Naš Kosmos je nastao iz "Kosmičkog jajeta" kako su tio nazivali stari narodi; tj. jedne cjeline koja biva rastrgana u opisu koji danas nazivamo "Veliki prasak". Ta cjelina se rastrgala na sedam zemalja i sedam nebesa. Svaka niža zemlja je sve kompaktnija u odnosu na one iznad, dok je svako više nebo (vakum) sve rjeđe (praznije) u odnosu na ono ispod). Svaka zemlja ima svoje odgovarajuće nebo, i svoju brzinu svjetlosti sa svim ostalim fizičkim pripadnostima. Što je neko nebesko tijelo teže to ono dublje pada u prostoru neba i dospjeva do odgovarajućeg nivoa zemlje. Ono što moderna nauka naziva savijanjem prostora/vremena je u teoriji Uniona put teže (kompaktnije) mase ka svom novom mjestu u Kosmosu. Moderna nauka nam kaže da tijela koja dostignu kritičnu masu (gustinu) odlaze u crne rupe i tamo idu u ništavilo. Union nam opisuje da ta tijela ne idu u ništa već na više nebo ili nižu zemlju.
Union objašnjava kako to opstaje u teoriji i u matematčko/fizičkim jednakostima.
Kratko pojašnjenje:
Kada su nebo i masa u jednoj jedinstvenoj cjelini onda nemamo ni jedno već samo jednu srednju ili jediničnu cjelinu. Međutim kad iz te jedinične cjeline izvadimo masu (čitaj zemlju) ostaje nam praznina u njoj tj. jedinstvena cjelina postaje rjeđa za vrijednost izvađene mase iz nje odnosno vakum (čitaj nebo). Odnos neba i zemlje odnosno vakuma (čitaj energije) i mase jeste određen kvadratom brzine svjetlosti; i naravno; Što je veći i vakum (izvađena masa iz iste zapremine), odnosno nedostatak mase iz jedinične cjeline to je svjetlosti lakše da se probija kroz nju, odnosno ona biva brža. Na drugoj strani, što imamo više izvađene mase (izvađene mase u istoj zapremini) masa biva gušća. Što je manji i vakum (izvađena masa iz iste zapremine), odnosno nedostatak mase iz jedinične cjeline to je svjetlosti teže da se probija kroz nju, odnosno ona biva sporija. Odnosno što imamo manje izvađene mase (izvađene mase u istoj zapremini) masa rjeđa. Istovremeno, što više odnosa nebesa i zemlje nastaje, to se više vrši se separacija rijetkoća i gustoće tj. neba i zemlje. Tako da; Što je vakum veći tj. nebo rjeđe to se ono više raširuje odnosno ima veću zapreminu, i obrnuto što je nebo rjeđe tj. što je vakum puniji to se on više skuplja odnosno ima manju zapreminu. Što je masa gušća u istoj zapremini ona se više skoncentriše odnosno fokusira u jednu centralnu tačku, (tj. tačku minimalne zapremine a maksimalne gustine) i obrnuto; što je masa rjeđa u istoj zapremini ona se sve manje skoncentriše odnosno fokusira u jednu centralnu tačku (tj. sve više ima osobine vakuma i ponaša se tako) tj. širi se i ne skoncentriše se u jednu tačku.
Kako imamo sedam nebesa, tako znači da imamo i sedam zemalja koje su obrnuto-proporcionalne svojim nebesima. Što je zemlja (čitaj masa) teža to je ona koncentrisanija i kompaktnija, i nalazi se dublje u prostoru (udaljenija je od neba);
Što je zemlja lakša to je ona manje koncentrisana i kompaktna, i nalazi se pliće u prostoru (bliža je prvom nebu/zemlji);
Kako imamo sedam zemalja svaka zemlja je, počev od prve zemlje (stepenasto) sve udaljenija, i tako šest puta sve do sedme zemlje i sedmog neba, tako da je sedma zemlja najudaljenija najteža i najgušća; Poput orbitalnih stepeni u atomu. Na sličan način je nebo (vakum) sve praznije ili lakše što se ide od prvog neba (najgušćeg) i tako stepenasto šest puta do sedmog neba (vakuma) koje je na vrhu i koje je po sebi najpraznije ili najrjeđe.
Ovaj orbitalni sistem nebo/zemlja je usko povezan sa brzinom svjetlosti koja isto tako ima sedam stepeni i u skladu sa Ajnštajnovom formulom ...
E = m ∙ c^2
... imamo i vrijednosti mase od jednog kilograma koja je posebno vezana za svako nebo/zemlju i odgovarajuću brzinu svjetlosti. Što za sobom povlači da je prvo nebo/zemlja povezano sa prvom brzinom svjetlosti i da je ono ima najmanju gustinu kilograma mase, najmanju brzinu svjetlosti i najgušći vakum u odnosu na ostala nebesa/zemlje. Istovremeno to podrazumjeva da sedmo nebo/zemlja ima najgušću zemlju, najrjeđi vakum i povezano sa tim i najveću brzinu svjetlosti.
Zaključak je da postoji sedam jediničnih masa (odnosa ili gustina energije/mase) i da se iz prve jedinične mase može dobiti puno manje energije nego iz sedme jedinične mase.
Ovdje skini kompletan dokument - Union ...
https://bjelost.blogspot.com/
... u pdf filu ili preko dropboxa