđenih osoba na izdržavanje kazne dugotrajnog zatvora, kazne zatvora, kazne maloljetničkog zatvora (u daljem tekstu: kazna zatvora), osoba kojima je u krivičnom postupku izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora, kao i upućivanje osoba kojima je izrečena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i osoba kojima je izrečena odgojna mjera upućivanja u odgojno-popravni dom.

(2) Prema odredbama ovog pravilnika, u skladu sa članom 152. stav 4. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10), upućuju se u ustanovu za izdržavanje kazne, na osobni zahtjev i prije pravosnažnosti presude, nepravomoćno osuđene osobe koje se poslije izricanja kazne zatvora nalaze u pritvoru.

Član 2.
(Nadležnost za upućivanje)

(1) Upućivanje pravosnažno osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora, osoba kojima je izrečena mjera sigurnosti i odgojna mjera vrši sud na čijem području osuđena osoba ima prebivalište, odnosno boravište, na način i po postupku propisanom u čl. 10. do 37. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine i u skladu sa odredbama ovog pravilnika.

(2) Ako se osuđena osoba nalazi u pritvoru, upućivanje, u smislu stava (1) ovog člana, vrši sud koji je odredio mjeru pritvora.

Član 3.
(Kriteriji za upućivanje)

Kriteriji za upućivanje osoba iz člana 2. ovog pravilnika su: spol, boravak na slobodi ili u pritvoru, dužina izrečene kazne zatvora, ranije izdržavanje kazne zatvora i mjesto prebivališta, odnosno boravišta.

Član 4.
(Preinaka novčane kazne)

Osuđene osobe kojima je u krivičnom postupku izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora upućuju se na izdržavanje kazne zatvora u kazneno-popravne zavode i njihova odjeljenja.

Član 5.
(Upućivanje osuđenih osoba)

Na izdržavanje kazne zatvora u kazneno-popravne zavode poluotvorenog tipa upućuju se osuđene osobe muškog i ženskog spola:

a) kojima je izrečena kazna zatvora, a ranije nisu bile na izdržavanju kazne zatvora i nalaze se na slobodi, osim osoba iz člana 12. stava (2) ovoga pravilnika;

b) kojima je izrečena kazna zatvora u trajanju do dvije godine, a ranije su bile na izdržavanju kazne zatvora;

c) kojima je izrečena kazna zatvora u trajanju do dvije godine, a koje se nisu javile na izdržavanje izrečene kazne zatvora i za kojima je raspisana potjernica, te se sprovode na izdržavanje kazne zatvora;

d) koji se upućuju iz pritvora na izdržavanje kazne zatvora, a osuđene su do pet godina;

e) koje se upućuju iz pritvora na izdržavanje kazne zatvora prije pravosnažnosti presude, a osuđene su do pet godina;

f) kojima je ostatak kazne zatvora određen u ustanovi za izdržavanje kazne zatvora umjesto kućnog zatvora s elektronskim nadzorom;

g) kojima je izrečena novčana kazna u krivičnom postupku naknadno zamijenjena kaznom zatvora.

Član 6.
(Upućivanje u KPZ Bihać)

U Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Bihaću upućuju se osuđene osobe iz člana 5. ovog pravilnika koje su muškog spola, a za koje nadležnost za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora imaju općinski sudovi u Bihaću, Bosanskoj Krupi, Cazinu, Sanskom Mostu, Velikoj Kladuši i Livnu (sa Sudskim odjelom u Drvaru).

Član 7.
(Upućivanje u KPZ Mostar)

U Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Mostaru upućuju se osuđene osobe iz člana 5. ovog pravilnika koje su muškog spola, a za koje nadležnost za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora imaju općinski sudovi u Mostaru, Konjicu, Čapljini, Livnu (sa Sudskim odjelom u Tomislavgradu), Ljubuškom, Širokom Brijegu i Čitluku.

Član 8.
(Upućivanje u KPZ Sarajevo)

U Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Sarajevu i u Odjeljenje Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa u Sarajevu sa sjedištem u Ustikolini upućuju se osuđene osobe iz člana 5. ovog pravilnika koje su muškog spola, a za koje nadležnost za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora imaju općinski sudovi u Sarajevu, Visokom i Goraždu.

Član 9.
(Upućivanje u KPZ Busovača)

U Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Busovači upućuju se osuđene osobe iz člana 5. ovog pravilnika koje su muškog spola, a za koje nadležnost za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora imaju općinski sudovi u Travniku, Bugojnu, Kiseljaku, Kaknju, Tešnju, Zavidovićima, Zenici, Žepču i Jajcu.

Član 10.
(Upućivanje u KPZ Tuzla)

(1) U Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Tuzli upućuju se osuđene osobe iz člana 5. ovog pravilnika koje su muškog spola, a za koje nadležnost za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora imaju općinski sudovi u Gračanici, Kalesiji, Tuzli, Živinicama, Banovićima i Lukavcu.

(2) U Kazneno-popravni zavod iz stava (1) ovog člana upućuju se osuđene osobe koje su ženskog spola i osuđene su na kaznu zatvora ili kaznu maloljetničkog zatvora, a za koje nadležnost za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora imaju općinski sudovi sa područja Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 11.
(Upućivanje u KPZ Orašje)

(1) U Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Orašju upućuju se osuđene osobe iz člana 5. ovog pravilnika koje su muškog spola, a za koje nadležnost za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora imaju općinski sudovi u Orašju, Gradačcu i Srebreniku.

(2) U Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Orašju - Odjel za izvršenje maloljetničkog zatvora upućuju se i osuđene osobe muškog spola osuđene na kaznu maloljetničkog zatvora, a za koje nadležnost za upućivanje imaju općinski sudovi s područja Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) U Odgojno-popravni dom u Orašju upućuju se osobe oba spola na izvršenje izrečene odgojne mjere upućivanja u odgojno-popravni dom, a za koje nadležnost za upućivanje imaju općinski sudovi s područja Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 12.
(Upućivanje u KPZ Zenica)

(1) U Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa u Zenici upućuju se osuđene osobe muškog spola, a za koje nadležnost za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora imaju općinski sudovi sa područja Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) U Kazneno-popravni zavod iz stava (1) ovog člana upućuju se osuđene osobe koje su:

a) osuđene na kaznu dugotrajnog zatvora;

b) osuđene na kaznu zatvora od sedam godina ili više;

c) iz pritvora upućene na izdržavanje kazne zatvora, a osuđene na pet godina ili više;

d) iz pritvora upućene na izdržavanje kazne zatvora prije pravosnažnosti presude, a osuđene na pet godina ili više;

e) sprovedene na izdržavanje kazne zatvora, a za djelo za koje se upućuju izrečena im je kazna zatvora u trajanju od dvije godine i duže od dvije godine;

f) jednom ili više puta bile na izdržavanju kazne zatvora, a za djelo za koje se upućuju izrečena im je kazna zatvora u trajanju od dvije godine i duže od dvije godine;

g) osuđene na kaznu zatvora, a izrečena im je i mjera sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti.

(3) Iznimno, u kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa u Zenici mogu se uputiti na izdržavanje kazne zatvora osuđene osobe iz člana 5. ovog pravilnika ako nema slobodnih smještajnih kapaciteta u kazneno-popravnim zavodima poluotvorenog tipa, a za koje upućivanje su nadležni općinski sudovi iz čl. 8. i 9. ovog pravilnika.

Član 13.
(Upućivanje u psihijatrijsku bolnicu)

(1) Do početka rada Kazneno-popravnog zavoda bolnice iz člana 120. stav 1. tačka 5. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine osobe oba spola kojima je izrečena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja, ako je izrečena uz bezuvjetnu kaznu zatvora, upućuju se u poseban psihijatrijski odjel pri Psihijatrijskoj bolnici u Sokocu.

(2) Osoba kojoj je izrečena mjera sigurnosti iz stava 1. ovog člana prvo se upućuje na izvršenje mjere sigurnosti.

(3) Nakon završenog liječenja ili ukidanja mjere sigurnosti, osuđena osoba kojoj kazna zatvora nije istekla uputit će se na izdržavanje preostalog dijela kazne zatvora, u skladu sa kriterijima iz ovog pravilnika.

Član 14.
(Alternativno upućivanje)

(1) Ukoliko sud, postupajući u skladu sa članom 23. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine, ustanovi da nema slobodnih smještajnih kapaciteta u kazneno-popravnom zavodu u koji je osuđena osoba prema pravosnažnoj presudi upućena na izdržavanje kazne zatvora, on pribavlja podatke o kazneno-popravnom zavodu odgovarajućeg tipa koji raspolaže slobodnim smještajnim kapacitetima od Federalnog ministarstva pravde, u roku iz člana 23. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

(2) Podatke iz stava (1) ovog člana Federalno ministarstvo pravde dostavlja sudu po hitnom postupku u obliku pismenog akta, a kopiju akta dostavlja kazneno-popravnom zavodu.

(3) Nakon pribavljanja podataka od strane Federalnog ministarstva pravde, sud započinje postupak propisan članom 24. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

(4) Kazneno-popravni zavod iz stava (2) ovog člana dužan je postupiti u skladu sa pismenim aktom Federalnog ministarstva pravde iz stava 2. ovog člana i prihvatiti osuđenu osobu po uputnom aktu suda, te obavijestiti sud o stupanju osuđene osobe na izdržavanje kazne zatvora u skladu sa članom 24. stav 6. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Član 15.
(Prijem osuđenih osoba)

(1) Kazneno-popravni zavodi, odnosno odjeljenja kazneno-popravnih zavoda, dužni su primiti osuđenu osobu koja je u skladu sa odredbama ovog pravilnika upućena na izdržavanje kazne zatvora.

(2) Pogrešno upućenu osuđenu osobu kazneno-popravni zavod će odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema pogrešno upućene osuđene osobe, uputiti u odgovarajući kazneno-popravni zavod, odnosno odjeljenje kazneno-popravnog zavoda.

Član 16.
(Upućivanje po odluci ministra)

Izuzetno, kad postoje posebni sigurnosni i drugi razlozi, federalni ministar pravde može po prijedlogu nadležnog organa ili vlastitoj inicijativi, odlučiti da se određene osuđene osobe upućuju na izdržavanje kazne zatvora u drugi kazneno-popravni zavod, bez obzira na kriterije utvrđene ovim pravilnikom.

Član 17.
(Prestanak važenja)

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o kriterijima za upućivanje osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/11).

Član 18.
(Stupanje na snagu)

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-49-998/18
07. marta 2018. godine
Sarajevo


Ministar
Mato Jozić, s. r.


Može li išta pomoći?

ma ja sam ovo trazila kad sam isla na stručni ispit.. prijavila se na jedan natječaj pri ADS FBiH...

ali svakako ti hvala

...

teuta06 wrote:ma ja sam ovo trazila kad sam isla na stručni ispit.. prijavila se na jedan natječaj pri ADS FBiH...

ali svakako ti hvala

Kako si prošla?

@Haris, hvala.

kostarikanac wrote:

teuta06 wrote:ma ja sam ovo trazila kad sam isla na stručni ispit.. prijavila se na jedan natječaj pri ADS FBiH...

ali svakako ti hvala

Kako si prošla?

Nisam prošla

šala mala, prosla pismeni, bila na usmenom, kasnije sam cula da je to namjesteno kcerku nekog ministra... đaba dolazila u Sa

Nemoj se ljutiti, ali čini mi se da si malo nezahvalan ljudima koji su ti pomogli u teškoj situaciji. To što su oni uradili je način da se osiguraju da će riješiti tvoj stambeni problem, umjesto da ti daju gotov novac i gdje postoji rizik da ćeš ti taj novac potrošiti na nešto drugo, umjesto u svrhu u koju si ga tražio. Mislim da su ti čak i pomogli, poštedili su te birokratskog posla pribavljanja raznih saglasnosti po urbanističkoj dozvoli. Oni su morali biti upisani ko investitori jer se tek nakon urbanističke dozvole rješavaju imovinskopravni odnosi, a koji su rješeni jer si građevinska glasi na tvoje ime.
Ukoliko si uknjižen kao vlasnik na objektu, ne moraš brinuti da će ti neko uzeti nekretninu, ali je ne možeš ni prodati ili založiti bez njihove saglasnosti, ne koji način su se opet oosigurali da nećeš prodati kuću i pare potrošiti negdje drugo.

Amko80 kao što sam naveo oni su novac sabjerali ništa oni nisu dali iz svog džepa šta više ni kuća nije toliko vrijadna koliko su naveli.Ja sam pitao za pomoć .

Pa prikupljali su pomoć za tebe, i to je posao i trud, da ne kažem da su sve pravno odradili da ti dobiješ ključ u ruke. Nije bitno što nisu oni pare dali.
U svakom slučaju, ne moraš se sekirati, niko ti kuću ne može uzeti, ali je ne možeš ni prodati ili staviti pod hipoteku bez njih.

Ako Sam shvatila...kuca mu je sagradjena da u njoj zivi....da li tu kucu moze naslijediti Neko od familije ___sabana123

Kaze meni jucer lik sa kojim trebam neki posao raditi, traze finansijeri da se nesta uradi, znam da ti to znas de napisi.

Nazovem ljude koji donose odluke, provjerim, potkrijepim dokazima, posaljem mail da nema potrebe da se to radi, a i ne moze. Jos posaljem ranije tom partneru mail. Kaze on odlicno si to napisao.

Citam kasnije on njima pise poslije mene, kako je on covjek koji ce to srediti (iako ne moze, i preko mene treba da dodje do ljudi koji bi valjda trebali da urade posao koji nema potrebe da se radi).

Pa ti pomozi nekome.

Pusti ga neka uzme posao- a Ti mu pocni naplacivati njegove upite...